Eja ounjẹ jẹ iru ounjẹ ti o mu awọn ikunra lagbara laarin awọn eniyan ti gbogbo ọjọ ori. Diẹ ninu awọn kan kii ṣe awọn onjẹja, nigba ti ọpọlọpọ awọn eniyan nikan jẹ awọn oniruuru ẹja eja, ṣugbọn kii ṣe awọn iru miiran. Ati fun ọpọlọpọ awọn ounjẹ, awọn eja ati awọn ẹja-ika ni a wa lẹhin, awọn ohun ọṣọ ti o ga julọ.
Laibikita itọwo ti ara rẹ ni eja eja, o ti ṣeeṣe gbọ awọn iroyin pe eja dara fun ọ.
Idena ipanilara jẹ ọkan ninu awọn anfani ti o ṣe pataki julọ ti eja. Nitorina, ti o ba gbero lati bẹrẹ njẹ eja, tabi ti o ba fẹràn rẹ tẹlẹ, diẹ ni awọn nkan pataki ti o jẹ nipa eja ati ilera rẹ.
Iru Awọn Ẹja Ounjẹ ni O Nkanfani?
Awọn eniyan ti o njẹ ẹja eja nigbagbogbo ni oṣuwọn ti ọpọlọ ti o kere julọ ju awọn eniyan ti o jẹ ẹja kekere tabi ko ni eja.
Eja ti kii ṣe shellfish ti wa ni apejuwe bi finfish nitori won ni lẹgbẹ. O le ro pe eja finfish jẹ ni ilera, tabi pe o jẹ ẹyọ kan nikan. Ibanujẹ, o wa pe finfish ati shellfish jẹ ọna ti o munadoko julọ lati dena awọn aisan pataki gẹgẹbi ilọ-ije.
Awọn oniwadi ti ṣe akiyesi awọn abuda ti o yatọ laarin awọn oriṣiriṣi eja ti eja. Ati pe, o wa ni wi pe eja nla, ẹran-ọgbẹ ati eja-ika, pẹlu ede ati awọn oysters, ni gbogbo nkan pẹlu ewu ti o dinku fun ọpọlọ, ikun okan ati akàn.
Kilode ti Eja Omi ni ilera?
O le ṣe kàyéfì ohun ti o jẹ nipa ẹja eja ti o mu ki o ni ilera. Orisirisi awọn ohun elo ti o jẹ ounjẹ ti ounjẹ ti o darapọ mọ lati fun ara ni arun ti o lagbara ti o ni agbara ija.
Eja ounjẹ jẹ kekere ni iṣuu soda ati giga ni potasiomu, apapo ti o nran iranlọwọ fun titẹ ẹjẹ ti o dara .
Ilọ ẹjẹ titẹ ṣe pataki si ikọlu ati aisan ọkan. Iodine, nkan ti o ni nkan ti o ni nkan ti o nilo fun iṣẹ iṣọn tairora, jẹ eyiti o wa ni ẹja eja. Selenium, ẹya paati ti eja, jẹ apaniyan ti njakadi arun. Eja ounjẹ jẹ orisun to dara fun amuaradagba, eyiti o jẹ ẹya pataki ninu julọ awọn iṣẹ ara rẹ. Vitamini B12, D, A, ati E jẹ ọpọlọpọ lọpọlọpọ ninu eja omija.
Eja ounjẹ jẹ ọlọrọ ni awọn oriṣiriṣi awọn irubajẹ ti a ma n pe ni 'awọn koriko ti o dara.' Awọn abo yii yoo ṣe iranlọwọ lati dabobo ọpọlọ ati awọn ara, lakoko ti o dẹkun idena awọn ohun ti npa ati idaabobo awọ. Awọn ohun elo ti o ni anfani ti wa ni apejuwe bi awọn gun pipẹ polyunsaturated fatty acids nitori wọn kemikali tiwqn. Ọpọlọpọ awọn acids fatty chain gun ni awọn eja nja ni omega 3 acids acids, pẹlu alpha linolenic acid, eicosapentaenoic acid (EPA) ati docosahexaenoic acid (DHA.)
Bi o ṣe le sọ, awọn oriṣiriṣi awọn ounjẹ ti o wa ninu ẹja-eja ni o wa, ati pe olukuluku wọn ṣe pataki ipa pataki ninu mimu ara rẹ daradara.
Ewo Omi Ounjẹ Ti o dara-Fried, Canned, or Frozen?
Awọn nọmba oriṣiriṣi oriṣiriṣi ti ngbaradi ati titọju ẹja, ni o wa, o le ṣe akiyesi boya diẹ ninu awọn dara julọ ju awọn ẹlomiiran lọ nigbati o ba de lati dinku ijamba ikọlu rẹ.
O wa ni wi pe alabapade, tio tutunini, fi sinu akolo, ati paapaa eja eja ti wa ni gbogbo iṣọpọ pẹlu awọn anfani ilera. Laisi awọn igbesẹ ti o yatọ ati awọn ọna itọju, awọn ọlọjẹ ti o ni ilera ati awọn ounjẹ miiran jẹ ọpọlọpọ ninu gbogbo awọn iru eso eja wọnyi. Eja onje tio jẹ ọna ti o wulo julọ lati ṣafani awọn anfani ilera ti eja.
Eja ti a gbin, sibẹsibẹ, ti ni asopọ pẹlu ewu ti o pọ si ọpọlọ ati aisan ọkan. Ni otitọ, eja ti a fi omi, eyi ti o jẹ apẹrẹ ti onje igbasilẹ 'stroke' , ti a ti kà si ọkan ninu awọn alakoso asiwaju si ikọlu. Eyi jẹ pataki nitoripe eja ti a mu, eyiti a pese nigbagbogbo pẹlu onjẹ ti o nipọn ati pe o pọju eja diẹ, jẹ afikun ni awọn gbigbe trans fati .
Alaye kekere kan wa nipa boya o jẹ anfani ti o jẹun tabi ti a mu eja. Awọn imuposi wọnyi ṣafikun ifungbẹ ati iyọ pupọ, ati pe ko ṣe iyatọ ti o ba jẹ pe awọn ẹja ti pese ọna yii ni o ni awọn omu to to lati gba awọn anfani ilera.
Ṣe Eja Ijẹ Ounjẹ?
Awọn ikilọ diẹ ti wa nipa awọn iṣoro ilera ti o le fa nipasẹ jija eja. Awọn ikilọ wọnyi ṣubu si awọn ẹka akọkọ.
Eja Eja
Awọn eniyan ti o jẹ eso eja ti a ko ni kikun ni sisun ṣiṣe awọn ewu ti di aisan lati inu ikolu. Bakanna ni ẹja-eja tabi eja ti ko ni ipese daradara le gbe awọn ohun alumọni ti o ngbe laaye ti o le ṣe ki o jẹ aisan bi o ba ti pari ẹja. Awọn àkóràn wọnyi ni a npe ni parasites, eyi ti o tumọ si (ṣetan lati ṣe atunṣe) wọn dabi awọn kokoro ti o gbogun ara. Nigba ti eyi ba dun ẹru, ati aisan naa jẹ ibanujẹ lasan, awọn itọju egbogi abo ati abo ti o ni itọju paapaa fun awọn àkóràn ti o nrakò. Ṣugbọn, o ṣe pataki lati lo awọn ilana imototo ati lati ṣaja ẹja rẹ daradara.
Parasites kii ṣe pataki si ẹja, o le jẹ aisan pupọ bi o ba jẹ ẹran malu, ẹran ẹlẹdẹ, adie tabi eyikeyi eran ti a ko ni kikun. Iyato jẹ pe o ni anfani diẹ sii lati jẹ ẹja eja ju ti o yẹ lati jẹ iru eyikeyi eran ajẹsara nitori pe sushi, eyiti o ṣe deede pẹlu imọja eja, jẹ gidigidi gbajumo.
Iwoye, ti o ba ti pese sushi pẹlu eja to gaju ni ayika ti o mọ ati ti ko ni idasilẹ nipasẹ olutọju ati sushi kan ti o ni imọran, o ṣe pataki pe o yoo ni ikolu lati ọdọ rẹ. Nọmba awọn àkóràn lati sushi jẹ kere julọ ni ibamu pẹlu lilo sushi ni Amẹrika ati ni gbogbo agbaye. Sibẹsibẹ, eyikeyi aṣoju ọjọgbọn yoo sọ fun ọ pe ko dajudaju ko ni idaniloju pe ẹja eja to ni ailewu jẹ ailewu ati laisi awọn microorganisms àkóràn.
Ero / Toxins
Ọpọlọpọ awọn iroyin ti wa lori kemikali kemikali (ti oloro) lati njẹ eja. Ni gbogbogbo, awọn kemikali wọnyi le ṣe eja eso eja ti o le wa lati inu ayika ti o ni ẹgbin tabi ibajẹ.
Ni ọpọlọpọ igba, awọn ifiyesi nipa awọn majele eja eja ni pataki ninu awọn ipo ti o ga julọ ti Makiuri ti a ti ri ni diẹ ninu awọn iru eja.
Iyatọ laarin awọn toxins kemikali ati awọn àkóràn ni pe awọn àkóràn le mu ki o jẹ alaafia ati aisan, lakoko ti awọn oje ma npọ ni idakẹjẹ, ti o fa fifẹ lọpọlọpọ ti ibajẹ ti ko ni idibajẹ. Sibẹsibẹ, ijẹja ti eja ni ko jẹ ẹru bi o ti nwaye. Awọn ikilọ ati awọn iṣeduro lọwọlọwọ jẹ ki o gba agbara ikun apapọ ti o wa loke ati ju iye ti ọpọlọpọ eniyan yoo jẹ. Ni otitọ, a kà ni ailewu lati jẹun to 14 ẹja eja ni ọsẹ kan!
Eja Eja
Gẹgẹ bi eyikeyi ounjẹ, ti o ba jẹ iyokù si ikogun, o le ṣe ki o ṣaisan. Ni gbogbogbo, awọn aisan ti o le gba lati bi ẹja ti o jẹjẹ le ṣe ọ ni alaisan ju awọn aisan ti o ni ibatan pẹlu eja.
Ṣe Mo Nkan Ya Awọn Opo Ẹja?
Awọn oṣuwọn epo epo di olokiki ni kete ti a ti ri pe epo ni eja n ṣe pataki fun ilera rẹ. Eja ounjẹ jẹ ọlọrọ ni nọmba kan ti awọn omega 3 ọra olora. Awọn epo wọnyi ni nọmba ti ipa pataki, ni afikun si idena ti awọn aarun ati awọn aisan okan. Awọn epo ti o wa ninu ẹja tun nmu idagbasoke ọpọlọ ọmọ inu, ati pe a ti ni nkan pẹlu IQ ti o ga.
Sibẹsibẹ, ti o ba fẹ lati ni awọn anfani ti epo epo, awọn ijinlẹ ṣe iduro pe awọn afikun oofin epo epo nikan ko le pese awọn anfani kanna bi o jẹ njẹ ounjẹ. Awọn ohun elo ti o wa ni ounjẹ ti o wa ni iru eja ti ko ni atunṣe daradara ni afikun tabi fọọmu pill.
Ṣugbọn, ko si awọn ipalara ti o ni nkan ṣe pẹlu awọn afikun epo epo, ati pe o le ni anfani diẹ. Nitorina ti o ko ba le duroja eja, ṣugbọn fẹ gan lati gbiyanju lati ṣagbe awọn anfani ilera ti eja, o le ni anfani kekere nipasẹ lilo awọn afikun.
A Ọrọ Lati
Eja ija, pẹlu awọn ẹja ti a mu, ẹja ati ẹja ti a fi sinu ẹja ni gbogbo wọn ti ni asopọ pẹlu awọn anfani ilera ati awọn ewu miiran. Iwoye, awọn anfani ti o n gba eja nigbagbogbo n ṣaju awọn alailanfani. Ti o ko ba fẹ gbogbo awọn oriṣiriṣi eja ti o yatọ, o tun le ṣagbe awọn anfani ilera ti eja nipa ṣiṣe awọn iru ti o fẹ.
Ṣiṣe awọn ayipada kekere ninu ounjẹ rẹ le ṣe eyiti o dinku idibajẹ rẹ ti o pọju. Idena onje Mẹditarenia , eyiti o ni awọn eja eja, jẹ ọkan ninu awọn ounjẹ ti o rọrun julọ lati gba nigbati o ba de idena ipọn.
> Awọn orisun:
> Eja, orisun Mẹditarenia ti n-3 PUFA: awọn anfani ko ni idasilẹ idiwọn, Gil A, Gil F, Br J Nutr. 2015 Oṣu Kẹsan 113 Suppl 2: S58-67
> Epo okun tabi omega-3 fatty acids: tobi ju apao gbogbo awọn ẹya ara? Kiefte-de Jong JC, Chowdhury R, Franco OH, Eur J Epidemiol. 2012 Oṣu kejila; 27 (12): 891-4. doi: 10.1007 / s10654-012-9757-8
> Iwadi ti FDA 2014 fun eja ti owo: awọn ilana ti o wulo fun didara itọnisọna ti ounjẹ, McGuire J, Kaplan J, Lapolla J, Kleiner R, Nutr J. 2016 Jul 13; 15 (1): 66. doi: 10.1186 / s12937-016-0182-9.