Àtọgbẹ jẹ alaisan, ilọsiwaju ti a gbọdọ ṣakoso ni ojoojumọ. Awọn oogun ti o dara, awọn afikun awọn ohun elo, ẹkọ giga, ati awọn ohun elo ti o ni imọran ti ṣe iranlọwọ fun awọn eniyan ti o ni àtọgbẹ lati gbe igbesi aye. Sibẹsibẹ, gigun lifespans le fi akoko diẹ sii lati ṣaṣe awọn ilolu. Eyi kii ṣe lati sọ pe gbogbo eniyan ti o ni àtọgbẹ ni a ti pinnu lati ni awọn iṣoro.
Dipo, awọn eniyan gbọdọ tesiwaju lati ma ṣetọju ayẹwo wọn lati daabobo awọn ohun ti o wa ni isalẹ ọna.
Ọna ti o dara julọ lati dena awọn ilolu ọgbẹ ni lati gbiyanju lati tọju ẹjẹ ẹjẹ rẹ, titẹ ẹjẹ, ati iwuwo ninu ibiti o ni ilera. Awọn onibajẹ ẹjẹ to gaju le jẹ ki ibajẹ si ọpọlọpọ ara ti ara. Agbara ẹjẹ ti o ga ati isanraju ṣe aiya okan ati ṣe iṣakoso okunfa.
Pẹlupẹlu, rii daju pe o ṣe awọn ipinnu lati pade pẹlu awọn dokita onisegun-dokita, dokita oju, podiatrist, cardiologist-ati nini eyikeyi awọn aami aisan miiran le ṣe iranlọwọ fun ọ lati wa ati ṣe itọju awọn ilolurayara. Pẹlupẹlu, fifi awọn suga ti ẹjẹ rẹ ṣe iṣakoso ati gbigbe awọn ayipada igbesi aye ṣe le dẹkun tabi idaduro awọn iṣoro ti iba.
Nimọye awọn orisi awọn iloluwọn wọnyi yoo mu imoye sii sii ati ki o ṣe iwuri fun ọ lati ṣe itọju ti ara rẹ daradara.
Kini Iru Awọn Ifipa Kan wa Nibe?
Awọn ilolu ọgbẹ ti a mọ bi macrovascular macropascular (awọn iṣoro ọkọ ayọkẹlẹ nla) tabi microvascular (awọn iṣoro ọkọ ayọkẹlẹ kekere).
Awọn iṣiro Macrovascular pẹlu awọn arun inu ọkan ati ẹjẹ gẹgẹbi awọn ikun okan, awọn igungun, ati ailagbara ninu sisan ẹjẹ si awọn ẹsẹ (igun aarin ti agbegbe). Awọn irufẹ awọn ilolu wọnyi ni a ṣe nipasẹ atherosclerosis (ìşọn ti awọn àlọ). Awọn ohun elo ti ko ni ẹjẹ, ohun ti ko ni ilera, jẹ iwọn apọju tabi burura, ko ni idaraya, ati nini titẹ ẹjẹ to ga julọ le ṣe okunkun awọn aami aiṣan wọnyi.
Ni afikun si iṣakoso ẹjẹ gaari rẹ, o tun gbọdọ ṣawari gbogbo awọn okunfa ewu wọnyi ki o le dabobo awọn irọ-ọgbẹ ati awọn ikun okan.
Awọn iṣiro ọpọlọ ni ibajẹ awọn oju (retinopathy), ibajẹ si awọn kidinrin (nephropathy), ati ibajẹ si awọn ara (neuropathy). Awọn irufẹ ti awọn iloluwọn le ṣee ni idojukọ tabi ni idaabobo nipasẹ fifi awọn sugars ẹjẹ rẹ ṣakoso. Ṣe ijiroro lori sita ẹjẹ rẹ ti o ni ifojusi pẹlu ologun rẹ ki o si ṣe ifọkansi lati de ọdọ awọn afojusun naa ni ojoojumọ.
Kini Mo Ṣe Mo Mọ Nipa Awọn Imudara wọnyi?
Àrùn aisan (nephropathy): Àtọgbẹ jẹ ipinnu ewu pataki fun arun aisan. Ni pato, ọkan ninu awọn eniyan mẹta ti o ni àtọgbẹ nfa arun aisan, ati awọn igbẹ-ọgbẹ jẹ idi ti o wọpọ fun ikuna akẹkọ. Àtọgbẹ le fa ibajẹ si idena ti o ndaabobo awọn ọmọ-inu ati apo-ile ipilẹ ile nibiti ilana sisẹ ṣe. Awọn akọ-inu wa ni awọn ohun elo ẹjẹ ti o ni ẹri fun sisẹ ẹjẹ. Nigbati awọn ohun elo ẹjẹ ba ti bajẹ, awọn majele le dagba soke ninu ẹjẹ. Oniṣita rẹ yẹ ki o ṣayẹwo iṣẹ iṣẹ inu rẹ ni gbogbo igba ti o ba gba iṣẹ ẹjẹ. Pẹlupẹlu, a ṣe itọju niyanju lati ṣayẹwo fun arun aisan ninu ito rẹ.
Lati dena ikun aisan tabi o le fi ọ silẹ lori oogun iṣan ẹjẹ, ti a npe ni oludari ACE.
O ṣe pataki lati gbiyanju lati tọju iṣọn ẹjẹ rẹ. Iwọn titẹ ẹjẹ ti o ga le fi iyọnu si okan rẹ ati awọn akọọlẹ rẹ, ti o nmu awọn ohun kan paapaa siwaju sii. Ti o ba ti logun oogun, rii daju pe o ya. Ti o ba mu siga, gbiyanju lati dawọ. Ati pe ti o ba jẹ iyọ iyọ, o dara julọ lati gbiyanju lati yago fun awọn ounjẹ ti iṣuu oke, gẹgẹbi awọn ohun elo ti a fi sinu akolo, awọn ẹran onjẹ, awọn ounjẹ ipanu, ati awọn ounjẹ ti a ti tu. Awọn iru onjẹ wọnyi ni o ga ni iṣuu soda, eyiti o le fa titẹ ẹjẹ lati dide nipa fifi titẹ lori awọn ohun elo rẹ.
Awọn ipo marun ti aisan aisan ni o wa. Ipele akọkọ ni a kà ni apakan alailẹgbẹ ati ipele ikẹhin jẹ arun akàn aarun-ipari, ninu eyiti itọju naa ni awọn akọ-tẹle-ara tabi itun-aisan.
Ọpọlọpọ igba naa, awọn eniyan ko niro awọn aami aisan ti arun aisan titi ti o fi nlọ si ipo ti o yẹ pupọ. Nitorina, o ṣe pataki lati ni ibasepo dara pẹlu dọkita rẹ. Di alaisan ti n ṣalaye ati beere awọn ibeere, ki iwọ ki o mọ ibi ti iṣẹ ẹdọ rẹ jẹ ati ibi ti o yẹ ki o jẹ.
Irohin ti o dara julọ ni pe fifi awọn ọmu ẹjẹ rẹ silẹ, titẹ ẹjẹ, ati iṣakoso fifẹ le ṣe iranlọwọ lati dena arun aisan. Ni afikun, gbigba awọn akunlẹ rẹ idanwo nigbagbogbo jẹ ọna pataki lati tọju abala ilera ilera rẹ.
Iṣajẹ Nerve (Neuropathy): Neuropathy jẹ wọpọ julọ ni awọn ẹsẹ ati ọwọ, ṣugbọn o tun le fa ibajẹ si ara ni awọn agbegbe miiran ti ara. Neuropathy adase ndagba ninu àpòòtọ, apa ti ounjẹ, ati awọn ọmọ inu oyun . Neuropathy igbesi aye yoo ni ipa lori ọwọ, ẹsẹ, ati ẹsẹ. Ìrora nerve le ṣe ipalara. O tun le fa awọn aami aisan ti o yatọ. Fun apẹẹrẹ, aiṣedede ara ipalara si ikun le fa igbadun pọ sii ati awọn ti o jẹ ẹjẹ ẹjẹ. Aanu ti a npe ni aifọwọyi alagbegbe ni sisọ bi sisun sisun tabi sisun ati tingling. Awọn eniyan ti o ni irora ailagbara ninu awọn irọlẹ wọn le ni iṣoro lati ṣawari awọn ipalara ẹsẹ, gẹgẹbi fifẹ lori taabu, tabi boya fifa pa okuta kan si atẹgun rẹ. Awọn ipalara ti a ko le ṣawari le ja si awọn àkóràn to ṣe pataki. Papọ pẹlu awọn alaga ẹjẹ ti o ga, awọn ipalara ẹsẹ le fa fifalẹ lati ṣe iwosan ati o le ja si awọn amputation.
O ṣee ṣe diẹ sii lati ni imọra ti o ba ti ni igbẹrun-aisan fun akoko ti o gbooro sii, paapaa bi awọn oda ẹjẹ rẹ ti jẹ giga. Ohun ti o dara julọ ti o le ṣe lati dabobo neuropathy ni lati pa awọn alaga ẹjẹ rẹ ni ibiti o dara. Ti o ba fura pe ohun kan ko tọ, o yẹ ki o kan si ologun rẹ.
Ti o ba ti ni ayẹwo pẹlu neuropathy autonomic, o le nilo lati tẹle awọn itọju kan, gẹgẹbi awọn atẹle ounjẹ pataki, wiwa imọran imọran, tabi mu awọn oogun kan.
Ti o ba ti ni ayẹwo pẹlu aifọwọyi agbeegbe tabi pe o le ni, o yẹ ki o ni itọju rẹ ni iwadii ipele ẹsẹ lati ṣayẹwo iye ti imọran rẹ pẹlu boya atunṣe igbiyanju tabi igbiyanju monofilament. Ti o ba ti dinku ibanujẹ, awọn ohun ajeji ẹsẹ, gẹgẹbi awọn àkóràn fungal tabi eekanna, awọn idibajẹ, gbigbọn ti ara rẹ, ọgbẹ tabi awọn gige, o le ṣee ranṣẹ si adarọ ese fun iṣẹ siwaju sii. Ti o ko ba ri adarọ-ese kan, rii daju pe o ya awọn ibọsẹ ati bata rẹ ni ijabọ iwosan kọọkan. Nigbati o ba wa ni ile, o ṣe pataki lati ṣayẹwo ẹsẹ rẹ nigbagbogbo ati ki o ṣe atunṣe imudarasi ti o dara. Rii daju pe o:
- Yipada ibọsẹ rẹ ni ojoojumọ ati ki o wọ mọ, awọn ibọsẹ to gbẹ.
- Fi awọn creams emollient si awọn eegun ti a ti fọ (yago fun ipara laarin awọn ika ẹsẹ).
- Gbẹ daradara laarin awọn ika ẹsẹ rẹ (ọrinrin pupọ le fa ibẹrẹ awọn àkóràn olu).
O tun ṣe pataki ki o ma rin ni ayika bata, nigbagbogbo gbọn awọn bata rẹ ṣaaju ki o to wọ wọn, ki o si wọ bata ti o baamu ti o si ni itura.
Igbẹhin-ara (ipalara oju): Awọn alaga ẹjẹ ti o ga le fa ibajẹ si awọn ohun elo kekere ni oju oju, eyi ti o le fa ki wọn mu ẹjẹ tabi fifun omi. Awọn eniyan ti o ni àtọgbẹ ni o wa ni ewu ti o pọju fun awọn oju iṣẹlẹ, bii igbẹhin-ara, diapo ti macular edema (DME), cataract, ati glaucoma . Ti a ko ba ni abojuto daradara, awọn oju ipo wọnyi le ja si isonu asiri ati paapa ifọju. Awọn eniyan ti o ni àtọgbẹ yẹ ki o ni oju ti o ni iyọọda idanwo lori ayẹwo ti aabọ. Bibajẹ si oju le bẹrẹ ṣaaju ki a to ayẹwo àtọgbẹ. Nitorina, jije ilosiwaju jẹ pataki fun idilọwọ awọn ilolu. Ti o ba ni aisan suga, o yẹ ki o wo oju rẹ ni o kere ju lẹẹkan ni gbogbo ọdun meji ti o ko ba ni ẹri ti retinopathy ati lẹẹkan ni ọdun ti o ba ni awọn oran oju to wa. Ṣiṣakoso awọn igbẹ-ara-nipasẹ awọn oogun ti a ti fiwejuwe rẹ, sisẹ si ara, ati mimu ounjẹ ilera kan-le ṣe idena tabi idaduro pipadanu iran. Pẹlupẹlu, wiwa tete ati itoju itọju to tẹle le dabobo pipadanu irisi.
Ilọ ẹjẹ titẹ ati aisan ọkan: Awọn eniyan ti o ni àtọgbẹ ni o wa ni ewu ti o pọju lati ṣe agbega titẹ ẹjẹ giga. Awọn eniyan ti o ni àtọgbẹ jẹ tun ni igba meji diẹ sii ni o le ni awọn ikun okan ati awọn iwarun ju awọn ti ko ni àtọgbẹ. O ṣe pataki lati ronu nipa àtọgbẹ, ko nikan bi arun ti ẹjẹ suga ṣugbọn bi arun inu ọkan ati ẹjẹ. N ṣe bẹẹ le ṣe iranlọwọ lati dẹkun tabi idaduro idagbasoke ti aisan ọkan. Nitorina, o ṣe pataki lati pa abawọn ẹjẹ, titẹ ẹjẹ, idaabobo, ati iwuwo laarin awọn sakani ilera. Ni afikun, ti o ba mu siga, o yẹ ki o gbiyanju lati da. Sisunjẹ siga o le dinku ewu ti ọpọlọ ati kekere mejeeji suga ẹjẹ ati titẹ ẹjẹ.
Ni apapọ, ko si awọn aami-ẹri ti titẹ ẹjẹ ti o ga, ti o jẹ idi ti o ma n pe ni "apani ti o dakẹ." Diẹ ninu awọn eniyan nrin ni ayika pẹlu titẹ agbara wọn ga tabi oke giga laisi ani mọ ọ. Ti o ba ni iriri awọn aami aisan, o le dagbasoke orififo tabi lero imole. Lati ṣetọju titẹ ẹjẹ deede, o yẹ ki o rii daju wipe titẹ iṣan ẹjẹ rẹ ni a ṣayẹwo ni gbogbo ibewo dokita. Mọ awọn nọmba rẹ ati ohun ti titẹ titẹ deede jẹ.
Gegebi Amẹrika Heart Association, idasilẹ titẹ deede jẹ kere ju tabi dogba si 120/80 mm / Hg. Nọmba ti o ga ju, titẹ ẹjẹ ti irun ẹjẹ, jẹ wiwọn titẹ ninu awọn abara nigbati ọkàn ba njẹ (tabi ti o wa ni iṣẹ). Ati awọn nọmba isalẹ, titẹ diastolic, ṣe igbiyanju laarin titẹ nigbati ọkàn ba wa ni isinmi. Ti o ba ti ni iṣeduro iṣeduro iṣan ẹjẹ, rii daju pe o ya. Ti o ba ti fun ọ ni ẹrọ titẹ iṣan ẹjẹ lati ṣe atẹle titẹ rẹ ni ile, o yẹ ki o ṣe bẹ. Ṣe akiyesi dọkita rẹ bi titẹ rẹ ba ga ju ti o yẹ ki o jẹ. Nikẹhin, yiyipada ounjẹ rẹ le ṣe iranlọwọ lati dinku titẹ ẹjẹ rẹ. Awọn ounjẹ ti o ni ọlọrọ ni iṣuu soda le gbe titẹ ẹjẹ silẹ. Yẹra fun fifi iyọ si awọn ounjẹ rẹ ki o si gbiyanju lati yago fun awọn ounjẹ onjẹ-ounjẹ ti o wa ninu apo, apamọ, tabi apoti. Ọpọlọpọ awọn eniyan ti o ni titẹ ẹjẹ ti o ga julọ ni anfani lati tẹle a onje DASH.
Ti o ba ni ìtàn ẹbi ti aisan ọkan, o wa ni ewu ti o pọ si i, paapaa bi o ba ni aisan. Ṣugbọn o le gbiyanju lati dinku ewu naa nipa fifi ẹjẹ ati ẹjẹ rẹ silẹ ni afojusun (HDL ati LDL cholesterol ati triglycerides), ibi-itumọ ti ara rẹ ni ibiti o ni ilera, adiye ẹgbẹ-ara rẹ laarin awọn ifilelẹ deede, ati pe o pọ si iṣẹ-ara rẹ.
Ṣe ijiroro lori awọn afojusun rẹ pato pẹlu dọkita rẹ. Ọpọlọpọ eniyan ni anfani lati awọn nọmba wọnyi:
- Hemoglobin A1c 7 ogorun tabi kere si
- Lapapọ idaabobo awọ: <200 mg / dL
- LDL <100 iwon miligiramu / dL
- HDL> 40 mg / dL fun awọn ọkunrin ati> 50 miligiramu / DL fun awọn obirin
- Triglycerides <150 miligiramu / dL
- Ayika iyipo: Awọn ọkunrin <40 inches, awọn obirin <35 inches
- Ara Iṣọpọ Ara: 18.5-24.4kg / m2
- Idaraya: Rii fun iṣẹju 150 fun ọsẹ kan ti iṣẹ-ṣiṣe ti ara ẹni
Idilọwọ awọn idiwọn wọnyi
Awọn ipele glucose giga ga awọn ayipada ninu awọn ẹjẹ ara wọn, bakannaa ninu awọn ẹjẹ ti ko ni ipalara ẹjẹ si awọn ẹya ara ti o yatọ. Ṣiṣe awọn ayipada igbesi aye afẹfẹ le ṣe iranlọwọ lati din sugars ẹjẹ ati idena awọn ilolu ọgbẹ. Ko pẹ lati ṣe igbese. Paapa ti o ba ti ni igbẹ-aragbẹ fun igba pipẹ, o tun le ṣe awọn ayipada lati dara si ilera rẹ.
Jeki awọn sugars ẹjẹ rẹ ni ibiti o ni afojusun: Rii daju pe o ni oye ti oye ti ohun ti o wa ni abawọn ẹjẹ rẹ. Awọn sugars ẹjẹ ti o ga ju (hyperglycemia) ati kekere (hypoglycemia) le jẹ ewu. Ntọju awọn sugars ẹjẹ rẹ ni ipinnu ifẹ rẹ le ṣe iranlọwọ fun ọ lati dena awọn ohun elo nla ati kekere lati di bajẹ. Maṣe binu bi o ba ni gaari ẹjẹ to gaju. Ṣugbọn ṣe igbesẹ nigbati o ba akiyesi apẹẹrẹ ti awọn alaga ẹjẹ ti o ga. Kan si dokita rẹ ti o ba n ṣe ohun gbogbo kanna ati awọn sugars ẹjẹ rẹ ga-o le nilo atunṣe gbígba oogun. Nitoripe àtọgbẹ jẹ ilọsiwaju onitẹsiwaju, nigbami a nilo lati ṣe iyipada, paapaa nigba ti a ba ṣe ohun gbogbo ti o tọ.
Iwọn pipadanu : Isonu iwuwo jẹ ọkan ninu awọn ọna ti o lagbara julo ti didaba ẹjẹ sugars. Pẹlupẹlu, idiwo ti o padanu gba ibanuje kuro ni okan ati o le dinku ewu arun aisan. Ṣiṣeto idiwo ilera ni o le ṣe iranlọwọ lati dinku idaduro insulini ati ki o gba ara rẹ laaye lati lo insulini ti o n ṣe. Eyi n mu wahala kuro ni alakoso ati o le ṣe itoju awọn sẹẹli Beta (awọn sẹẹli ti a lo lati ṣe insulini). Dida 10 ogorun ti ara rẹ le ṣe ilọsiwaju ilera rẹ daradara. Ti o ba ti gbiyanju lati padanu iwuwo fun igba pipẹ ati tẹsiwaju Ijakadi rẹ, o le ni anfani lati rirọpo ounjẹ . Awọn ounjẹ ti ojẹ jẹ kalori- ati iṣakoso carbohydrate. Wọn le ṣe iṣẹ lati paarẹ aṣayan iyan ni ọjọ, eyi ti o le mu ki o rọrun fun ọ lati dinku gbigbeku kalori rẹ. Jijẹri fun awọn ayanfẹ rẹ le tun ṣe iranlọwọ fun ọ lati daabobo eto eto aijẹ ti ilera. Mu iṣiro rẹ pọ sii ki o si gba olukọni kan nipa fifi ipade kan pẹlu onisẹpo kan ti a fọwọsi tabi oluko ti o jẹ ayẹwo onibajẹ.
Tẹle ounjẹ ti o ni ilera: Ohun ti o jẹ jẹ gidigidi ipa lori iṣakoso ọgbẹ rẹ. Awọn carbohydrates jẹ awọn ounjẹ ti o mu awọn alaga ẹjẹ julọ julọ. Awọn ounjẹ bii akara, iresi, pasita, awọn ewa, eso, wara, ati wara gbogbo ni awọn carbohydrates. Awọn eniyan ti o ni àtọgbẹ nfa anfani lati jẹunjẹ ti a ṣe atunṣe, iṣakoso ti-inu carbohydrate. Ọpọlọpọ awọn eniyan rii pe wọn lo awọn ẹjẹ sugars daradara nigbati wọn jẹ ounjẹ ti carbohydrate kekere . Ti onje rẹ ba ga ni awọn carbohydrates, ohun ti o dara julọ ti o le ṣe ni igbiyanju lati ge pada.
Mu awọn ohun mimu ti o wuwo , dinku didun lete ati idaduro awọn ẹmi carbohydrates rẹ ni awọn ounjẹ rẹ si ko ju 1 ago lọ. Lọgan ti o ba ti ṣe eyi, gbiyanju lati yan awọn orisun to dara julọ ti awọn carbohydrates: gbogbo awọn irugbin, awọn legumes, ati awọn ẹfọ starchy ni diẹ ninu awọn aṣayan diẹ ẹ sii carbohydrate. Ni afikun si idinku awọn carbohydrates, o dara julọ lati dinku gbigbe ti awọn ounjẹ ti a ti tu ati awọn ounjẹ sisun, gẹgẹbi awọn ohun ọdẹ, awọn ounjẹ, ati awọn fries French, lati lorukọ diẹ. Awọn oniruuru onjẹ wọnyi jẹ ọlọrọ ni awọn kalori, ti a lo, ti o si ni sanra, ati pe o le mu idaabobo awọ ti o dara, eyiti o jẹ ifosiwewe idasile si atherosclerosis. Ni ikẹhin, mu ibẹrẹ okun rẹ sii. Awọn ounjẹ ti o niye ni okun, gbogbo eso , awọn eso, ẹfọ , eso, ati awọn irugbin le ṣe iranlọwọ fun ọ lati ni idaniloju, ṣe abojuto awọn suga ẹjẹ ati idaabobo awọ isalẹ. O jẹ anfani lati jẹ nipa 25-38g ti okun ni ojoojumọ.
Gbe diẹ sii: O le rọrun ju wi ṣe, ṣugbọn idaraya n ṣe iranlọwọ lati dinku ẹjẹ ẹjẹ nipasẹ lilo isulini. Ni afikun, idaraya le ṣe iranlọwọ lati kọ iṣan, mu agbara pọ, ati mu oorun ati iṣesi dara sii. Nigbamii, o yẹ ki o ṣe ifọkansi lati lu nipa 150 iṣẹju ni ọsẹ kan ti iṣe ti ara ẹni (ti o tan ni o kere ọjọ mẹta). Ti o ba ṣee ṣe, o tun gbọdọ ni ọjọ meji fun ọsẹ kan ti idaraya idaraya. Ti o ko ba ti lo ni iṣaaju, rii daju pe o ni iwifun ti iṣeduro ṣaaju ki o to bẹrẹ ilana titun kan.
Gba ayẹwo ọgbẹ-ara-ẹni-ara-ẹni-ara-ẹni: Gbogbo eniyan ti o ni àtọgbẹ yẹ ki o gba awọn ayẹwo ibajẹ-ara ẹni ni ayẹwo ayẹwo ti ara ẹni ni ayẹwo ati ki o yẹ ki o tẹsiwaju lati gba ẹkọ ni gbogbo awọn ipele ti ọgbẹ-ara. Paapa ti o ba ti ni igbẹ-aragbẹ fun igba pipẹ, o le ni anfaani lati gba ilana idasile. Àtọgbẹ isakoso ti ara ẹni da lori awọn iwa abojuto ara ẹni, bii idẹjẹ ti ilera, ṣiṣe ti ara, iṣeduro iṣan ẹjẹ, iṣeduro iṣoro, idinku awọn ewu, ati dida ni ilera. O le yan lati ṣe akoko-ọkan tabi akoko ẹgbẹ . Bere lọwọ dọkita nipa sisẹrẹ.
Pọpọpọ ẹgbẹ kan ti awọn onisegun: Ọna nla lati dinku ewu ati awọn iloluran ni lati ṣeto iṣeduro daradara pẹlu ologun alakoso akọkọ. Ni igbagbogbo, o yoo tọka si awọn onisegun miiran: dokita oju, dokita ẹsẹ, onisẹgun ọkàn, endocrinologist, ati bẹbẹ lọ. Gbigba awọn ayẹwo ayẹwo ni ilera le ṣe iranlọwọ lati ṣe awọn ohun idena lati dinku awọn ibajẹ ọgbẹ. Nini igbasilẹ agbelewọn kan le ṣe iranlọwọ fun ọ lati ṣe iyipada awọn ayipada. Awọn yarayara ti o ṣe iyipada ayipada ti o dara julọ ti o ni lati ṣe itọju ọrọ kan ni kiakia ati lati dẹkun awọn iloluran sii.
Mu awọn ayẹwo ọgbẹ rẹ mọ: Ni ọpọlọpọ igba, awọn eniyan ti o ni ayẹwo suga ni o ṣe akiyesi pe wọn ko lero bi ẹnipe ẹjẹ wọn jẹ ga. Bi abajade, wọn pinnu lati koju abojuto wọn. Eyi jẹ lalailopinpin lewu. Àtọgbẹ ti a fi silẹ ni aitọ ko le mu ki awọn sugars ẹjẹ to ni ewu, eyi ti o le fa awọn iṣoro ti o le ma ṣe atunṣe. O ṣe pataki lati mu iṣabọ diabetes lati ibẹrẹ . Nigbakugba igbesi aye afẹfẹ ti npa, iyọkuwọn pipadanu, onje, ati idaraya le ṣe iranlọwọ lati din sugars ẹjẹ pupọ ki wọn ko si ni ibiti o wa ni iba . O ṣee ṣe lati ṣe eyi ti o ba ṣatunṣe awọn iwa rẹ ni kete bi o ti mọ nipa rẹ adabẹ. Ṣe igbese loni-o le ṣe.
A Ọrọ Lati
Àtọgbẹ jẹ aisan ti o le fa ọpọlọpọ awọn iṣoro. Ṣugbọn, ihinrere naa ni pe ti o ba ṣe igbesi aye afẹfẹ ayipada o le dinku tabi dẹkun idaniloju rẹ lati ndagba awọn iṣoro wọnyi. Ọna ti o dara julọ lati dinku ewu rẹ ni lati tọju ẹjẹ ẹjẹ rẹ, titẹ ẹjẹ, iwuwo, ati idaabobo awọ bi o ti yẹ si deede bi o ṣe le. Maṣe duro. Rii daju pe o ni ipade pẹlu awọn oriṣiriṣi to dara ti awọn onisegun ati pe o wa ni ṣakoso iṣẹlẹ ninu itọju àtọgbẹ rẹ. O le gbe igbesi aye ilera, igbesi aye pupọ pẹlu àtọgbẹ, ṣugbọn o gbọdọ ṣiṣẹ ni i.
> Awọn orisun:
> Ẹgbẹ Amẹrika ti Awọn Agbẹgbẹ. Awọn ilana ti Itọju Iwosan 2016.http: //care.diabetesjournals.org/content/39/Supplement_1
> Amẹrika Heart Association. Iyeyeye Awọn Iwọn Ibinu Ẹjẹ.http: //www.heart.org/HEARTORG/Conditions/HighBloodPressure/AboutHighBloodPressure/Understanding-Blood-Pressure-Readings_UCM_301764_Article.jsp#.V-xqU_ArK00
> Institute of Institute of Eye. Awọn Otito Nipa Aisan Arun Aisan Arun.https: //nei.nih.gov/health/diabetic/retinopathy
> National Kidney Foundation. Diabetes.https: //www.kidney.org/atoz/atozTopic_Diabetes
> Agbara, ati. al. Àtọgbẹ ẹkọ ti ara ẹni ati atilẹyin ni oriṣi 2-ọgbẹ: alaye ipo ipo apapọ ti amọgbẹ ti Amẹrika, ajọṣepọ Amẹrika ti awọn olukọni ti ọgbẹ, ati ẹkọ ẹkọ ounjẹ ti ounjẹ ati awọn ounjẹ ounjẹ. Tita. http://care.diabetesjournals.org/content/early/2015/06/02/dc15-0730.full.pdf+html?sid=edddb5d0-7234-4c1c-ba68-a00342c0bb7b