Jaundice Ṣe Die ju Awọ Awari ti a Ti Ṣawari
Kini Kini Jaṣice?
Jaundice jẹ nigbati imudani ti bilirubin ninu ẹjẹ fa awọ-ara, mucus membranes, ati awọ funfun ti awọn oju lati farahan. Bilirubin jẹ nkan ti o ni awọ pupa ti o fa nigbati awọn ẹyin pupa pupa ṣubu. O ti yọ nipasẹ ẹdọ ni bile ati lẹhinna lati inu ara ni igbe.
Jaundice funrararẹ kii jẹ ipo ti o lewu, ṣugbọn dipo jẹ ami ti ipo pataki tabi aisan.
Jaundice yẹ ki o ṣawari fun idi rẹ.
Ti o ba ni iriri jaundice, yoo nilo ifojusi lati oniṣitagun kan. Kii ṣe jaundice funrararẹ ti o jẹ isoro, o jẹ ipo ti o nfa jaundice naa. Awọn ipo ti o fa jaundice yoo nilo itọju, kii ṣe nkan ti yoo lọ kuro lori ara rẹ.
Idi ti Yoo Bilirubin Kọ?
Ajẹjade ti bilirubin le waye nipasẹ ipele ti ẹjẹ to pupa ti ko ni aiṣan ti o ti fọ, awọn gallstones, tabi awọn ẹdọ ẹdọ (bii aisan ati cirrhosis ). Jaundice ma ni ipa lori awọn ọmọ ikoko ("ọmọ-ọmọ ọmọ ikoko") nitori pe awọn ẹdọ wọn ko dun rara lati ṣe ilana bilirubin ninu ara wọn.
Awọn ami aisan miiran ti jaundice le pẹlu:
- Awọ awọ
- Yi pada ninu ito ati awọ adiro (ito le jẹ bia tabi ofeefee-osan, iṣeto le jẹ bia )
- Rirẹ
Awọn idanwo wo le ṣee ṣe fun Jaundice?
Ni awọn igba miiran, jaundice le jẹ abajade ti ipo ti a mọ.
Fun apẹẹrẹ, ti eniyan ti o ni arun ẹdọ ba n dagba jaundice, o jẹ abajade awọn iṣoro pẹlu ẹdọ. O le tumọ si pe, itọju fun ẹdọ ẹdọ ko ni doko bi o ti yẹ, tabi pe ohun miiran nlo. Ti ko ba si idi ti o han fun jaundice, ologun kan le paṣẹ ọpọlọpọ awọn idanwo lati ṣayẹwo ohun ti o nfa.
Diẹ ninu awọn igbeyewo wọnyi le ni:
- Awọn idanwo ẹjẹ
- Awọn ayẹwo ipele ipele iṣiṣi
- Ẹjẹ ẹjẹ pipe (CBC) ka
- Itọsọna Electrolyte
- Ipele aaye
- Ẹjẹ aarun ayọkẹlẹ aarun
- Cholescintigraphy (HIDA ọlọjẹ)
- Ti tẹ sinu titẹ sii (CT) ọlọjẹ
- Endoscopic retrograde cholangiopancreatography (ERCP)
- Ẹwa iṣan
- Ti o ṣe aworan ti o tunju (MRI)
- Olutirasandi
- Urinalysis
Bawo ni a ṣe Ṣe Jaundice?
Jaundice kii ṣe ipo kan lori ara rẹ, ṣugbọn jẹ ami ti iṣoro miiran. nitorina a ṣe itọju rẹ nipa atọju arun ti o fa ibọpọ bilirubin. Fun kokoro kan ti yoo yanju lori ara rẹ, jaundice le ma beere eyikeyi itọju pataki, nitori ara yoo pa bilirubin ati kokoro na ni ara rẹ. Fun awọn ipo to ṣe pataki julọ, awọn itọju miiran le nilo lati ṣe iranlọwọ ẹdọ lati ṣakoso awọn bilirubin.
Eyi ni bi diẹ ninu awọn ipo to fa jaundice le ṣe abojuto:
- Atọmọ-ti-ni-ara-mọ tabi ti jedojedo. Ti awọn ohun mimu ọti-inu ti o ni idi ti arun ẹdọ, idaduro mimu yoo jẹ pataki fun ipinnu jaundice.
- Kokoro. Ti iṣọn ẹjẹ, aibajẹ ẹjẹ pupa, jẹ idi ti jaundice, itọju naa le ni ifunni ẹjẹ.
- Cirrhosis. Cirrhosis jẹ ipele ipari ti aisan arun ẹdọ, o si ni ọpọlọpọ awọn okunfa ọtọtọ. Ntọju jaundice lati cirrhosis yoo dale lori iru arun ẹdọ lọwọlọwọ, ṣugbọn o le pẹlu lilo awọn corticosteroids tabi awọn diuretics.
- Awọn oògùn oògùn. Ninu ọran ti oogun ti o fa ipalara si ẹdọ, oògùn yoo nilo lati dawọ (eyi pẹlu awọn oogun oogun, awọn egbogi ti a koju-kemikita bi acetaminophen, ati awọn oògùn olofin). Omiran miiran le nilo lati fun ni lati daju idojukọ naa.
- Gallstones. Awọn okuta ti o wa ni jaundice le nilo itọju, eyi ti o jẹ igbesẹ ti gallbladder.
- Ọdun ẹdọ. Akàn ti ẹdọ yoo nilo itọju lati ọdọ ọlọgbọn kan, o le ni awọn iṣọra ati chemotherapy, ati awọn oogun miiran fun itọju ailera.
- Ọmọ tuntun jaundice. Ọmọ jaundice ọmọ ikoko jẹ wọpọ, ati nigbagbogbo yoo yanju ara rẹ laisi eyikeyi itọju. Diẹ ninu awọn olupese ilera le ṣe iṣeduro pe awọn ọmọ ikoko gba diẹ ninu awọn imọlẹ ti oorun lati mu alekun vitamin D ati pe bilirubin. Ni awọn ẹlomiran, a le fun aboyun ni itọju ni ile iwosan lilo awọn imọlẹ pataki ti o le ṣe iranlọwọ ipinnu jaundice.
- Akọkọ sclerosing cholangitis (PSC) . Ẹdọ arun ẹdọ ni nkan ṣe pẹlu ulcerative colitis, o le fa jaundice. Itoju jẹ eyiti o ṣe pataki lati ṣe iranlọwọ lati ṣakoso awọn aami aisan, ati pe o le pẹlu cholestyramine tabi diphenhydramine lati ṣakoso itching, ati awọn egboogi. Iwosan alaisan lati ṣii awọn keke bile ati gbigbe fifun kan lati ṣii wọn ṣii le ṣee nilo ti wọn ba ti di idinamọ. Iṣeduro ẹdọ jẹ itọju ti a lo ninu awọn iṣẹlẹ ti o nira.