Awọn aami aisan ti ẹdọforo Akun ni Awọn ọkunrin

O jẹ ko yanilenu lati mọ pe awọn aami aisan ti akàn ẹdọmọkunrin ni awọn ọkunrin le yato si awọn aami aiṣan ti aisan ẹdọfa inu awọn obinrin . Gẹgẹ bi awọn ọkunrin ti ni awọn aami aiṣiriṣi ti o yatọ ju awọn obirin lọ nigbati o ba wa ni arun aisan, wọn maa n ni awọn aami aisan ti o yatọ si awọn obinrin ti o ni ẹdọ inu eefin aisan. Boya jẹ awọn aami aisan ninu awọn ọkunrin tabi awọn aami aisan ninu awọn obinrin, a n kọ pe ọpọlọpọ ninu awọn eniyan ko mọ pẹlu awọn aami aisan ti o wọpọ julọ ti akàn egbogi.

Eyi jẹ ti aniyan diẹ sii ni imọran pe arun jejere ẹdọfa jẹ idi pataki ti awọn iku ti o ni arun kan ninu awọn ọkunrin. Ati pe o tun nilo lati ṣe aniyan ti o ko ba fa siga lọwọlọwọ. Ni otitọ, ọpọlọpọ ninu awọn eniyan ti o ndagba akàn eeyan lulọ loni ko muga. Wọn jẹ boya awọn ti nmu taba tabi awọn alamu taba.

A mọ pe akàn ẹdọfóró jẹ diẹ sii ni ilọsiwaju ni ibẹrẹ akoko ti aisan naa, ṣugbọn laanu ni o kere ju idaji awọn eniyan ti a ni ayẹwo nigba ti wọn ti ni arun ti o ni arun inu eefin. Akàn aisan igbagbogbo ni a ṣe ayẹwo ni igba akọkọ bi nkan miiran, ati akoko apapọ laarin awọn ibẹrẹ ti awọn aami aisan ati akoko ti ayẹwo jẹ eyiti o ju ọdun kan lọ.

Sibe o wa ireti. Gbogbo eniyan yẹ ki o faramọ pẹlu awọn aami aisan ti akàn aisan. Ni afikun, o ṣe pataki lati mọ boya iwọ jẹ oludiran fun ayẹwo idanimọ ẹdọfọn naa.

Kilode ti o jẹ awọn aami-ara ti akàn aisan ninu Awọn ọkunrin ju Ni Awọn Obirin?

Ọkan idi idi ti awọn aami aiṣan ti aisan akàn ti o yatọ laarin awọn ọkunrin ati awọn obirin ni pe awọn aami ti o wọpọ julọ ti aisan ori eeyan ni o yatọ si ninu awọn ọkunrin ati awọn obirin-ati awọn oriṣiriṣi egbogi ti ẹdọmọ inu eeyan maa n ni awọn aami aisan.

Idi miiran fun iyatọ ni pe ipin ti o ga julọ ti awọn ọkunrin ti o ni idagbasoke ti o ni arun inu ẹdọfóró ti mu ni igbasilẹ, ati diẹ ninu awọn orisi ti aisan ti o ni ẹdọfóró ti wa ni asopọ pẹlu agbara siga.

Awọn aami aiṣan ti o ni ibatan si Iru iṣan Akàn

Awọn aarun ayọkẹlẹ Alailowaya ti kii-kekere

Iroyin aarun ayọkẹlẹ kekere ti kii ṣe kekere fun ailopin 80 ogorun ti awọn aarun buburu ẹdọforo.

Awọn oriṣiriṣi oriṣiriṣi oriṣiriṣi awọn aami aarun ayọkẹlẹ kekere ti kii ṣe kekere:

Ni awọn ọkunrin, ẹlẹmi-ara cellular cellular ti ẹdọforo jẹ wọpọ julọ. Awọn cellular carcinomas ti o ni imọran maa n dagba ni tabi sunmọ awọn atẹgun atẹgun nla ati nigbagbogbo ṣe awọn aami aisan ni kutukutu lori arun na. Awọn aami aisan le ni:

Ni idakeji, aami ti o wọpọ julọ ti aisan akàn ni obirin jẹ adenocarcinoma. Awọn adenocarcinomas agbọn nwaye lati dagba ninu awọn ẹkun lode ti ẹdọforo. Awọn ipara yii le dagba pupọ tabi tan ṣaaju ki wọn fa eyikeyi aami-aisan. Awọn aami aisan akọkọ le ni ailopin ìmí pẹlu iṣẹ, rirẹ, ati irohin ẹdun ati irora ju awọn aami aisan, gẹgẹbi ikọ wiwakọ.

Awọn aarun ayọkẹlẹ ti ẹdọforo kekere

Ọpọlọpọ to pọju ninu awọn aarun ayọkẹlẹ elegede kekere ni o ni ibatan si siga siga, ati awọn aarun ayọkẹlẹ ti o ni kekere kekere maa n waye ni igba diẹ ninu awọn ọkunrin ju awọn obinrin lọ. Ko dabi awọn aarun ayọkẹlẹ kekere ti kii ṣe kekere (eyiti o wọpọ julọ ninu awọn obinrin), awọn aami aisan maa n wa fun igba diẹ ṣaaju ṣiṣe ayẹwo.

Awọn aarun ayọkẹlẹ kekere ti inu eefin maa bẹrẹ ni ibiti awọn atẹgun atẹgun nla ati tan ni kutukutu, nigbagbogbo si ọpọlọ . O kii ṣe apejuwe fun awọn aami akọkọ ti akàn egbogi ti o wa ni kekere lati ni ibatan si awọn metastases ọpọlọ, ati awọn wọnyi le ni awọn efori, awọn ayipada ninu iranran, ailera ni apa kan ti ara, tabi ayipada ninu iwa.

Awọn aami aisan ti Ọdọ ẹdọforo Akàn Ri Diẹ sii ni Awọn Obirin

Gẹgẹbi a ti ṣe akiyesi loke, awọn aami ti o wọpọ julọ ti akàn ẹdọfóró ni awọn ọkunrin maa n dagba ni iwaju awọn atẹgun atẹgun. Awọn èèmọ wọnyi maa n fa awọn aami aisan han ni iṣaaju ninu aisan naa, pẹlu awọn aami aisan ti o ni ibatan si iwaju tumo ti o sunmọ ọna atẹgun. Gẹgẹbi iru bẹẹ, ẹjẹ ikọra, idena ti o yori si iṣuwọn ẹdọfẹlẹ (atelectasis), ati ikọ wiwa le rii tẹlẹ ninu awọn aarun ti o ni ẹdọ inu ti o ri ninu awọn ọkunrin ju ti wọn yoo wa ninu awọn obinrin.

Ẹgbẹ miiran ti awọn aami aisan ti a ri ni igba lẹẹkan pẹlu akàn ẹdọfẹlẹ jẹ nkan ti a npe ni ailera ti paraneoplastic . Aisan ti o jẹ paraneoplastic jẹ ẹgbẹ awọn aami-aisan ti awọn nkan homonu ti o farapamọ nipasẹ awọn egbò ara ati ti a rii ni igbagbogbo pẹlu awọn aarun ayan ni ẹdọ inu kekere, awọn aarun ayọkẹlẹ ẹdọforo ti o ni ẹmi ọpọlọ, ati awọn aarun ayọkẹlẹ carcinomas ti o tobi pupọ ti a ri ni igba pupọ ninu awọn ọkunrin.

Awọn aami aisan paraneoplastic le ni pẹlu ipele ti kalisiomu giga ninu ẹjẹ ( hypercalcemia ), ipele kekere sodium, ailera ninu awọn apa oke, isonu ti iṣọpọ, ati awọn iṣan ni iṣan, laarin awọn ami miiran.

Awọn aami aisan ti o wọpọ ti iṣan ẹdọfẹlẹ ni Awọn ọkunrin

Ẹyọ ara kan ti aisan ti o kere ju keekeke ti o wa ninu ẹdọ inu eegun ti a ri diẹ sii ni awọn ọdọ obirin ati awọn eniyan ti ko ti mu taba. Calcinoma Bronchioloalveolar (BAC) - ti a tun lorukọmii bi subtype ti adanocarcinoma elegede - le ni awọn aami aiṣan ti o dabi awọn aarun ayọkẹlẹ miiran, ṣugbọn o ti tun ṣe "masquerader". O ko ṣe pataki fun BAC lati ṣe ayẹwo ni akọkọ bi ẹmi-oyinbo tabi ẹdọfẹlẹ miiran arun. (BAC ti ni bayi ti a ti ni apejuwe bi apẹrẹ ti adenocarcinoma, ṣugbọn ọrọ naa tun nlo nipasẹ awọn oncologists.)

Awọn orisun:

Harichand-Herdt, S. ati S. Ramalingam. Awọn iyatọ ti o ni iyatọ ti ara ẹni ninu akàn egbogi: awọn aami iṣedọju ati awọn itọju ni awọn obirin. Awọn Apejọ ni Oncology . 2009. 36 (6): 572-80.

Olak, J., ati Y. Colson. Iyatọ ti awọn ọkunrin ni arun aisan inu ẹdọfóró: Njẹ a ti wa ọna pipẹ, ọmọ? . Iwe akosile ti Thoracic ati Isẹgun inu ọkan ati ẹjẹ . 2004. 128: 346-351.