Awọn Isoro Pupo Pẹlu Ipele 4 Ara Okun
Ti o ba n gbe pẹlu aarun igbaya igbaya ti o ni ilọsiwaju (ipele iṣiro tabi ipele 4) o jasi ko ni igbadun lati gbọ nipa awọn iṣoro ti o le fa ti o le dojuko. Lẹhinna, kii ṣe awọn aami-aisan tabi akàn rẹ ati awọn ipa ẹgbẹ ti itọju to? O da, laisi awọn ipa ẹgbẹ ti o wọpọ, awọn iloluran ti o pọ julọ ko ni wọpọ, ati pe o le ma ni iriri ọpọlọpọ, tabi paapa eyikeyi ninu awọn iṣoro wọnyi.
Jẹ ki a ṣe akiyesi awọn ibalopọ kan ti o ni ibatan si ojula ti awọn metastases, tẹle awọn iṣoro ti o le ni iriri pẹlu aarun igbaya ti aisan metastatic (ipele 4 aarun igbaya) ni apapọ.
Awọn igbelaruge ẹgbẹ la. Awọn ilolu
O ṣe pataki lati ṣe iyatọ ṣaaju ki o to bẹrẹ. O le ṣe akiyesi pẹlu ọpọlọpọ awọn itọju ẹtan ti awọn itọju aarun igbaya ọkan, gẹgẹbi awọn pipadanu irun pẹlu chemotherapy, tabi awọn rirẹ pẹlu iyọdajẹ. Fun idi ti ijiroro wa a yoo wo awọn ẹda ẹgbẹ bi awọn iṣẹlẹ ti o wọpọ ti a nreti nigbagbogbo .
Ni idakeji, awọn iṣiro jẹ awọn iṣoro ti o le mu ọ ni iyalenu, ati pe o le ma gbọ ti ṣaaju ki o to pẹlu oyan ara rẹ. Lẹẹkansi a ni lati fi rinlẹ pe ọpọlọpọ awọn eniyan ko ni gbogbo (tabi paapaa) ti awọn iṣoro wọnyi, ati pe a nireti pe ki a ṣe idiwọ ẹnikẹni nipa kikojọ awọn iṣoro ti o pọju. Ti o sọ pe, ọpọlọpọ ninu awọn oran yii ni o ṣawari, ati awọn itọju ni o wulo julọ nigbati wọn ba bẹrẹ ni pẹ tabi ju nigbamii.
Ni awọn igba miiran, imọran iṣeduro kan ti o wa niwaju akoko le dẹkun awọn iṣoro pataki, paapaa paralysis tabi iku.
Gbogbo awọn iloluran ti Ọra Aisan Metastatic
Awọn idibajẹ gbogboogbo ti o niiṣe pẹlu aarun igbaya ti aisan metastatic ti o mu ewu kan laibikita ibi ti akàn rẹ ti tan, tabi iru awọn itọju ti o gba ni igba atijọ tabi ti ngba bayi.
Awọn wọnyi ni:
- Awọn Iṣọ Ẹjẹ: Awọn ohun ewu ewu fun awọn ideri ẹjẹ ni nini ikun ti metastatic, diẹ ninu awọn itọju (gẹgẹbi chemotherapy) fun aisan, ibusun, ati diẹ sii. A n kẹkọọ pe iṣelọpọ ẹjẹ pẹlu akàn jẹ eyiti o wọpọ julọ, ati ki o fa aisan nla ati igba miiran paapaa iku. Awọn didi ẹjẹ yi bẹrẹ nigbagbogbo ni awọn ẹsẹ tabi pelvis ( iṣọn-ara iṣan thrombosis ) ati pe o le fọ kuro ki o si lọ si ẹdọforo ( iṣan ẹdọforo ). Awọn aami aisan lati mọ ti pẹlu eyikeyi pupa, ibanujẹ, tabi tutu ti ẹsẹ rẹ, aifọwọyi ẹẹkujì lojiji, irora irora ti o buru lojiji, imole-ori, tabi paapaa aibikita. Nigba ti a ba mu ni akoko, awọn ti o jẹ ẹjẹ le ṣee lo lati yanju awọn didi.
- Ìrora: Ìrora pẹlu akàn ti aisan metastatic le jẹ iyipada ati nigbagbogbo da lori ipo ti aisan metastatic (wo egungun metastases ni isalẹ). A mọ pe, irora naa le ṣe idamu pẹlu didara igbesi aye rẹ, ati didara igbesi aye jẹ ipilẹ akọkọ ni ifọnọda iṣọn 4 oṣan. Soro si dokita rẹ nipa iṣakoso irora fun awọn eniyan ti o ni akàn . Ọpọlọpọ awọn oriṣiriṣi awọn aṣayan wa, ati ọpọlọpọ awọn eniyan, paapaa pẹlu iṣoro-ipele ti o lagbara, le jẹ itura.
- Cachexia: Cachexia akàn jẹ ọrọ ti o niya pẹlu aarun akàn to ti ni ilọsiwaju. O jẹ ailera ti iṣiro idibajẹ aiṣekuro, ipalara iṣan, ati ipalara ti dinku. O dinku didara ti igbesi aye ati pe a ni imọra lati jẹ iṣiro taara ti iku fun 20 ogorun ti awọn eniyan pẹlu akàn. Awọn ailera ti cachexia, bi o tilẹ ṣe akiyesi nipasẹ pipadanu iwuwo, yoo han paapaa ṣaaju ki o to bẹrẹ pipadanu. O wa iwadi pataki ni ilana ti n wa ọna lati daabobo ati ṣe itọju cachexia. Ti o ba n gbiyanju pẹlu iyọnu ti aifẹ , tabi ti o padanu iwuwo, mu eyi wa pẹlu dokita rẹ. Ni imọran, idaraya jẹ atilẹyin. Cachexia jẹ aami aiṣan ti akàn ti o han lati ṣe iranlowo significantly nipasẹ marijuana iwosan ti o ba jẹ ofin ni ipinle rẹ.
Awọn iloluran ti o ni ibatan si Bone Metastases
Awọn egungun ni aaye ti o wọpọ julọ eyiti o ni itankale ọgbẹ igbaya. Ilọsiwaju ti wa ni ṣiṣe ni kii ṣe nikan ni itọju awọn metastases wọnyi ṣugbọn n wa awọn ọna lati dabobo awọn metastases egungun ni ibẹrẹ. Fun awọn ti o ni oṣan ti igbaya pẹlu awọn metastases egungun , awọn oògùn titun -iyipada awọn egungun bii bisphosphonates ati denosumab le dinku ewu awọn ilolugẹgẹ bi awọn fifọ. Awọn oran ti o le waye pẹlu awọn metastases egungun ni:
- Ìrora: Ìrora naa fun awọn metastases ti egungun le jẹ inunibini, ati pe a mọ pe irora naa ti n dinku igbesi aye eniyan pupọ. Ni akoko kanna, ọpọlọpọ awọn oogun ti a ni fun irora nla jẹ ki aiya ati irọra. Ni afikun si lilo awọn oogun irora, itọju ailera ni ipa pupọ ni idinku irora nitori awọn metastases wọnyi. Awọn oloro-iyipada ti ko ni dinku ipalara si iwọn kanna, ṣugbọn ni apapo pẹlu awọn loke wa wulo (ati fun awọn idi miiran).
- Awọn ipalara pathological: Ajẹku ti ajẹsara waye nigba ti awọn egungun egungun (fi opin si) nipasẹ agbegbe ti o dinku. Ti o da lori ipo, idinku ti iru yi le dinku idiwọ pupọ.
- Akọpọn ẹdun ọpa: Nigba ti metastases ti egungun waye ni isalẹ ẹhin isalẹ, wọn le fa ki ẹhin ẹhin ṣe compress ati tẹ lori awọn ara ti o ṣe pataki lati ṣe iranlọwọ fun wa lati rin, urinate, ati lati ṣe iyọda. Ọna pataki ti "awọn iṣiro" ninu ọpa ẹhin le ja si vertebrae ni apahin pada si ara wọn, ikọda fifọ. Nigbati awọn ẹmi-akàn ni agbegbe yii ṣe idaamu ninu iṣọpada akosile, pajawiri egbogi kan ti a mọ ni ailera equina cauda le ṣẹlẹ. Laisi itọju kiakia lati ṣe itọju ẹhin ọpa, ẹnikan le pari paralyed ni awọn igun mẹrẹẹgbẹ ni afikun si ko ni anfani lati mu awọn iṣan ara rẹ tabi inu.
- Hypercalcemia . Nigba ti tumo ba da egungun lulẹ, o ni abajade ninu ifasilẹ kalisiomu sinu ẹjẹ, ipo ti a npe ni hypercalcemia ti malignancy . (Awọn ilana miiran ni akàn ti o le mu kalisiomu pọ ninu ẹjẹ naa). Ni akọkọ, eyi le fa ailera ati eebi, gbigbọn pupọ, ailera, ati awọn iṣan iṣan, ṣugbọn o le ni ilọsiwaju si iporuru, irun awọn ọkan, apọn, ati iku.
Awọn iloluran ti o ni ibatan si Ọgbẹ Mimu
Awọn ẹdọforo ni aaye ti o wọpọ julọ ti eyiti o jẹ ti itankale ọgbẹ igbaya ti ntan, ati awọn metastases ẹdọfẹlẹ waye ni akoko kan ni eyiti o jẹ idamẹta awọn eniyan ti o ni aarun igbaya aisan metastatic. Awọn aami aisan le yato si bakanna (nigbati a ba ri metastases ni ẹmu kan nikan), si ailopin imukuro. Ni afikun si awọn itọju ti o ṣe deede fun aisan akàn aisan, awọn itọju agbegbe ti wa ni lilo bayi fun awọn eniyan ti o ni awọn metastases nikan, ati eyi yoo han lati mu igbesi aye igbesi aye ṣe. Awọn iloluwọn ti o pọju ti awọn agbọnjọ ẹdọfóró ni:
- Kukuru ìmí: Kúruru ìmí ni a le ṣakoso pẹlu igbagbogbo pẹlu awọn oogun bii morphine. Ti idaduro yoo yorisi aṣiwèrè ẹmi, a le gbe okun kan sii. O yanilenu, atẹgun kii ṣe pe o wulo pupọ ni idinku ifunbale ti kukuru ìmí.
- Pneumonia: Iwaju awọn metastases ninu ẹdọforo, paapaa si awọn atẹgun atẹgun, le mu ki ikun omi ati awọn kokoro arun dagba ninu awọn ẹdọforo. Pẹlu idinku awọn atẹgun atẹgun, awọn eniyan le ni idagbasoke pneumonia. Eyi le jẹ diẹ to ṣe pataki ti o ba ti dinku ẹjẹ alagbeka ẹjẹ rẹ nitori ti ẹtan, o nilo igba iwosan ati awọn egboogi inu iṣọn.
- Ideri ẹjẹ ti o wura : Ọdun ti o lewu le waye, paapa nigbati awọn metastases jẹ sunmọ awọn atẹgun nla. Ti o ni ikunra paapaa kekere iye ti ẹjẹ-kan teaspoon-ni a kà si pajawiri egbogi. Ti o ni ikun ni idamẹta ti ife ẹjẹ kan ni oṣuwọn ti oṣuwọn ti o to to 30 ogorun. Ni gbolohun miran, ma ṣe foju eyikeyi ẹjẹ ti o ko lelẹ, paapaa ti o jẹ pe o kere pupọ. Nigbati a ba ṣe ayẹwo lẹsẹkẹsẹ, ilana kan le ma dawọ ẹjẹ duro, paapaa bi o ba jẹ àìdá.
- Ipilẹ omi ọpọlọ: Awọn irora ti o ni irora buburu jẹ ipo ti awọn ẹyin ati awọn iṣan akàn ti npọ laarin awọn membranes (awọn ẹbẹ) eyi ti o wa ni ẹdọfóró. Iwọn naa yatọ si da lori iye ti omi bayi bi ati bi o ti nyara kiakia. Iyọju iwọn kekere kan le ma nilo itọju eyikeyi. Ṣiṣan ti o tobi pupọ, sibẹsibẹ, le rọ awọn ẹdọforo, ti o fa si irora nla ati ailopin ìmí. Igbesẹ akọkọ jẹ igbagbogbo, eyiti a ti fi abẹrẹ kan sii nipasẹ odi ẹṣọ si aaye ti o wa ni kikun lati fa omi. Laanu, iṣan omi nwaye nigbagbogbo. Awọn aṣayan lẹhinna ni awọn omiiran loorekoore, fi sii stint ki awọn eniyan le mu awọn ẹru wọn si ara wọn ni ile, tabi ṣe ilana ti a npe ni pleurodesis. Ni pleurodesis, a fi kemikali sinu aaye ti o wa ni ibiti o fa ipalara, eyi ti o ni awọn esi ni "gluing" ti awọn membran papọ ki omi le ma tun ṣajọ pọ.
- Aṣan ẹjẹ apọnlọmu: Ẹtan ẹjẹ atẹgun, tabi ẹjẹ sinu ẹdọforo, ko wọpọ, ṣugbọn o le waye.
- Ikọ ọna awọn atẹgun atẹgun: Nigbati awọn metastases dagba sunmọ tabi sinu awọn atẹgun atẹgun, wọn le fa idena. Eyi le yorisi ailagbara ìmí, ati awọn àkóràn bi ipalara. Ti idaduro kan jẹ àìdá, awọn onisegun le gbe itọsi ni oju ofurufu lati mu u ṣii.
Awọn iloluran ti o ni ibatan si Metastases Ọdọ
Awọn metastases ti iṣan le ma fa eyikeyi aami-afihan ayafi ti awọn metastases sunmọ ti awọn ọkọ pataki ati awọn ẹdọ ti ẹdọ. Ti o ba ni awọn aami aiṣan, o le ṣe akiyesi ifarahan ti awọ ti awọ rẹ ati awọn awọ funfun ti oju rẹ (jaundice), irora inu, irora ibanujẹ, ati hiccups. Nigbagbogbo, a gbọdọ papo apa nla ti ẹdọ nipasẹ tumo lati fa awọn aami aiṣan pupọ. Awọn ilolu diẹ ti o pọju ni:
- Ascites: Pẹlu aiṣan-ẹdọ, omi le kọ soke ni iho peritoneal ( ascites ). Ti ikun rẹ ba di pupọ, o le jẹ irora ati ki o fa ailagbara ìmí (paapa ti o ba tun ni awọn metastases agbọn). Awọn onisegun le ṣe ilana kan ti a npe ni paragenesis eyiti a fi abẹrẹ kan sii nipasẹ awọ ara ati sinu iho inu lati fa omi kuro.
- Idarudapọ: Pẹlu awọn ibaraẹnisọrọ ti o pọju, iporuru ati ifasilẹ jẹ le fa, nitori iṣeduro awọn majele ninu ara.
- Bleeding: Ẹdọ jẹ lodidi fun ṣiṣe awọn ifosiwewe didi. Ti ẹdọ ba jẹ iṣẹ-ṣiṣe ti kii ṣe aiṣelọpọ, iye ti ko ni iye ti awọn okunfa wọnyi le ṣee ṣe lati mu ẹjẹ ati ẹjẹ jẹ.
- Itching : O le ma ronu pe o ṣe itọju bi iṣeduro to ṣe pataki, ṣugbọn itọsẹ ti o le tẹle awọn metastases alaba le jẹ àìdá. Itanna naa nwaye nitori ibọda ti acids bile ninu ẹjẹ ati awọ ara. Ni afikun si wi fun awọn ayanfẹ rẹ lati fun ọ ni ẹtan, awọn oogun ti o le dinku aami yi jẹ.
Awọn iloluran ti o ni ibatan si Metastases Brain
Opolo jẹ agbegbe ti o wọpọ fun aarun igbaya lati tan, ati awọn metastases ti ọpọlọ le fa eyikeyi nọmba awọn aami aisan; diẹ ninu awọn ti o le jẹ idẹruba aye. O le ma ṣe akiyesi pe oyan igbaya rẹ ti tan si ọpọlọ, tabi dipo, o le ni iriri ọkan ninu awọn iṣoro ti awọn metastases ọpọlọ. Diẹ ninu awọn wọnyi pẹlu:
- Idogun: O le wa ni imọran pẹlu ailera nla, tabi awọn iṣiro tonic-clonic, irufẹ ni ibi ti eniyan kan ti di alaimọ ati awọn igberiko rẹ mì ni agbara. Nigbakugba awọn ipalara ti wa ni ibile si agbegbe kan ti ara. Awọn ipalara miiran le ja si awọn aami aisan bi ẹni ti o n woran si aaye ti yoo han pe ko ri nkankan.
- Orisun: Awọn metastases ọpọlọ le ja si ailera, numbness, ati isonu ti iwontunwonsi. Ti awọn ibaraẹnisọrọ ọpọlọ ba wa, o ṣe pataki lati ṣe akiyesi siwaju sii nipa idena isubu.
- Awọn iṣoro oju-wiwo: Awọn iṣoro wiwo bi ilọpo meji, tabi paapaa ipadanu ti iran le waye. A ti wa ni eniyan ni idaniloju lodi si iwakọ tabi lilo awọn ohun ti o lewu.
- Iyipada ayipada ni ipo iṣaro : Ayipada ni ipo opolo, iyipada eniyan, tabi pipadanu aifọwọyi le ṣẹlẹ.
Itọju awọn iṣeduro oriṣiriṣi ti ọpọlọ metastases jẹ igba ifarahan. Ti o ba jẹ ọkan, tabi diẹ diẹ awọn metastases nikan, o le lo itọju ailera kan ti a npe ni itọju ailera ti ara ẹni (SBRT) ni igbiyanju lati pa awọn ọja-ara kuro.
Awọn ilolu nitori awọn Metastases miiran
Ounje igbaya le tan si fere eyikeyi agbegbe ti ara, ati bi o ba ni awọn aami aisan, paapaa ti o ba dabi ẹnipe ko ni ibatan si akàn rẹ, rii daju lati sọrọ si onisẹ-ara rẹ. Diẹ ninu awọn iloluran ti o ni ibatan si awọn agbegbe miiran ti itankale ni:
- Ikuna ikun: Ikun ikun ko le waye nikan nitori awọn metastases si awọn kidinrin (kii ṣe aaye ti ko ni imọran) ṣugbọn nitori awọn oogun ti o nmu, gbígbẹ, ati diẹ sii.
- Ekuro pericardial: Gẹgẹ bi oyan aisan igbaya ti le tan si awọ ti ẹdọforo, o le tan si inu awọ. Nigbati iṣan duro laarin awọn membran ti o nmu okan (iṣiro pericardial ) ti o mu ki o nira sii fun okan lati lu (igbiyanju okan ni igbagbogbo nyara lati ṣe soke fun iwọn kekere ti o fa soke si iyokù ara). Ti iṣan naa ba ni kiakia tabi jẹ sanlalu, o le fa si ipo kan ti a mọ bi tamponade pericardial (eyiti o dajudaju ihamọ okan ki o le lagbara lati lu). Nigba ti ipo yii ba waye nitori awọn metastases ti iṣan, ẹkẹta awọn eniyan ku ṣaaju ki a le ṣe idanwo ati mu. Eyi kii ṣe wọpọ, ṣugbọn idi kan lati ba dọkita rẹ sọrọ ti o ba akiyesi eyikeyi ailera pupọ ti o pọ si tabi oṣuwọn iyara.
- Ìyọnu ìyọnu Brachial plexus : Nigba ti akàn ba ntan sinu awọn tissu labẹ apa, o le ba awọn ẹgbẹ ti awọn okun ara ti a mọ ni plexus brachial. Eyi le fa ailera tabi paralysis ni apa ẹgbẹ kanna. Brahial plexopathy nitori igungun igbaya o ni ipa nikan ni 1 ninu 200 obirin ṣugbọn o jẹ igba ti iṣamujẹ pupọ.
Awọn ilolu nitori awọn itọju Ẹkun Ọgbẹ ti atijọ Ati Titun
Awọn iloluran miiran ti o le waye ni iru awọn ti o ma n ṣẹlẹ si awọn eniyan ti o ni iṣọn akàn igbaya tete. Diẹ ninu awọn ti o ṣe pataki julọ ni:
- Arun okan: Iwoye-ara ati kemikali ti itọju fun iṣan aarun igbaya le ba okan jẹ. Ọdun aisan le han ọpọlọpọ ọdun lẹhin itọju akọkọ ati pe o le wa lati inu iṣọn ẹjẹ iṣọn-ẹjẹ, si ikuna okan, si awọn iṣoro iṣuṣu. O wọpọ julọ jẹ ikuna okan, eyiti o ma nkede ara rẹ pẹlu awọn aami aiṣan ti ibanujẹ, ewiwu ti awọn igun, ati fifẹ awọ-awọ Pink, sputum.
- Awọn àkóràn: Ti o ba wa lori chemotherapy, dokita rẹ le ṣe akiyesi fun ọ nipa sisẹ iba (iba ti neutropenia). Iba ti yoo ma ṣe ibanujẹ, o le jẹ idẹruba aye. Nigba ti a ba ti pa eto alaijẹ rẹ, o ko ni awọn ifarahan diẹ sii, ṣugbọn agbara rẹ lati jagun kuro ninu ikolu ti o gba ọ laaye. Paapa awọn ipalara miiwu le nilo fun awọn ile-iwosan ati awọn egboogi iṣọn-ẹjẹ. Ti o ba gbagbọ pe o le ni ikolu, ma ṣe duro. Pe onisegun onisegun rẹ.
Awọn aati Allergic
Nigbati o ba n gbe pẹlu ipele 4 aarun igbaya aisan, iwọ yoo maa n lo awọn oogun pupọ. Awọn wọnyi le jẹ apakan ti itọju rẹ, ati awọn oogun miiran lati ṣakoso awọn aami aisan rẹ. Ohun ti diẹ ninu awọn eniyan ko mọ ni pe koda bi o ba ti mu oogun ni igba 100, iwọn lilo ti o tẹle le mu ki o ni ailera ti o nira.
Apere, gbogbo eniyan ni lati mọ awọn aami aisan ti anafilasisi, iṣesi aiṣan ti o buru, nitori eyi le jẹ idẹruba aye. Ti o ba akiyesi eyikeyi ikunru ti ọrùn rẹ, ahọn, tabi oju, idagbasoke ti awọn hives, tabi lightheadedness, wa itọju ilera.
Awọn iṣiro nipa imọran
Awọn eniyan maa n ronu nipa awọn iyokù akàn bi ija lile, ṣugbọn awọn igba kan tun wa nigbati awọn iyokù ba di alarẹwẹsi. Ibanujẹ le ṣeto sinu. Ati pẹlu aibanujẹ, diẹ ninu awọn eniyan paapaa di ẹni-ara ẹni. Iwu ti igbẹmi ara ẹni pẹlu akàn jẹ kekere ninu oyan aisan ju pẹlu awọn aarun miiran, ṣugbọn ewu jẹ ṣi wa nibẹ. Gẹgẹbi diẹ ninu awọn aami aisan "alara" loke, o le ma ronu ti ibanujẹ bi iṣiro ti akàn kan ti metastatic, ṣugbọn o ṣe pataki. Idi ti itọju ni lati ṣe igbesi aye sii nigba ti o fun ọ ni didara ti o dara julọ aye. Ti ohunkohun ba nfa pẹlu agbara rẹ lati gbadun ebi ati awọn ọrẹ rẹ, o yẹ ki o wa ni adojusọna, boya nipasẹ oniṣowo onisegun rẹ, awọn onisegun miiran bi olutọju alabojuto palliative, tabi olutọju apẹrẹ kan.
A Ọrọ Lati
A gbekalẹ diẹ ninu awọn iloluran ti o le jẹ eyiti o le tẹle ayẹwo kan ti aisan igbaya ti aisan metastatic, bi o tilẹ jẹ pe awọn miiran, awọn oran ti o wọpọ ti o le dojuko. Oro pataki ni lati mọ ti ara rẹ ati ki o sọrọ si onisegun-ara rẹ pẹlu awọn ifiyesi eyikeyi. Ngbe pẹlu akàn mẹrin 4 kii ṣe akoko lati jẹ akoni. Nigbagbogbo, o le ṣe itọju to ṣe pataki ti wọn ba wa ni akoko ti o yẹ.
Ranti pe ọpọlọpọ awọn eniyan ko ni iriri awọn iṣoro wọnyi. Ọpọlọpọ awọn eniyan ti n gbe pẹlu ipele 4 aarun igbaya ọsan ti o ni igbesi aye ti o ni kikun ati awọn ẹsan, paapaa ti iṣaniloju kan wa nipa ọjọ iwaju.
> Awọn orisun:
> Hurria, A., Wá, S., ati L. Pierce. Awọn aṣeyọri ti Iyipada ati Awọn iṣiro gigun-pẹlẹ ninu Awọn iyokù akàn ọmọ inu. UpToDate . Imudojuiwọn 08/15/17.
> Institute of Cancer National. Cannabis ati Cannabinoids (PDQ) -Ọgbọn Iṣẹgbọn Ọjọgbọn. Imudojuiwọn 11/30/17. https://www.cancer.gov/about-cancer/treatment/cam/hp/cannabis-pdq#link/_45_toc