An Akopọ ti awọn efori ati awọn Iṣilọ
Boya o jiya lati iṣoro ikọla tabi ni ẹni ti o fẹran ti o ṣe, o mọ pe ipara tabi migraine le jẹ iriri irora ati irora. Irohin ti o dara ni pe awọn efori ati awọn ilọ-ije ni o le ṣawari, nigbagbogbo nipasẹ awọn ifowosowopo ti awọn oogun ati awọn itọju ti ihuwasi, bi ipalara ti nfa tabi igbesi aye igbesi aye.
Nipa gbigba imoye nipa orififo pato rẹ tabi iruṣi migraine ati awọn okunfa, iwọ n ṣe igbesẹ akọkọ lati jẹ alakoko ninu itọju ilera rẹ.
Ṣe idaniloju pe o le gbe daradara pẹlu orififo tabi awọn iṣoro.
> Wiwo kan orififo ti o npa.
Kini Ṣe Awọn ibọra ati awọn Iṣọra?
Ipoju ọpọlọpọ awọn efori ni awọn irọri akọkọ, itumo ti wọn ndagbasoke lori ara wọn. Awọn orisi mẹta ti o wọpọ julọ awọn irọri akoko ni:
- Awọn iru ọfin oriṣi afẹfẹ
- Awọn Iṣilọ
- Awọn efori oriṣiriṣi
Irufẹ oriṣi-iru oriṣi
Awọn orififo oriṣi irufẹ ni awọn wọpọ julọ. Ni otitọ, awọn amoye ṣe iṣiro pe o fẹrẹ pe ọgọrun ninu ọgọrun eniyan yoo ni iriri orififo irufẹ kan ni aaye diẹ ninu aye wọn.
Ìrírí ti orififo-oriṣi irufẹ dabi orukọ rẹ. O kan lara bi fifẹ pupọ tabi ẹgbẹ ni ayika ori rẹ gbogbo. Eyi ni idi ti a fi pe awọn efori aifikita oriṣiriṣi bi awọn iṣiro isanmọ iṣan. Ti a sọ pe, nigba ti a ko mọ ohun ti o fa awọn ipalara-iru irufẹ, awọn amoye gbagbọ pe awọn ọfori yii wa lati inu ara eniyan ati kii ṣe lati isan lile ni ori, ọrun, tabi awọ-ori.
Awọn orififo irufẹ ẹtan ti tun tọka si awọn ibanujẹ ọra, niwon wahala jẹ okunfa ti o wọpọ. Ti a sọ pe, awọn ọfọnfurufu jẹ gidigidi gidi, ati kii ṣe àkóbá ("ninu ori rẹ"), gẹgẹbi orukọ le dabaa.
Awọn Iṣilọ
Migraine jẹ ikolu aifọwọyi akọkọ ti o jẹ diẹ sii debilitating ju iru ọfin irufẹ lọ. Ìrora ti orififo migraine ti wa ni lilu (bi ilu ti n lu lori ọpọlọ rẹ) o si duro lati ni ipa ni ẹgbẹ kan ori.
Awọn iṣọra ti wa ni nigbagbogbo pẹlu asopọ ati / tabi eebi, ati ifamọra si ohun ati imole. Awọn orififo irufẹ ẹdọfu, ni apa keji, le fa ifarahan lati dun tabi imole, ṣugbọn kii ṣe mejeji, ti ko si fa si sisun tabi gbigbọn.
Pẹlupẹlu, eniyan ti o ni migraine ko maa n ṣiṣẹ lati ṣe tabi ṣiṣẹ ni iṣẹ-ṣiṣe awujo. Eyi jẹ idakeji si orififo iru-awọ, eyiti o jẹ diẹ sii ti o rọrun.
Awọn oriṣi isanku
Awọn efori oriṣiriṣi jẹ Elo ti ko wọpọ julọ ju awọn ẹfọ-iru oriṣi ati awọn iṣeduro. Wọn wa ni irora gidigidi, awọn efori ti o le fa ajẹsara ti o le jẹ ki o jẹ ki wọn maa n pe wọn ni "awọn iṣiro ara ẹni."
Awọn efori oriṣiriṣi n fa idibajẹ, irora lilu ni ayika oju tabi tẹmpili, wọn si maa n waye ni alẹ. Ni otitọ, awọn efori amugbooro n ṣiṣẹ bi clockwork, o maa n waye ni akoko kanna ni gbogbo oru (eyi ni idi ti wọn ma n pe ni "awọn iṣiro itaniji itaniji ").
Awọn ailera Ọgbẹgan akọkọ
Yato si awọn efori oloro, nibẹ ni o wa awọn iru omiran miiran ti awọn ifarahan orififo akọkọ bi:
- Orisirifẹ irẹlẹ akọkọ
- Aṣeyọri igirisi akọkọ
- Ikọlẹ ikọ-fèé akọkọ
- Orisun igun ni irẹlẹ akọkọ
- Orisirisi akọkọ ti o ni nkan ṣe pẹlu iṣẹ-ibalopo
Irohin ti o dara julọ ni pe awọn iṣọn-iṣiro wọnyi jẹ ọlọjẹ ati kii ṣe idẹruba aye. Eyi ni a sọ, ṣaaju ki o to jẹ ayẹwo pẹlu ọkan, ọlọmọmọmọmọ kan tabi ọgbẹ yoo fẹ akọkọ lati ṣe akoso awọn okunfa to ṣe pataki ti orififo rẹ, gẹgẹbi awọn ipo iṣeduro iṣan-aye (bi ọpọlọ bii ẹjẹ tabi iṣọn) ti le mu awọn iṣọn-ẹjẹ wọnyi akọkọ.
Awọn orififo keji
Awọn efori keji jẹ oriṣi ọfin ti o waye bi abajade ti ipo miiran. Fun apẹẹrẹ, awọn eniyan ti o ni omi-ara ti iṣan -ẹjẹ-omi-iṣan ẹjẹ-le ṣe agbekalẹ orififo, ọkan ti o ni ipa lori tẹmpili tabi awọ-ori.
Pẹlu awọn efori keferi, ọpọlọpọ awọn aami miiran ti o ntoka si okunfa miiran ni o wa ju awọn orififo tabi migraine Pẹlu omi cell arteritis, fun apẹẹrẹ, eniyan le tun sọ awọn ọsẹ si awọn osu ti ailera, ara ati irora irora lẹhin ti o jẹun.
Awọn apeere miiran ti awọn efori keferi ni awọn iṣaro ti o ti nlọ lọwọ ọkunrin , eyi ti o waye ni ayika igba ti obirin ba ṣe oṣooṣu (nigbati awọn ẹtanrogirin rẹ ba kuna), ati ipalara caffeine withdrawal , ti o waye nigbati eniyan ba fii tabi idaduro igbadun caffeine ojoojumọ ojoojumọ.
Awọn nkan mẹta lati mọ nipa ibanujẹ & Iṣọra
Awọn Iṣilọ kii Ṣe O kan awọn efori
Migraine jẹ ailera ailera ati diẹ sii ju oriṣi kan lọ. O le jẹ yà lati kọ ẹkọ pe ikolu ni iṣiro ni awọn ipele mẹrin (biotilejepe gbogbo eniyan ko ni iriri gbogbo wọn). Awọn ifarahan mẹrin wọnyi ni:
Eyi ni idi ti o fi jẹ pe ipalara iṣan-ara ẹni le jẹ iriri ti o nwaye. Ti o bẹrẹ pẹlu awọn aami aisan prodrome (bii irọra, rirẹ, ati awọn ifẹkujẹ inu) ni iwọn 35 ogorun ti awọn eniyan pẹlu iṣeduro.
Lẹhinna, nipa iwọn 20 si 30 ninu awọn eniyan ti o ni iriri awọn ilọra iṣan ni, eyi ti o le ni nọmba awọn aami ailera ti o ni atunṣe bi awọn ayipada iran (wọpọ julọ), awọn ibanuje sensory (bi numbness ati tingling), ati awọn iṣoro ede (bi iṣoro wiwa awọn ọrọ).
Lẹhin ti awọn orififo apakan kan ti migraine kolu, eniyan le lẹhinna ni awọn aami aisan ti o le ṣiṣe awọn wakati si ọjọ. Awọn aami aiṣan wọnyi pẹlu irritability, rirẹ, ibanujẹ, ibanujẹ, tabi aifọwọyi gbigbọn.
Lakoko ti o ṣe atele awọn ifarahan mẹrin ti ipalara migraine jẹ alaafia, ihinrere naa ni pe o le ṣe alaye alaye idi ti o fi nro ọna ti o ṣe ṣaaju tabi leyin ti ọfin iṣiro.
Mimu awọn efori le mu ki orififo
Itoju awọn efori ṣe iyatọ ti o da lori ayẹwo. Fun apeere, ọpọlọpọ awọn eniyan pẹlu awọn orififo oriṣi-afẹfẹ ko ni wa itọju lati ọdọ dokita nitori awọn oogun ti o lo lori-counter jẹ gbogbo to to.
Awọn iṣọra ti wa ni diẹ sii dada ati pe wọn nbeere oogun oogun, gẹgẹ bi awọn ọmọ- ogun . Awọn eniyan ti o ni ibanujẹ-iru awọn efori ati awọn iṣeduro tun nbeere oogun idaabobo lati pa awọn irora ori ṣaaju ki o to bẹrẹ.
Lakoko ti awọn oogun wọnyi (mejeeji ti o pọju-ati-ogun ati ogun) le jẹ munadoko, mu wọn nigbagbogbo le mu ki o jẹ ipalara ti o loju oṣuwọn - ati ki o ni fifun meji.
O le jẹ irọra, ani fun dokita, lati yaya sọtọ boya orififo rẹ ba wa ni imukuro oogun tabi ti o jẹ apakan ti iṣọn-ẹjẹ ikọsẹ iṣaaju rẹ. Eyi ni idi ti o ṣe pataki lati mu orififo ati iṣedan migraine labẹ itọsọna ti dokita kan. Maṣe gba diẹ sii pe iwọn lilo ti a ṣe iṣeduro, eyi ti o jẹ nigbagbogbo ju 10 si 15 igba ni oṣu, da lori awọn oogun kan pato.
Awọn Itọju Afikun Awọn Aṣoju Le Soothe awọn ibọri
Diẹ ninu awọn eniyan fẹ lati yago fun awọn oogun patapata fun awọn efori wọn (paapaa awọn irọra iṣan tabi awọn ipalara-iru-awọ) ati ki o ri isinmi, rin, ounjẹ, gilasi omi, ago ti kofi, itọju ile tẹmpili , tabi awọn atunṣe ile miiran ori irora.
Awọn ẹlomiran wa pe awọn oogun ati awọn itọju ara ẹni n ṣiṣẹ. Ṣi, awọn ẹlomiiran yipada si awọn itọju ti o ni ibamu, eyi ti a nlo lati dabobo efori lati waye ni ibẹrẹ. Awọn wọnyi ni:
- Imọ-aiṣedede iwa
- Biofeedback
- Acupuncture
- Itọju ailera ara
- Itọju ailera
Ti O ba ti Ṣawari Laipe Kan pẹlu Irun Ọrun tabi Migraine
Pa Ifunni-ibọra Kanada
Nipa fifi akọsilẹ ori ọgbẹ kan lelẹ, o le ni idaniloju ọkan tabi diẹ ẹ sii ti awọn okunfa ọfin rẹ. Ni o daju, ma n ṣe gbigbasilẹ awọn aami aisan rẹ, awọn itọju iminilara, ati awọn igbesi aye igbesi aye (bii oorun, ounjẹ, ati wahala) - ati kika awọn akọsilẹ rẹ pẹlu dọkita rẹ-le ṣe afihan.
Ṣe ifarada si itọju rẹ
Nọmba nọmba orififo ati awọn iwosan aisan migraine wa, ati ohun ti o ṣiṣẹ fun ọrẹ kan tabi ẹbi ẹbi ko le ṣiṣẹ fun ọ. Gbiyanju lati jẹ alaisan ati ki o wa ni iṣeduro si itọju rẹ pẹlu ọlọgbọn orififo rẹ tabi neurologist. Ti o sọ pe, ti o ba ni irun ikun pe o nilo itọnisọna itọju miiran, wiwa ero keji jẹ dara.
Lakoko ti o le jẹ ko ni arowoto fun awọn efori rẹ tabi awọn iṣọra, ọpọlọpọ awọn eniyan le kọ ẹkọ lati ṣakoso wọn. Ṣi, o nilo eto ti o ṣiṣẹ fun ọ. Ti o ba bẹrẹ si kuna ọ, rii daju lati wọle pẹlu dokita rẹ.
Wo Diẹ Ayipada Igbesi aye
Lakoko ti iṣoro iṣoro rẹ ati orififo rẹ le dabi alainibajẹ ati kuro ninu iṣakoso (o ko mọ igba ti ilolu kan yoo ṣẹlẹ), awọn aṣa diẹ ninu awọn igbesi aye ti o le ṣe alabapin ni lati tun ni iṣakoso.
Fun apẹẹrẹ, isanra ti ni asopọ si awọn iṣeduro . Nitorina iṣakoso iṣakoso ilera nipasẹ apapo ti idaraya ojoojumọ ati awọn ounjẹ ounjẹ le ṣe iranlọwọ fun awọn iṣoro rẹ, ni afikun si okan rẹ ati ilera gbogbo. Lilo sitaini ti tun ti sopọ mọ awọn iṣọn-ailabajẹ , nitorina ṣe atunṣe tabi imukuro gbigbe rẹ le dinku awọn ipalara.
Lakotan, jẹ dara si ara rẹ. Gba akoko lati de-wahala ati ki o gbadun igbesi aye, boya o jẹ akoko sisọ pẹlu awọn ọrẹ ati ẹbi, wiwo fiimu kan, tabi rin irin-ajo ni afẹfẹ tuntun.
Ṣe ireti awọn airotẹlẹ naa
Paapaa nigbati o ba ro pe o ti yago fun gbogbo awọn okunfa ti o lagbara, ibanujẹ ati awọn iṣiro migraine tun le tun waye, bi wọn ṣe jẹ awọn iṣoro, awọn aiṣedeede ti ko ṣeeṣe. Ti o ba ṣe isokuso ati ti o nfa ifarara tabi migraine (iwọ ko ni oorun ti o sun tabi ti ko ju ara rẹ lọ), maṣe jẹ lile lori ara rẹ-o ṣẹlẹ, iwọ jẹ eniyan.
A Ọrọ Lati
Lakoko ti o ba ni ayẹwo pẹlu iṣoro ikọju tabi migraine le jẹ lagbara, awọn itọju ti o munadoko wa, ati orififo ati iwadi iwadi migraine nigbagbogbo ngbada. Mu ọwọ-ọwọ ni ilera ilera rẹ. Gẹgẹbi nigbagbogbo, ti o ba jẹ tabi ẹnikan ti o mọ pe o nlo pẹlu awọn efori tabi awọn iṣọra, wa itọni lati ọdọ ọjọgbọn ilera kan.
> Awọn orisun:
> Chowdbury D. Irufẹ orififo irufẹ. Ann Indian Acad Neurol . 2012 Aug; 15 (Tita 1): S83-S88.
> Igbimọ Ìfẹnukò Ọgbẹkẹsẹ ti Ile-iṣẹ Ọgbẹgan International. Isọye International ti Awọn ailera Ọra: Atọwo 3 (version beta). Atunwo. 2013; 33 (9): 629-808.
> Lyngberg AC, Rasmussen BK, Jørgensen T, Jensen R. Ni ipalara ti migraine ati ẹdọfu-iru ipalara ti yipada ni ọdun 12-ọdun? A iwadi ilu Danish. Eur J Epidemiol. 2005; 20 (3): 243-9.
> Ornello R. et al. Migraine ati awọn ẹya ara ẹrọ iṣakoso awọn itọka: atunyẹwo atunyẹwo ati awọn itọkasi-iwadi ti awọn iwadi-ṣiṣe. J Headache Pain . 2015; 16: 27.
> Torelli P, Jensen R, Olesen J. Physiotherapy fun ipalara-iru ipalara: A iwadi iṣakoso. Atunwo . 2004; 24: 29-36.