Awọn ami ati awọn aami aiṣan ti ẹdọ-inu ẹdọ jẹ ọpọlọpọ igba ni abajade ibajẹ ẹdọ ati pe o le ni ifun-awọ awọ (awọ-jaundice), apa-apa abẹ tabi ikun abẹ oju-iwe, tabi opo kan ni apa oke apa ọtun. Sibẹsibẹ, ọpọlọpọ awọn ami ifihan ni kii ṣe pataki, bii pipadanu pipadanu ati rirẹ. Nigbakuran awọn iṣiro ti iṣan ẹdọ, bii idinamọ bile bii, ẹjẹ, tabi ẹjẹ jẹ awọn aami akọkọ.
Niwon ko si ayẹwo idanwo fun ẹdọ ẹdọ, nini imọ nipa awọn ami ati awọn aami agbara ti o ṣeeṣe jẹ ọna kan lati wa arun naa ni kutukutu.
O ṣe pataki lati ṣe iyatọ kukuru ti iṣan akàn akọkọ-eyiti o wa ninu ẹdọ-lati awọn metastases ẹdọ, eyiti o jẹ itankale akàn (igbaya tabi ẹdọfẹlẹ, fun apẹẹrẹ) lati agbegbe miiran ti ara si ẹdọ. Ọdun ẹdọmọdọgba maa n jẹ ọkan ti o tobi pupọ, nigba ti metastases (itankale) jẹ igbagbogbo kekere ati ọpọ.
Ẹjẹ akàn akọkọ a maa n fa awọn aami aisan han ni kutukutu, lakoko ti awọn metastases ẹdọ (eyi ti o wọpọ julọ) le jẹ apakan pataki ti ẹdọ šaaju ki wọn to wa.
Awọn aami aisan jẹ iru fun carcinoma hepatocellular (akàn ẹdọ) ati cholangiocarcinoma (biba duct cancer), ṣugbọn awọn arun aarun bile ti maa n fa awọn aami ti idaduro (bii jaundice) tẹlẹ ju ọpọlọpọ awọn aarun aarun.
Awọn aami aisan ojoojumọ
Bi ọpọlọpọ awọn oriṣiriṣi ti akàn, ẹdọ akàn ni ọpọlọpọ awọn aami aisan tabi awọn ami ni ibẹrẹ ti aisan naa.
Bi arun naa ti nlọsiwaju, awọn aami aisan rẹ bẹrẹ lati han, nfa ọkan lati wa wiwa iwosan. Nitori iṣaaju ti awọn aami aiṣan, a ma nsaba iṣan akàn ni ipele to ti ni ilọsiwaju (ayafi ti o tumọ lati inu itọ bii bile ti o si fa idaduro ni kutukutu).
Awọn aami aisan ti o le waye ni:
Ibi-ọmọ Abdominal tabi Lump
O le lero ijanu tabi ibanujẹ pupọ ni agbegbe naa ni isalẹ isalẹ ẹyẹ rẹ ni ẹgbẹ ọtun rẹ. Nigbagbogbo, ibi yi ko ni irora, ati bi o ba ni irora, o le ni irọra diẹ sii ni awọn agbegbe ti o wa ni agbegbe ibi naa.
Nigba miiran ẹdun akàn nfa ilọsiwaju ti awọn ọmọde, eyi ti o le mu ki irora tabi ibi ti o wa ni apa osi osi.
Ọgbẹ Ẹdun Ọrun-Irun
Ìrora, aibalẹ, tabi ọgbẹ ni apa ọtun ti ikun ti o wa labẹ awọn egungun le waye nitori titẹ agbara ti ẹdọ lori awọn ẹya miiran tabi awọn ara inu agbegbe yii. Mu ninu ẹmi nla kan ki o tẹ ẹẹkeji si oke labẹ ẹyẹ ibọn rẹ ni apa ọtun-eyi jẹ ni ibi ti ẹdọ rẹ ba da. Ti o ba ni ẹdọka ti o tobi (ọpọlọpọ awọn okunfa), eti ẹdọ rẹ le gbọ ni isalẹ ninu ikun.
Ekuro Ọpa Feti Irora
Oro apọnirun oju eegun le jẹ ami aisan sneaky, bi ipo ti o n ṣalaye fun ọ pe o le ko ni ibikibi ti o sunmọ ibọn apẹja (nitori ọna ti irun ni ọna ara wa).
Eyi ni ọran pẹlu akàn ẹdọ. Iwọn (tabi itankale lati inu tumọ) le mu irun ti o sọ fun ọpọlọ rẹ pe irora n wa lati apata ẹgbẹ rẹ nigbati o ba wa lati ẹdọ.
Yi irora ni a maa n wo ni apa ọtun, botilẹjẹpe o le waye ni ẹgbẹ mejeeji. Ìrora naa le tun fa si ẹhin rẹ.
Ti o ba ni iriri eyi, paapaa ti o ba ti ko ba ti gba iṣẹ ti o ṣiṣẹ laipe diẹ ti o le ṣalaye rẹ, wo dokita rẹ.
Jaundice
Jaundice ntokasi si ipo kan ninu eyiti awọ-ara naa, bakannaa apa funfun ti awọn oju, farahan ofeefee. O jẹ ki iṣelọpọ ti iyọ bile ni awọ ara.
O wa ni wiwa diẹ sii ni imọlẹ ina, gẹgẹbi jije ita, ju ni ina inu ile. Ni afikun si yellowing ti awọ-ara, diẹ ninu awọn eniyan ṣe akiyesi pe awọn iṣeduro iṣan wọn farahan ati funfun ni dipo brown.
Ni akoko kanna, ito le dabi dudu ju deede, paapaa laisi ìgbẹgbẹ.
Itching
Ṣiṣelọpọ awọn iyọ bile ninu awọ ara, eyi ti o mu esi ni jaundice, tun le fa itching. A ko maa n ronu nipa didan gẹgẹbi aami aiṣan pataki, ṣugbọn itọka ti o niiṣe pẹlu aiṣe-ẹdọ le jẹ gidigidi intense.
Lilọ ati Kúrú Breath
Bibajẹ iṣan ninu ikun ti a tọka si bi ascites le tọka iṣan ẹdọ. O le lero bi irun blo ni akọkọ; diẹ ninu awọn eniyan ṣe akiyesi pe awọn aṣọ wọn ko daadaa daradara ni iyọ tabi iyipada iyipo wọn bi o tilẹ jẹ pe wọn ko ni idiwo. Ni akoko, igbẹ-ara omi inu ikun le ni titari soke lori ẹdọforo ti o fa ailopin ìmí.
Aṣiṣe Ọdun Tii tabi Aṣeyọri
Awọn pipadanu idibajẹ aifọwọyi le jẹ itẹwọgba nipasẹ diẹ ninu awọn, ṣugbọn nigbati ko ni ibatan si iyipada ninu ounjẹ tabi idaraya, o yẹ fun ibewo kan si dokita nigbagbogbo. Aṣiṣe ti a ko ni aiṣedede ti a sọ ni bi isonu ti 5 ogorun ti ara tabi diẹ sii ju ọsẹ mẹfa si oṣu 12 lọ lai gbiyanju. Apeere kan yoo jẹ eniyan 200-iwon ti o padanu 10 poun ni akoko osu mefa laisi iyipada ninu awọn iwa.
A ṣe akiyesi pipadanu iwuwo ti ko ni idibajẹ si akàn ikọlu ninu ẹnikẹta ti awọn eniyan ti a ṣe akiyesi ni atunyẹwo ti awọn ọdun 2017, eyiti o wa pẹlu akàn ẹdọ. O tun wa awọn okunfa miiran miiran, nitorina o jẹ pataki lati rii dokita kan ni kete ti o ba mọ iru iyipada bẹ.
Ọja idaniloju ati airotẹlẹ ko jẹ ami ti o le jẹ iṣan ẹdọ. Eyi maa n waye nitori wiwa fifun ti ito ninu ikun (ascites).
Isonu ti ikun
Iyọkufẹ igbadun le waye pẹlu ọpọlọpọ awọn ailera, ṣugbọn o le jẹ gidigidi pẹlu awọn iṣoro ẹdọ. Eyi le ṣe alabapin pẹlu ori ti di kikun ni kiakia, paapa nigbati o njẹ ounjẹ kekere. Gẹgẹbi awọn aami aisan wọnyi le jẹ awọn ami ìkìlọ kiiṣe ẹtan akàn nikan ṣugbọn awọn aarun miiran, ijabọ si dọkita ni atilẹyin ọja.
Nikan ati gbigbọn
O wa ni ọpọlọpọ awọn idi ti idibajẹ ẹdọ le ja si jijẹ ati eebi, ati eyi jẹ aami aisan julọ ni gbogbo awọn ipo ti aisan naa. Awọn nọmba okunfa ti o pọju fun sisun ati gbigbọn, ṣugbọn nigba ti o ba nwaye nigbakugba, tabi ti o ba n dagba, sọrọ si dokita rẹ.
Rirẹ ati / tabi Iwa
O dabi pe gbogbo eniyan n rẹwẹsi awọn ọjọ wọnyi, ṣugbọn rirẹ-ara ti o ni ibatan-akàn nigbagbogbo njẹ awọn ohun si ipele titun. Agbara akàn le yatọ si iyara arinrin, ati pe kii ṣe iru rirẹ ti o ṣe pẹlu alẹ ti o dara fun oorun. Ni igba miiran aami aisan yi rọrun lati rii bi o ba wo pada ni akoko ti oṣu mẹfa si oṣu 12 ati pe agbara rẹ loni lodi si ohun ti o wa ni akoko yẹn.
Iba
Iwọn-kekere, ṣugbọn ibajẹ pẹlẹpẹlẹ, awọn onisegun nkan kan n tọka si bi "iba ti ibẹrẹ ti a ko mọ" tabi FUO, jẹ aami aisan ti o wọpọ ti iṣan ẹdọ. A ṣe alaye FU FU kan bi iwọn otutu ti o tobi ju iwọn ogoji lọ ti o kẹhin fun ọsẹ mẹta tabi diẹ sii ati pe a ko le fi so mọ idi ti o han lẹhin awọn iwadii mẹta tabi diẹ ẹ sii (tabi ọjọ mẹta ni ile iwosan). Orisirisi awọn okunfa miiran ti ibajẹ ti o jẹju, ṣugbọn nini ọkan jẹ idi ti o dara lati wo dọkita rẹ.
Gbogbogbo Jiro ti Jije Aiṣewu
O ṣòro lati ṣe apejuwe itumọ bi aisan kan, ṣugbọn awọn ẹkọ sọ fun wa-igba diẹ ti o ni iyipada-pe awọn eniyan ma nro nigba ti nkan ba jẹ "pipa" ni ara wọn. Ti o ba ni oye gbogbo ti o ko dara, wo dokita rẹ. Nigba miiran, awọn aami aisan le ṣoro lati ṣalaye ni awọn ọrọ bi awọn ti a darukọ loke. Awọn ara wa nigbagbogbo n ṣe iṣẹ ti o dara lati "sọ" wa nigbati ohun kan ba ṣafihan ti a ba lo akoko lati gbọ.
Awọn aami aisan to kere
Diẹ ninu awọn aarun aiṣan le fa awọn homonu ti o le fa awọn aami aisan sii. Awọn wọnyi le ni abawọn ẹjẹ ti o kere ( hypoglycemia ) ti o le mu ki imọlẹ-ori ati isinwin, paapaa ninu awọn eniyan ti ko jẹun fun igba diẹ; iyẹwo fifun ( gynecomastia ); atrophy testicular; ati pe o ni ẹjẹ alagbeka pupa ti o ga.
Awọn ilolu
Ọdun ẹdọ-ẹjẹ le ja si awọn iṣoro pupọ. Wọn le ni abajade lati titẹ ti kokoro kan lori ipa ti bile tabi awọn ẹya ara miiran, awọn homonu ti awọn ẹyin ti iṣan ti n ṣe, iṣọn-ẹdọ ti o ni abajade ninu awọn toxini ti o wa ninu ara, tabi awọn ilana miiran.
Awọn iloluwọn ti o pọju ni:
Kokoro
Anemia , ẹjẹ kekere ti ẹjẹ ẹjẹ, jẹ ibajẹpọ ti o wọpọ fun iṣan ẹdọ ati o le waye nitori awọn iṣe iṣe diẹ, pẹlu aisi awọn okunfa ifọlẹ inu ẹjẹ ti o nfa ẹjẹ silẹ. Ẹjẹ le jẹ iṣoro ni akọkọ, ati pe o maa n fa awọn aami aisan bii rirẹ, irẹwẹsi ìmí, irọra ti o yara, awọ awọ, ati ina-ori. Niwon akàn ẹdọ le fa diẹ ninu awọn erythrocytosis (pọ si iṣan ẹjẹ ẹjẹ) bakannaa, awọn ipa wọnyi ma fa awọn ara wọn ko.
Ilana Ilana Bile
A ṣe Bile ni ẹdọ. Opo oriṣiriṣi rii daju pe o n gbe lọ si ifunti kekere, boya nipasẹ gallbladder tabi taara. Àtọmọ ẹdọmọlẹ tabi awọn oporo ikun ti bile le dagba laarin opo tabi fi agbara mu diẹ si ọkan, ti o mu ki idinku bile bajẹ.
Nigbati a ba ni idinku fun idi kan, o maa n ni idibajẹ ni ibẹrẹ ti ibanujẹ pupọ ati ibanisọrọ ni inu oke apa ọtun, omiro, eebi, jaundice, ati itching.
Bleeding
Ẹdọ jẹ ẹri fun ṣiṣe awọn ọlọjẹ (awọn ifosiwewe ti nfa) ti o ṣe iranlọwọ fun didi ẹjẹ rẹ. Nigbati ipin ogorun pupọ ti ẹdọ rẹ ti bajẹ nipasẹ akàn, awọn okunfa wọnyi ko tun ṣe ni awọn nọmba to pọ. Abajade ni pe ẹjẹ le ṣẹlẹ (paapaa pẹlu nọmba deede ti awọn platelets) ati ẹjẹ le ṣe atẹle. Ifihan akọkọ jẹ igba ẹjẹ nigbakugba nigbati o ba ṣan awọn eyin rẹ tabi awọn ohun ti o ni igbagbogbo. Awọn ẹjẹ to ṣe pataki, bii ẹjẹ ẹjẹ ti o ni inu, le waye nigbati akàn ba ti ni ilọsiwaju.
Imo-haipatensonu ibudo
Ọdun ẹdọ (ati awọn ẹdọ-ẹdọ miiran) le mu ki ẹjẹ silẹ lati inu awọn eegun ounjẹ ni ọna miiran. A tumo laarin ẹdọ le ṣe ki o nira fun ẹjẹ lati ṣàn nipasẹ awọn iṣọn kekere ninu eto ara ti o yorisi iṣan oju-ọna ti o tobi. Bibajẹ titẹ lori iṣọn-ara ( itun-ẹjẹ haipalẹlu ) n fa titẹ sii pọ si ninu awọn ohun elo ẹjẹ ni ilosiwaju, gẹgẹbi awọn ti o wa ninu esophagus.
Awọn iṣọn wọnyi jẹ alailagbara ju ti iṣan ti o tobi ju ọna lọ ati o le ni idagbasoke si awọn iṣọn varicose, bi o ṣe ri lori awọn ẹsẹ eniyan, tabi lori ikun ni igba pẹlu ẹdọ ẹdọ. Nigbati awọn iyatọ ti o yatọ, o le mu ki ẹjẹ ti o lagbara sinu esophagus ( ẹjẹ ti o yatọ si ẹjẹ , ti o le jẹ idaniloju-aye ti a ko ba faramọ ni kiakia.
Ẹkọ Calcium nla (Hypercalcemia)
Kokoro ẹdọ-ẹjẹ le mu ki ipele ipele kalisiomu giga kan wa ninu ẹjẹ ( hypercalcemia ti malignancy) nipasẹ awọn ọna abayọ diẹ. Eyi le fa ailera ati eebi, ailera ailera ti o lagbara, ati iporuru, eyi ti o le ni ilọsiwaju lati papọ ati paapaa iku ti a ko ba tọju.
Ọdun Hepatanal
Ẹjẹ aisan Hepatorenal jẹ ipo ti o ni arun ẹdọ jẹ ọkan ti o ni arun aisan nitori iyipada ninu awọn ẹjẹ ẹjẹ ati dinku ẹjẹ si awọn kidinrin. Ẹjẹ aisan hepatanal jẹ wọpọ pẹlu arun aarun ẹdọ ati awọn arun miiran ti ẹdọ, ati pe o ni ifoju pe idaji mẹrin ti awọn eniyan ti o ni cirrhosis yoo se agbekalẹ iṣọn ni ọdun marun.
Hepatic Encephalopathy
Ẹdọmọ inu ẹdọ wiwosan le jẹ iṣeduro idaniloju ti akàn ẹdọfa ṣugbọn o jẹ ohun ti o ni idibajẹ ti awọn aami aisan ti o le dabi arun Alzheimer.
Nigbati ẹdọ ko ba le yọ awọn tojele, wọn lọ si ọpọlọ. Eyi le ja si ipadanu iranti, aifọwọyi, iyipada eniyan, ati iparun nla. Awọn aami aisan le bẹrẹ bii iṣoro pẹlu iṣoro ṣe awọn iṣẹ-ṣiṣe ti iṣiro, gẹgẹbi iṣatunṣe iwe ayẹwo kan. Awọn aami aisan miiran le wa pẹlu ẹmi ti o ni õrùn didùn ati gbigbọn ti awọn apá nigbati wọn ba waye ni iwaju ni iwaju eniyan. Awọn ọna lati wa ni itọju ẹdọfa, ṣugbọn itọtẹlẹ maa da lori iye ti tumo.
Nigba ti o yoo wo Dokita rẹ
Ti o ba akiyesi eyikeyi awọn ami ati awọn aami aiṣan loke tabi eyikeyi ti o ko le ṣe alaye, wo dokita rẹ. Lakoko ti ọpọlọpọ le ṣe afihan awọn ipo ti ko ni ipalara, ti o ba jẹ pe akàn ẹdọmọ ba wa, aṣọmọ jẹ dara julọ ni kutukutu ti ayẹwo ayẹwo naa. Awọn eniyan ti ko ni awọn okunfa ewu fun ẹdọ ẹdọ ati ki o ma se agbekale arun naa ni awọn igba-ohun kan ti o tọ ni ifojusi bi o ba ṣaniyesi nipa sisọ pẹlu dọkita rẹ.
Ti o ba ni awọn okunfa ewu fun iṣan ẹdọ, bi cirrhosis, ipo rẹ jẹ diẹ ti o nira sii. O le ti ni iriri awọn aami aisan naa gẹgẹbi abajade ti ọrọ ilera kan ti o wa tẹlẹ. Ni idi eyi, aaye pataki ni lati ṣetọju fun ayipada ninu awọn aami aisan rẹ.
Iwadi kan fihan pe awọn aami aisan ti o tọ awọn oniwosan ti o wa ni iwaju iṣọn ẹdọ ni awọn eniyan ti o ni iṣan ẹdọ aiṣan ti o ni irora ti o gaju ti o to oke, ilọwu ti ẹdọ (cirrhosis maa n fa ki o dinku), agbara diẹ, iyipada iṣaro, ikunra ti ẹnu-ọna haipatensonu, hemorrhoids, ẹjẹ, ati àtọgbẹ ti o ti dira lati ṣakoso. Ti o ba ṣe akiyesi eyikeyi ninu awọn aami aiṣan wọnyi, kan si dokita rẹ lẹsẹkẹsẹ dipo iduro fun ipinnu ìpese ti o ṣe.
> Awọn orisun:
> Awujọ Amẹrika ti Awọn Onimọloji Onisẹgun. Cancer.Net. Kokoro Ẹdọ: Awọn aami aisan ati awọn ami. Imudojuiwọn 05/2017. https://www.cancer.net/cancer-types/liver-cancer/symptoms-and-signs
> Bosch, X., Molclus, E., ati Escoda, O. et al. Aṣiṣe Ọdun Titan: Awọn Ifarahan Itọju ati Awọn Ipajade ni Ẹgbẹ Alakoso ti 2677 Alaisan. .PLoS Ọkan . 2017. 12 (4): e0175125.
> Mazzanti, R., Arena, U., ati R. Tassi. Kilacinoma Hepatocellular: Nibo Ni A Ti Wa? Akosile Agbaye ti Isegun Ti Igbeyewo. 2016. 6 (1): 21-36.
> Institute of Cancer National. Ọdun Agba Abẹrẹ Ẹjẹ Kan (PDQ) -Pitient Version. Imudojuiwọn 12/07/17. https://www.cancer.gov/types/liver/patient/adult-liver-treatment-pdq