Awọn okunfa ati okunfa
A ngbọ ti ọpọlọpọ nipa ibanujẹ ẹdun apa osi ati ibasepọ rẹ pẹlu aisan okan, ṣugbọn kini nipa irora ibanujẹ ọtun ? Kini o nfa aami aiṣedede yii? Ati, julọ ṣe pataki, nigbawo ni o yẹ ki o ṣe aniyan?
Eyikeyi Aṣọ Aṣọ le Jẹ Pajawiri kan
O ṣe pataki lati ṣe akiyesi lẹsẹkẹsẹ pe irora irora ni eyikeyi ibiti o le ni ibatan si aisan okan tabi awọn isoro pataki .
Ti irora rẹ ba jẹ àìdára, ti o ba n rirera ẹmi, tabi ti ikun rẹ ba sọ fun ọ pe ohun kan ti ko tọ, pe 911 lẹsẹkẹsẹ. O dara lati ṣe aṣiṣe lori ẹgbẹ ti ko tọ si pipe fun iranlọwọ nigbati o ko nilo rẹ ju lati padanu ipe fun iranlọwọ nigbati o ba nilo rẹ. Ti o ko ba si dajudaju, ṣayẹwo awọn akọjuwe wọnyi bi o ṣe jẹ pe irora irora jẹ pajawiri .
Ẹrọ Ọta Ọrun Ẹjẹ ati Ọra Arun
Iwa ti o waye ni apa ọtun ti àyà rẹ ni ọpọlọpọ awọn okunfa ti o le fa bi o ṣe jẹ ibanujẹ apa apa . O ṣe pataki lati ṣe akiyesi lẹsẹkẹsẹ, gẹgẹ bi akọsilẹ akiyesi ti o wa loke, pe irora ni apa ọtun ti àyà le jẹ nitori aisan okan. Ni iṣọọkan, irora ti o ni nkan pẹlu aisan ọkan nwaye ni apa osi ati agbegbe aarin ti àyà, ṣugbọn ọpọlọpọ awọn imukuro wa.
Ìrora ti a lero ni apa ọtun ti àyà le waye pẹlu eyikeyi iru ipalara okan, ṣugbọn paapaa awọn ti o ni ipa ni apa ọtun ti okan.
Ni otitọ, niwon awọn ikun okan ti o ni ipa iṣọn-ẹjẹ iṣọn-ẹjẹ ni deede ko ni ni kiakia bi o ti jẹ diẹ ninu awọn ti o wa ni apa osi (gẹgẹbi awọn ohun ti o wa ni iwaju osi sisẹ tabi "akọle ti opo") eniyan le kere ju lati ṣe akiyesi o ni o ni ikun okan ati nilo iranlọwọ lẹsẹkẹsẹ.
O tun ṣe pataki lati ranti pe awọn aami ailera ọkan ninu awọn obirin nigbagbogbo yatọ si ju awọn ọkunrin lọ. Awọn obirin ko kere julọ lati ni iriri irora ti apa osi ti apa osi lapapọ ati pe o le ṣe akiyesi ifarahan sisun kan ni ẹgbẹ mejeeji ti àyà tabi paapaa ko si irora rara. Ti o ba wa ni iyemeji, lẹsẹkẹsẹ ṣayẹwo rẹ.
Ọpa Ẹrọ Ọtun Ẹjẹ gẹgẹbi pajawiri
Ni afikun si seese pe ibanujẹ itọju apa ọtun le jẹ ami ti ikolu ti okan, awọn idaniloju miiran wa ti o le wa pẹlu ibanujẹ ibanu-apa ọtun. Awọn wọnyi ni apẹrẹ ẹdọforo (awọn didi ti ẹjẹ ni awọn ẹsẹ ti o ya kuro ati lọ si ẹdọforo) ati pipasẹ awọn ohun aarọ. Awọn ipo wọnyi nilo itọju pajawiri daradara. Ti o ba ti akiyesi ifarahan lojiji ti ibanujẹ irora, ibanujẹ ti o wa ninu àyà rẹ, ibẹrẹ ti aifọwọyi, tabi ina-ori, ko ka siwaju ati pe 911.
Ọpa Ẹrọ Ọtun Ẹdun: Anatomy
Ti o ba ni irora ni apa ọtun ti àyà rẹ, o le akọkọ ro nipa ohun ti "aye" ni apa ọtun ti ibudo ẹmi rẹ tabi "ẹra".
Agbegbe yii jẹ ile si ipin kan ti apa ọtun ti okan, ẹdọto ti o tọ (mẹta lobes), awọn ohun elo ẹjẹ nla gẹgẹbi awọn aorta ti o ga ati awọn ẹjẹ ẹdọforo, awọn esophagus, ati awọn ẹya miiran gẹgẹbi awọn ọpa-ẹjẹ, ati awọn ara.
Awọn egungun ni o wa ni agbegbe yii, ati awọn ailera ti ọpa ẹhin le ni iwo ni agbegbe yii.
Ìrora ti a ti ro lori apa ọtun le jẹ nitori iṣoro ni agbegbe naa pato tabi dipo le jẹ nitori irora ti a tọka si. Pẹlu irora ti a tọka, titẹ tabi babajẹ kan ti o nṣakoso nipasẹ inu àyà le fa irora ni irọrun ni ipo kan diẹ ninu ijinna lati ibiti irora naa ti bẹrẹ.
Awọn iṣọn inu inu inu le wa ni apa ọtun ti inu àyà, ati bi o ba jẹ ibinujẹ ẹjẹ, eyi le ni nkan ṣe pẹlu irora ni apa ọtun ọtun. Ẹdọ, gallbladder, ati apakan ti pancreas dubulẹ ni agbegbe yii.
Ni ipo ti ko ni idiyele ti o nwaye ni ayika ọkan ninu 10,000 eniyan, awọn alakoso situs, awọn ara ti inu iho àyà ati nigbamii awọn ẹya miiran ti wa ni tan-pada si ipo wọn, ki o ma jẹ okan ni igba ọtun ti ara.
Apejuwe ti Awọn aami aisan
Àtòkọ ti diẹ ninu awọn ibeere ti dokita rẹ le beere ni a ṣe akiyesi ni isalẹ. O yoo fẹ ki o ṣe apejuwe ifarahan ti irora rẹ, bi o ti jẹ iṣoro tabi ìwọnba, didasilẹ tabi ṣigọgọ ati awọn ẹya miiran. Awọn lẹta OPQRST ni a maa n lo gẹgẹbi ọna lati ranti awọn ẹya pataki ti ibanujẹ irora lati ronu:
- O - Ibẹrẹ - Igba melo ni o ti ni irora naa?
- P - Ilana iṣẹ - Ṣe eyikeyi nkan ti o mu ki irora buru, bi gbigbe tabi fifun mimi?
- Q - Didara - Kini ni irora naa? Ṣe didasilẹ tabi ṣigọgọ?
- R - Radiation - Ṣe ipalara irora nibikibi, bii si ẹhin rẹ, ọrun rẹ, ẹrẹkẹ rẹ, tabi ejika rẹ?
- S - Idibajẹ - Ni ipele ti ọkan si 10 pẹlu ọkan jẹ ti ko nira nibẹ ati 10 jẹ irora ti o buru julo ti o le fojuinu, bawo ni irora rẹ ṣe jẹra?
- T - Aago - Igba wo ni o ti ni irora naa?
Awọn aami aisan ti o wa
Ni afikun si didara irora rẹ, o ṣe pataki lati ṣe akọsilẹ eyikeyi awọn aami-aisan ti o ni ni afikun si ibanujẹ ibanu ọti-ọtun. Awọn aami aisan le ni:
- Kuru ìmí
- Iba
- Ikọaláìdúró alailowaya
- Hoarseness
- Heartburn
- Aṣiṣe pipadanu ti ko tọ
- Jaundice
- Nisina ati eebi
- Nipọn gbe
- Awọn akole
- Lightheadedness
- Ṣiṣẹlẹ
Awọn Owun to le Awọn Ipa ti Aṣọ Igbẹhin Ọtun
Awọn okunfa ti ibanujẹ itọju apa ọtun jẹ iru si irora apa-apa apa osi ṣugbọn awọn ipo kan wa ti o le jẹ ki wọn le ro ni ẹgbẹ kan tabi awọn miiran. Diẹ ninu awọn okunfa ti o le fa idibajẹ nipasẹ awọn ọna ara eniyan ni a ṣe akojọ rẹ si isalẹ.
Egungun Eroja
Pẹlu ibalokanjẹ, ipalara ati ibajẹ si asọ ti o nira gẹgẹbi awọn iṣan ati awọn iṣan le fa irora àyà. Laisi itan ti ibalokanjẹ, awọn ipo pupọ wa ti o tun le mu ki irora ideri apa ọtun wa. Diẹ ninu awọn wọnyi pẹlu:
- Costochondritis - Costochondritis jẹ majemu ninu eyiti ipalara ti kerekere ni ibi ti awọn egungun ti o wa pẹlu sternum (idapọ costochondral). O maa n fa nipasẹ ipalara ipalara ti o gaju pupọ nitori ọpọlọpọ eniyan ko ranti eyikeyi ipalara kan pato . Ìrora naa n bẹrẹ si buru sii pẹlu iṣẹ-ṣiṣe tabi pẹlu ẹmi mimi, ati pe ọpọlọpọ igba diẹ jẹ tutu nigbati a ba fi titẹ sii lori awọn iṣiro-nilẹ. Iṣoro ti ko wọpọ, Tietze ká syndrome jẹ iru ṣugbọn pẹlu wiwu ati ki o maa n nikan kan ojuami.
- Ìyọnu iṣan - Awọn iṣọn iṣan jẹ ọkan ninu awọn okunfa ti o wọpọ julọ ti ibanujẹ ọti-wa ni apa ọtun. Ọpọlọpọ eniyan le ṣe iranti awọn iṣẹ bii gbigbe fifọ tabi eto iṣẹ isinmi titun ti wọn ti ṣiṣẹ ṣaaju ki o to dagba iru irora yii.
- Ipa irora ogiri - Ọpọlọpọ awọn ipo ti o le fa irora ideri àyà pẹlu afikun si costochondritis yatọ lati fibromyalgia si awọn ipalara iṣoro si ailera aisan.
- Awọn ipo bi ailera tabi aisan ti o ni rọpọ le fa irora ti o wa ni apa ọtun ti àyà, boya nitori ipo ti ipo tabi nitori irora ti o tọ lati awọn ara inu. Nigba miran awọn metastases si ọpa ẹhin lati ọgbẹ igbaya, egbogi ẹdọfóró, ati awọn èèmọ miiran ni a ṣe akiyesi akọkọ bi irora àyà ni apa ọtun.
Awọn Ohun ti o ni Awọn Ọdun Ẹdun Ọkàn ati Ẹjẹ
Gẹgẹbi a ṣe akiyesi loke, angina, ikun okan, tabi awọn ipo miiran le fa irora nibikibi ninu àyà pẹlu apa ọtun. Diẹ ninu okan ati awọn nkan ti o ni nkan ẹjẹ ti o le fa ibanujẹ itọju apa ọtun ni:
- Arun aisan inu ẹjẹ - Bi a ti ṣe akiyesi siwaju, aisan okan le fa irora ni apa mejeji ti àyà tabi nikan ni apa ọtun. Eyi ni o wọpọ julọ pẹlu awọn ipo ti o ni ipa ọwọ ọtun ti okan.
- Pericarditis - Pericarditis jẹ igbona ti pericardium, awọ awo-aabo ti o yika okan. Ọpọlọpọ awọn okunfa ti pericarditis yatọ lati awọn àkóràn si itọju akàn, si aisan akàn, si awọn ailera aifọwọyi gẹgẹbi awọn aisan ara-ara. O tun wọpọ lẹhin ti awọn eniyan ti ni ikolu okan. Ìrora naa maa n buru ni awọn ipo kan diẹ sii, o si npọ si i pẹlu ẹmi mimi.
- Dissecting aneurysm aortic - Aṣayan ayanfẹ aortic waye nigba ti yiya ninu aorta gba ẹjẹ laaye lati ṣaarin awọn ipele ti odi idalẹti ẹjẹ ati dissects tabi omije ohun-elo ẹjẹ. Ìrora naa jẹ igba otutu, lojiji, ati didasilẹ, ati pe a le ṣe apejuwe rẹ bi ibanujẹ irora. Unconsciousness le tẹle ni kiakia. Boya julọ ti a ranti bi irisi ibalokanjẹ Ọmọ-binrin ọba Diana, o le tun waye lai si ibalokan kankan ninu awọn eniyan ti o ni titẹ ẹjẹ to gaju tabi awọn ipo ti o ni asopọ pọ bi ailera Marfan .
Awọn ẹdọfóró Awọn nkan ti o nfa
Awọn lobes mẹta ti ọfin ti o tọ, bakanna pẹlu awọ ti eefin ọtun ati awọn ọpa ti o niiṣe, wa ni apa ọtun ti inu. Awọn ẹdọforo ara wọn ko ni awọn olugba iṣọn, ṣugbọn o tun le ni iriri irora ti o "ni itara" bi o ti jẹ ninu ẹdọfóró ọtun rẹ. Owun to le fa okunfa le ni:
- Ẹmi atẹgun - Atẹgun ẹdọforo waye nigba ti didi ẹjẹ ni awọn ẹsẹ ( irọra-oṣan ti o jinra ) adehun kuro ki o si rin si awọn ẹdọforo. Ti iṣọtẹ ba wọ inu awọn ọkọ inu ẹdọ ọtun, irora le ṣẹlẹ. Iyọ yii nigbagbogbo lojiji ati didasilẹ ati pe o le ni nkan ṣe pẹlu kikuru ìmí. Pẹlu awọn didi nla, aifikita le tẹle tete. Awọn eniyan le tabi ko le ranti nini irora, pupa, tabi wiwu ni ọkan tabi awọn mejeeji ẹsẹ ṣaaju si apolus ẹdọforo. Laanu, iṣan ẹdọforo jẹ eyiti o wọpọ, to waye ni ju idaji eniyan eniyan lọdun kan. Wọn jẹ buburu ni ayika 10 ogorun ti akoko naa. Awọn nkan to ni ewu ni ọpọlọpọ awọn aisan ọpọlọ, isinmi ti o pẹ tabi isẹgun, ati irin-ajo ijinna nipasẹ ọkọ ofurufu tabi ọkọ ayọkẹlẹ, sibẹ ọpọlọpọ awọn eniyan ko ni awọn oran ewu ewu.
- Akàn aisan- ẹdọmọlẹ - Tumo ti o wa ninu ẹdọ ọtún, ideri ti ẹdọto ọtun, tabi awọn ọpa ti o wa nitosi le fa irora ni apa ọtun ti inu. Idaji idaji awọn eniyan, ti o wa lẹhin, ni ibanujẹ ninu apo, ni aika wọn tabi ibanujẹ laarin awọn ẹgbẹ ejika , tabi sinu awọn ejika wọn, ṣaaju ki o to idanimọ ọgbẹ ti aisan. Awọn aami aisan miiran le wa ni bayi bi ailopin ìmí tabi awọ-alatọọsiwaju ifunni. Niwon igba ti aisan ayẹwo ẹdọfọn ni a ṣe ayẹwo ni awọn ipo nigbamii lẹhin ti o ti tan, o ṣe pataki lati ni irora ti ko ni iyọ si apa ọtun ti inu irun rẹ.
- Awọn èèmọ miiran - Awọn akunra miiran ju ẹdọ inu eefin eeyan le waye ni inu iho ẹmi, paapaa lymphomas. Ni afikun, awọn metastases (itankale) lati awọn aarun miiran gẹgẹbi oarun aisan igbaya ati iṣọn-akàn iṣan ti o le waye si awọn ẹdọforo.
- Pneumonia - Pneumonia, paapaa àkóràn ti ẹdọforo ọtun rẹ le fa irora àyà ni apa ọtun ti àyà rẹ. Awọn eniyan ti o ni ẹmu tutu nigbagbogbo, ṣugbọn kii ṣe nigbagbogbo, ni iba ati Ikọaláìdúró.
- Pneumothorax - Idaamu ti ẹdọfóró ti a npe ni pneumothorax le waye ki o fa irora ni apa ọtun ti àyà.
- Awọn egungun itọju - Itọju idapọ ni idasile ti omi ni aaye laarin awọn membran ti o wa ni papo ti o yika awọn ẹdọforo. Ọpọlọpọ awọn okunfa ti awọn idiwọ julọ. Nigbati iṣuṣan ba kere, o le jẹ aibalẹ nikan, ṣugbọn pẹlu ailopin imukuro ti o tobi julọ wa nigbagbogbo. Pẹlu akàn aisan ẹdọfóró ati akàn aarun igbaya, awọn apanirun ti o ni aiṣan ti aarun-ara ( irora aiṣan ti o buru ) le jẹ irora pupọ.
- Pleurisy (Pleuritic chest chest) - Irunrun ti awọn lopọ ti ẹdọfóró, ti a npe ni pleura , le fa nigbagbogbo ilọsiwaju ọtun apa ibanujẹ iro. Irẹjẹ yii maa n mu pẹlu ẹmi mimi ati pe o le ni igba diẹ.
Awọn Tract Digestive Tract Causes
Awọn ipo inu alailẹgbẹ, paapaa awọn ti o kan pẹlu esophagus tabi awọn ara ti o wa ni apa ọtun ti ikun gẹgẹbi gallbladder ati ẹdọ le fa ipalara ti a dinku si apa ọtun ti àyà. Diẹ ninu awọn ipo ti o le fa ibanujẹ apa-ọtun apapo ni:
- Àrùn Ẹjẹ Gastroesophageal (GERD) - GERD le fa awọn aami aiṣan ti aisan ati ailerajẹ, ṣugbọn o le tun ni irora bi irora ni apa ọtun ti àyà nikan.
- Esophageal ajeji ara - Ohun to fa ti apa ọtun ibanujẹ iro ti a maṣe aṣemáṣe jẹ pe ti ẹya ajeji esophageal. Ti awọn aami aisan rẹ bẹrẹ lakoko ti o njẹ, paapaa awọn ounjẹ, rii daju pe jẹ ki dokita rẹ mọ.
- Esophageal spasm - Esin ti ẹjẹ le fa ọtun apa irora irora. Ipara lati spasm span ni o le ni awọn iṣọrọ daadaa pẹlu pe lati aisan ọkan bi o ti n se deede pẹlu nitroglycerine.
- Àrùn Gallbladder - Awọn mejeeji gallstones ati cholecystitis, ikolu ti gallbladder le ni idojukọ bi ibanujẹ ibanujẹ ọtun. Ìrora yii maa n yọ ni gbangba si ẹhin ati pe o le tun tan si apa ọtun.
- Pancreatitis - Awọn irora ti o ni nkan ṣe pẹlu pancreatitis le jẹ buru pẹlu sisalẹ si isalẹ ati ki o dara pẹlu joko soke. Awọn eniyan ti o ni igbẹ-ara ati ijẹmu ti oti pọ si ni o wa ni ewu ti o pọ sii.
- Àrùn àrùn ti o peptic / gastritis - Awọn arun mejeeji ti o ni arun inu ati gastritis le fa irora ti o wa ni apa ọtun ti àyà, bi o tilẹ jẹ pe o wọpọ ni apa osi. Ipalara naa le bẹrẹ ni igbadun ni deede pẹlu jijẹ.
- Ẹdọ aisan - Awọn ẹdun aisan bi aiṣitisi, cirrhosis, ati paapa awọn èèmọ ti o ti tan si ẹdọ (metastases) le fa irora ti a gbọ ni apa ọtun ti inu. Nisisiyi ni awọn jaundice wa ni nkan, irisi awọ ti awọ ati awọ-ara ti awọn oju.
Awọn Omiiran Ero
Ọpọlọpọ awọn okunfa miiran ti irora ni apa ọtun ti àyà. Diẹ ninu awọn wọnyi pẹlu:
- Shingles - Shingles jẹ majemu ti o waye nigbati kokoro-ọgbẹ ti o wa ninu erupẹ ti a nwaye. Ti o ba jẹ pe o ti ni irọra ti o wa ni iha ti o wa ni apa ọtun ti àyà, irora le waye ni agbegbe yii. Awuyara maa n waye ni pinpin awọn iwo-ara ara ati iranlọwọ lati ṣe okunfa, ṣugbọn irora le ṣaju sisun nipasẹ ọpọlọpọ ọjọ ṣiṣe ayẹwo ni akọkọ nira.
- Awọn èèmọ mediastinal - Awọn ipọnra tabi awọn apo-iṣọn inu ẹjẹ ni aaye mediastinum , agbegbe ti àyà laarin awọn ẹdọforo, le fa irora àyà ni apa mejeeji ti àyà ṣugbọn o le waye nikan ni apa ọtun. Ilọsiwaju ti awọn ọpa iṣan inu iṣan ti o ni iṣan ni o le waye pẹlu aisan Hodgkin ati awọn lymphomas ti kii ṣe Hodgkin bakanna ati lati itankale ọgbẹ ẹdọfóró tabi oarun aisan igbaya. Thymomas, cysts bronchogenic, ati awọn omuro miiran ti ko dara le waye ni agbegbe yii.
- Ìrora igbaya - Bi ibanujẹ ti o ba jẹ pe igbaya kan farahan ninu ọmu o le lero bi irora ti wa ni jinlẹ ninu apo.
- Ikanjẹ ati aibalẹ ipaya - About 40 ogorun ti awọn eniyan ti o ni aibalẹ ipaya ni iriri ibanujẹ irora ni akoko diẹ. Aisan inu irora ti o ni ibatan pẹlu iṣoro panṣaga jẹ alailẹgbẹ ni diẹ ninu awọn ọna, ṣugbọn o nigbagbogbo fẹ lati ṣe aṣiṣe ni ẹgbẹ ti iṣeduro. Awọn eniyan ti o ni iṣoro tabi paapaa iṣoro panṣaga le tun ni iriri awọn idena idena-aye ti ibanujẹ inu.
Ṣe idanwo fun Dokita Dokita rẹ le Ṣe
Ti o da lori awọn aami aisan rẹ ati awọn ifosiwewe miiran, awọn idanwo pupọ wa ni idanwo rẹ dọkita le paṣẹ. Ohun akọkọ ti o yoo ṣe ni lati rii daju pe "ABC rẹ" jẹ idurosinsin. Eyi jẹ fun ọna atẹgun, mimi, ati fifun, paapaa iṣẹ ti okan ati ẹdọforo rẹ. Ti o ba han idurosinsin o yoo beere ọ ni ọpọlọpọ awọn ibeere (ya itan itanra ti o nwa gbogbo awọn okunfa ewu) ati ṣe ayẹwo idanwo.
Diẹ ninu awọn ipo ni a le ṣe ayẹwo ni akoko idanwo ti ara, fun apẹẹrẹ, iyọnu lori isopọpọ laarin awọn egungun rẹ ati sternum le ni imọran costochondritis tabi gbigbọn ti o ṣeeṣe ni o le ni imọran shingles.
Awọn igbeyewo miiran le ni:
- Aami-ray xi ati / tabi CT ayẹwo CT ( awọn ila-itọju afẹfẹ le padanu akàn ẹdọfóró ati awọn eniyan ti ko mu siga le gba aarun igbaya)
- Atunwo idanwo Cardiac
- EKG
- Bronchoscopy
- MRI
- PET ọlọjẹ
- Kaadi catheterization ati angiography
- GI endoscopy GI tabi barium gbe (lati ṣe akojopo esophagus rẹ ati apa ounjẹ ounjẹ)
Awọn ibeere Dokita rẹ le beere
Dọkita rẹ yoo beere ọ ni ọpọlọpọ awọn ibeere lati gbiyanju ati ki o dín awọn idi ti o le fa ti awọn aami aisan rẹ. Ti o ba nduro lati wo dokita rẹ, o le fẹ lati kọ ohunkohun ti o wa si ẹmi ki o le fun u ni ọpọlọpọ "awọn ami" bi o ti ṣee ṣe. Awọn ibeere le ni:
- Nigba wo ni irora rẹ bẹrẹ? Ṣe o ti ni irora ṣaaju ki o to?
- Njẹ irora naa bẹrẹ ni kiakia tabi ni o wa ni kọnkan? Njẹ o wa pẹlu iṣẹ-ṣiṣe tabi ni isinmi? Ṣe o njẹ nigbati irora bẹrẹ?
- Bawo ni iwọ ṣe le ṣalaye irora naa? Ṣe o jẹ didasilẹ tabi ṣigọgọ, ìwọnba tabi ti o lagbara, tabi ni o ni awọn abuda miiran bi ipalara ti nrẹ, sisun, crushing, tabi squeezing?
- Ṣe ohunkohun ṣe irora rẹ buru tabi ṣe o dara?
- Ṣe irora naa buru si pẹlu mimi tabi pẹlu jijẹ?
- Ṣe irora naa yoo ṣe iyipada (gbe) nibikibi, bii si ẹhin rẹ, ọrun rẹ, tabi ibomiran?
- Ibo gangan ni irora wa? Ṣe agbegbe kan pato tabi ti o ṣe iyatọ kọja rẹ àyà?
- Awọn aami-aisan miiran ti o ni, fun apẹẹrẹ, kikuru iwin, iṣọ ikọlu, hoarseness, pipadanu idibajẹ ti ko tọ, iṣoro iṣoro, ọgbun tabi eebi, tabi jaundice?
- Awọn ipo ilera miiran wo ni o ni?
- Ṣe o wa lori awọn oogun oogun eyikeyi tabi ṣe o mu awọn oogun oogun tabi awọn afikun ounjẹ ounjẹ?
- Ṣe o muga tabi ti o ti fa taba?
- Elo oti ni iwọ mu?
- Awọn iṣoro ilera wo ni o nṣiṣẹ ninu ẹbi rẹ?
Nigbati o pe Ipe Dokita tabi 911 rẹ
Ti irora rẹ ba jẹ àìdára, ti o ba ti ni idaniloju ẹẹkuro lojiji, ina-ori, o yẹ ki o pe 911 lẹsẹkẹsẹ.
Isalẹ isalẹ
Ọna ideri apa ọtun ko ṣee ṣe bi ibanujẹ apa ti apa osi si ni ibatan si aisan ọkan, ṣugbọn eyi ko tumọ si pe o jẹ pataki. Ti irora rẹ ba jẹ àìdá tabi ti o ba ṣe akiyesi kikuru iwin, tabi paapaa ṣe akiyesi boya awọn aami aisan rẹ le jẹ idaniloju-aye ti ko duro. Pe 911.
Ti o ba yoo rii dokita rẹ, ro awọn ibeere loke. Wiwa orisun ti iderun apa ọtun ibanujẹ igba ni igba diẹ bi fifi papọ kan jọpọ, ati awọn awọn ege diẹ sii diẹ sii, rọrun julọ ni igba miiran ni lati yanju.
Ti o ko ba ni idahun, ma n beere awọn ibeere. Irora jẹ ifiranṣẹ si wa pe ohun kan jẹ aṣiṣe. Ti o ba jẹ pipe, sọrọ si dokita rẹ lẹẹkansi. Ni igba miiran a nilo awọn igbeyewo diẹ sii, fun apẹẹrẹ, ọkan ninu eniyan mẹrin ti o ni arun inu ẹdọfóró ni o ni awọn ila-itọju xaya deede ni akoko ayẹwo, ati pe a nilo CT scan lati wa tumọ. Ni akoko kanna, akàn ẹdọfẹlẹ ni idi ti o jẹ iku iku ninu awọn ọkunrin ati awọn obinrin ni Amẹrika, ati ikun ni npa ni awọn alaiwokii ti ko ni ayọkẹlẹ jẹ 6th cause cause of death-related deaths. Ti o ko ba ni idahun, beere fun ero keji.
> Orisun:
> Aroesty, J., ati J. Kannam. Ẹkọ alaisan: Ìrora ìyọnu (Ni ikọja awọn orisun). UpToDate . Imudojuiwọn 06/07/16.