Ṣe O Nṣiṣẹ Gbiyanju?
A mọ pe awọn carbohydrates naa nfa ẹjẹ suga. A tun mọ pe iru awọn carbohydrates ti a jẹ, ati iye awọn carbohydrates ti a jẹ ni akoko kan tun le ni ipa lori ẹjẹ suga. Ṣugbọn, boya o wa siwaju sii lati jẹun ju awọn ipin ati awọn aṣayan ounjẹ nikan. Njẹ aṣẹ ti a jẹ jẹ ti o ni ipa lori awọn suga ẹjẹ wa pẹlu? Iwadi kan ti a tẹjade ni atejade Ọdun ti Ọgbẹ Ẹdọfa ti Oṣu Keje ni imọran pe aṣẹ ti o jẹ ounjẹ rẹ le ni ipa lori awọn oludoti ẹjẹ lẹhin tijẹ lẹhin rẹ.
Awọn oniruuru mẹwa ti o ni awọn ayẹwo oyinbo 2 ti a mu pẹlu metformin (oogun oogun) ni a fun ni onje ti o ni awọn ti o wa titi ti awọn kalori, sanra, amuaradagba ati awọn carbohydrates. Iwọn ẹjẹ ati awọn ipo insulin ni a ṣe iwọn iwọn, 30 iṣẹju, iṣẹju 60 ati 120 iṣẹju lẹhin ti onje. Awọn alabaṣe ọsẹ ọsẹ akọkọ ni a kọ niyanju lati jẹ (akara oyinbo ati omi osan), tẹle 15 iṣẹju nigbamii nipa amuaradagba (adiye ti ọti oyinbo ti ko ni awọ) ati awọn ẹfọ (letusi ati saladi tomati pẹlu eso alajara ti Italian ti o kere pupọ ati broccoli ti nwaye pẹlu bota). Ni ọsẹ keji igbadun ounje ni a yipada - awọn ẹfọ ati awọn amuaradagba ti a run ni akọkọ, awọn atẹgbẹ ti o tẹle. Wọn ri pe awọn ipele glucose post-onje jẹ 28.6% isalẹ ni iṣẹju 30, 36.7% din ni iṣẹju 60, ati 16.8% isalẹ ni iṣẹju 120 nigbati a jẹ eso carbohydrates ni kẹhin. Wọn tun ri pe awọn ipele isulini jẹ kekere ni iṣẹju 60 ati iṣẹju 120.
Bawo ni a ṣe le tumọ awọn esi wọnyi?
Ọpọlọpọ ohun ti a nilo lati ronu nigbati a ba nṣe atunwo awọn esi ti iwadi yii. Ni akọkọ, iru awọn carbohydrates ti a yan ni o rọrun, awọn elebohydrates ti a ti mọ ti o le gbin ẹjẹ ẹjẹ ni iyeyara yarayara ati nitori naa yoo jẹ ki o waye ni ẹjẹ ẹjẹ to ga ju lẹhin tijẹ.
Fun apẹẹrẹ, ti o ba ni kaakiri ẹjẹ kekere ju 70mg / dL, iwọ yoo tọju 15g ti o jẹ ti o wa ninu oṣuwọn bi oje ati idanwo ẹjẹ rẹ ni iṣẹju 15 lẹhinna. Oje oyinbo ati akara funfun ati idanwo ẹjẹ ni ọgbọn iṣẹju nigbamii yoo ja si gaari ẹjẹ ti o ga. Emi yoo ṣe iyaniyan ti o ba n yi iyipada ti awọn carbohydrates, fun apẹẹrẹ nipa yiyan awọn carbohydrates ti o lagbara, gẹgẹbi awọn irugbin ikunra , yoo yi awọn abajade iwadi naa pada.
Ẹlẹẹkeji, tito nkan iṣuu carbohydrate gba to wakati meji lati pari. Iduro ti o jẹ otitọ lẹhin igbadun abajade ẹjẹ jẹ nipa wakati meji lẹhin ti onje. Ẹgbẹ Amẹrika ti Àtọgbẹ Amẹrika ṣe iṣeduro pe wakati meji lati ibẹrẹ onje, awọn eniyan ti o ni àtọgbẹ yẹ ki o ni gaari ẹjẹ ti 180mg / dL tabi kere si . Yoo jẹ ohun ti o ni lati rii ohun ti awọn nọmba gangan ni ibi ti awọn wakati meji lẹhin ti ounjẹ ati pe o yatọ si wọn gangan. Ti o ba ṣe akiyesi, awọn iyọkuro ni awọn ti o bajẹ lẹhin lẹhinjẹ ni awọn ẹjẹ ti o ku silẹ ni ami wakati meji
Nikẹhin, amuaradagba ingesting le ṣe iranlọwọ lati dẹkun idaduro ninu awọn sugarsu ẹjẹ nitori pe o gun to gun lati baamu. Amuaradagba ko ni awọn carbohydrates, sibẹsibẹ, nigbati a ba jẹun ni laisi awọn carbohydrates diẹ ninu awọn amuaradagba yipada si awọn carbohydrates. Awọn alabaṣepọ ni wọn kọ lati jẹun 68 g ti carbohydrate, eyiti o jẹ onje ti o wa ni gaari ti o ga julọ.
Ṣe njẹ onje kekere carbohydrate, ọlọrọ ninu amuaradagba, ṣe diẹ si ipa ju jijẹ amuaradagba akọkọ?
Awọn idiwọn ti Ìkẹkọọ
Ilana ounjẹ ati awọn ipa lori ipa ẹjẹ jẹ koko ti o ṣe pataki ati akọsilẹ lati ṣawari. Iwadi iwadi ti o ni pato ni ọpọlọpọ awọn idiwọn. Iwọn ayẹwo jẹ kekere ati awọn glucose ẹjẹ ati awọn ipele insulin nikan ni wọn ṣe nikan ni awọn igba meji lọtọ. Isakoso iṣuu glucose ẹjẹ yoo nilo lati wa ni ibamu si deede lati ṣe afihan ibasepọ gidi kan. A ko le ṣe apẹẹrẹ lori awọn ọna meji ti ẹjẹ suga. Nitorina, gigun to tẹle yoo jẹ pataki lati mọ ikunra pipe ti ilana ounjẹ.
Isalẹ isalẹ:
Olukuluku eniyan pẹlu àtọgbẹ ni o ni ipa nipasẹ awọn ounjẹ kan yatọ. O ṣe kedere pe iye ti carbohydrate ati iru ti carbohydrate ti o jẹ le ni ipa lori awọn alaga ẹjẹ rẹ. Ẹgbẹ Amẹgẹtẹ Arun Amẹrika sọ pe iye ti carbohydrate ati insulin le wa ni awọn okunfa ti o ṣe pataki julo ti o ni ipa ẹjẹ iyọda ẹjẹ lẹhin ti o jẹun ati pe o yẹ ki o ṣe ayẹwo nigbati o ba bẹrẹ eto ijẹun. O tun dabaa lati jẹ ki awọn carbohydrates inu awọn orisun, gẹgẹbi, awọn ẹfọ, awọn eso, awọn irugbin gbogbo, awọn legumes ati awọn ọja ifunwara lori awọn orisun miiran pẹlu gaari ti a fi kun, sanra ati iṣuu soda.
Ni afikun, da lori awọn abajade iwadi yii, o le jẹ ki o jẹ idanwo lati rii boya aṣẹ ti o jẹ ounjẹ rẹ tun le ṣe ipa lori awọn suga ẹjẹ rẹ. Boya o yan awọn amuaradagba ati awọn ẹda ti kii ṣe starchy ṣaaju ki awọn carbohydrates le din din sugars ẹjẹ rẹ lẹhin. Mimojuto awọn ami sugarsu rẹ ati ipolowo tẹlẹ le ṣe iranlọwọ lati mọ boya ọna yii ba ṣiṣẹ fun ọ. Nigba ti iwadi naa ba jẹ aifọwọyi, yi jẹ iyipada ti o rọrun ti o le jẹ ki o gbiyanju.
Awọn orisun:
Shukla A, Iliescu R, Thomas C, Aronne L. "Ipese Ounje ni Ipa pataki lori Awọn Glucose ati Awọn Ipele Insulin." Tita. 2015; 38 (7): e98-e99. Wiwọle lori ila-ila. Kẹsán 17, 2015: http://care.diabetesjournals.org/content/38/7/e98.full.pdf+html
Amẹrika Arun Àtọgbẹ Amẹrika. Awọn ilana ti Itọju Itọju Ẹjẹ ni Arun Inu Ẹjẹ - 2015. Itọju Ẹdọba . 2015 Jan; 38 (Tita 1): S1-90.