Ṣawari Ṣaaju ki o to wa ninu Ẹjẹ
Nigbati a ba ṣe ayẹwo rẹ pẹlu igbẹ-aragbẹ , o ni ọpọlọpọ lati kọ ẹkọ. Ni afikun si awọn ilana ti o wa lojojumo si iṣakoso igbẹgbẹ ati itọju, awọn ẹkọ wa lati ṣe akiyesi awọn ami ati awọn aami ti awọn ipo ibajẹ meji ti o niiṣe: hypoglycemia (ẹjẹ kekere) ati hyperglycemia (gaari ẹjẹ). O ṣe pataki lati ni oye ohun ti o le mu ki awọn suga ẹjẹ rẹ wa ni giga tabi ju silẹ pupọ ati lati ranti ohun ti ara rẹ yoo nira bi, tabi nigbati wọn ba ṣe.
Nimọye awọn eroja wọnyi le ṣe iranlọwọ lati daabobo pajawiri egbogi.
Awọn okunfa ti Hyperglycemia
Awọn eniyan ti o ni àtọgbẹ yẹ ki o ṣe ifọkansi lati yago fun awọn ipele suga ẹjẹ giga, eyiti a ṣe apejuwe bi o tobi ju tabi dogba si 180 miligiramu / dL wakati meji lẹhin ti ounjẹ ati ti o tobi ju 130 miligiramu / DL lẹhin ọsẹ mẹjọ si mẹwa ni kiakia. Idi fun eyi jẹ nitori awọn alamu ẹjẹ ti o ga julọ le mu ewu wa fun awọn iṣeduro iba-ọjọ iwaju, gẹgẹbi oju, okan, akọn ati ailera.
Ati nigba ti o le ni abajade ẹjẹ kan ti o wa ni ibiti o wa lati igba de igba, o ṣe pataki lati ni anfani lati ṣe afihan awọn alaga ẹjẹ ti o ni ewu to gaju (eyiti a ṣe apejuwe bi o tobi ju tabi dogba awọn iṣoro 250 mg / dL). Awọn sugars ẹjẹ rẹ le dide si awọn ipele ti o lewu nigbati o ba ti fi insulin rẹ silẹ tabi ti ko to insulin (paapa ti o ba ni igbẹ-ara 1 ) tabi nigbati awọn olugba insulin ko ṣiṣẹ bi o yẹ (pẹlu iru 2).
Awọn carbohydrates ti o jẹra ati wahala tun le fa awọn suga ẹjẹ lati dide.
Eyikeyi aisan, boya o jẹ tutu, otutu, tabi nkan miiran, nfi iyọnu si ara, eyi ti o le ni ipa awọn ipele ipele ti ẹjẹ. Nigba ti ara n gbiyanju lati koju aisan naa, awọn homonu ti o ni glucose-raising hormones such as glucagon are released.
Ni afikun si igbega glucose, awọn homonu yii tun dabaru pẹlu awọn ẹgbin ẹjẹ-glucose ti isinmi, ṣiṣe awọn iba-ara lati ṣakoso. Bawo ni o ṣe ṣakoso awọn ayẹwo ọgbẹ rẹ nigbati o ba ṣaisan jẹ pataki nitori pe awọn alaga ẹjẹ ti o ga julọ nigba aisan le ja si ni pajawiri. Ṣiṣẹda ètò ọjọ aisan kan pẹlu olupese iṣẹ ilera rẹ , le ṣe iranlọwọ fun ọ lati gbero ati ṣeto fun ẹjẹ ti o ni ibatan pẹlu awọn ipenija lakoko awọn igba ti aisan.
Awọn aami aisan ti o nilo Ifarabalẹ
Ti o ko ba lero ti o tọ ati ki o ro pe ẹjẹ rẹ ti wa ni igbega, ṣe idanwo fun o lati jẹrisi. Ti a ba gbe gaari ẹjẹ rẹ ati pe o mọ ti alaimọ, ati pe o jẹ iṣẹlẹ ti o ya sọtọ, awọn idiwọn ni o le ṣe atunṣe lori ara rẹ-fit ni diẹ ninu idaraya idaraya, mu omi diẹ, ki o si mu oogun rẹ bi a ti paṣẹ rẹ. Ti o ba jẹ ni apa keji, oṣuwọn ẹjẹ rẹ jẹ pupọ ati pe o ni awọn aami aisan wọnyi jọwọ pe olupese ọjọ ilera rẹ ati / tabi lọ si yara pajawiri:
- Alekun pupọ sii
- Alekun urination
- Nikan / ìgbagbogbo
- Pipadanu iwuwo
- Breathing ti o ga ati / tabi riru
- Ìrora abdominal
- Fruity spelling breath
- Isonu ti aiji
Awọn Pajawiri miiran Hyperglycemia
Aisan Hyperosmolor Aisan Ti kii ṣe
Hyperosmomic hyperosmolar nonketotic coma (HHNKC) jẹ iṣiro to ṣe pataki julọ ti o le ṣẹlẹ si awọn eniyan ti o ni iru-ara 1 tabi iru 2 , ṣugbọn ọpọlọpọ igba maa n waye ninu awọn ti kii ṣe insulin (type 2 diabetes).
Eyi ni a ṣe apejuwe bi gaari ti ẹjẹ ti o ni ewu ti o jẹ> 600 miligiramu / dL. O ti wa ni deede mu lori boya nipasẹ ikolu, bi ipalara tabi ikolu urinary tract, tabi iṣakoso ti ko dara ẹjẹ rẹ. Ti o ba jẹ pe a ko ni idasilẹ, o le mu ki o jọpọ ati paapa iku.
Awọn ami ati aami aisan ni:
- gbigbẹ pupọ
- iparuru
- iba (ti o maa n jẹ iwọn Fahrenheit 101)
- ailera tabi paralysis ni apa kan ti ara
Ọna ti o dara julọ lati ṣe idiwọ HHNKC ni lati gba awọn oogun rẹ bi a ti ṣakoso rẹ ati lati tọju olubasọrọ pẹlu ẹgbẹ ilera rẹ nigbati o jẹ ẹjẹ ti o ni ẹjẹ rẹ nigbagbogbo> 300 miligiramu / dL.
Diabetic Ketoacidosis
Hyperglycemia le ja si ipo miiran ti o lewu, ti a tọka si bi ketoacidosis ti ita-arun (DKA), eyi ti o nwaye julọ ni awọn eniyan ti o ni igbẹrun-aisan 1 ati ti o jẹ igba akọkọ aami aisan ti ara 1.
DKA ti ṣẹlẹ nigbati ara ko ni diẹ tabi ko si insulin lati lo ati, bi abajade, awọn ẹjẹ ẹjẹ dide si awọn ipo ti o lewu ati ẹjẹ naa di ekikan. Ipalara ọdọ le šẹlẹ ati ti o ba tẹsiwaju si ilọsiwaju, o le fa coma tabi iku. DKA nilo itọju egbogi lẹsẹkẹsẹ.
Awọn okunfa ti Hypoglycemia
Hypoglycemia waye nigbati abajade ẹjẹ rẹ ṣubu ju kekere (nigbagbogbo ni isalẹ 70 miligiramu / dl), biotilejepe awọn aaye fifuye le yatọ lati eniyan si eniyan. O le ṣẹlẹ lẹhin mimu oti, mu oogun pupọ, ko jẹun awọn carbohydrates, tabi nigba tabi lẹhin idaraya. Hypoglycemia le ṣe abojuto ni ile ti awọn aami aisan ko ba ti jẹ aiṣedede ati pe ẹjẹ suga ko ti ṣubu paapaa.
Awọn aami aisan ti o nilo Ifarabalẹ
Ti o ba bẹrẹ si ni rilara, igbẹkẹle, iṣoro tabi ibanujẹ, ati pe o ni mita rẹ wa, idanwo o gaari ẹjẹ. Ti o ba kere ju 70mg / dL ṣe itọju rẹ pẹlu carbohydrate ti o yara nyara, gẹgẹbi 3-4 awọn tabulẹti glucose, oṣuwọn ounjẹ mẹrin, ounjẹ mefa ti omi onisuga. Tun-idanwo ni iṣẹju 15 ki o tun ṣe awọn itọju ti ẹjẹ suga rẹ ko ba lọ. Ti o ko ba ni mita rẹ, ṣugbọn mọ pe gaari ẹjẹ rẹ kere, ṣe itọju laibikita-eyi yoo ṣe iranlọwọ fun ọ lati daabobo fun pajawiri. Ti o ba ti ṣe mu ẹjẹ ẹjẹ rẹ, ati pe ko lọ soke, ati pe o tẹsiwaju lati ni awọn aami aisan, jọwọ pe oniṣẹ ilera ilera rẹ tabi lọ si yara pajawiri. Awọn aami aisan lati wo jade fun ni:
- Iwariri tabi ailera
- Aini eto eto
- Ikọra tabi ariwo
- Orififo
- Dizziness
- Wiwo meji
- Awọn iṣiro tabi aibikita
Nigbati o ba wa ni abojuto pajawiri, lo awọn aami aisan wọnyi bi itọnisọna kan, ṣugbọn tun fetisi si imọran rẹ. Ti o ba lero pe nkan kan jẹ aṣiṣe, ko jẹ aṣiṣe buburu lati pe oniṣẹ ilera rẹ tabi lọ si yara pajawiri.
Ti Suga Ẹmi rẹ ni Iyatọ lati Subu Gan Low
Ti o ba jẹ ki ẹjẹ rẹ ni ifarahan lati ṣubu pupọ, ni kiakia, tabi ti o ti de ibi kan ti hypoglycemia ti iṣan ti aisan, ti a ṣapejuwe nipasẹ Association Amẹrika ti Arun Gẹgẹbi ẹjẹ glucose kere ju tabi deede si 54 mg / dL (3.0 mmol / L), Glugoni yẹ ki o wa ni ogun. Glucagon jẹ homonu ti o ṣe iranlọwọ fun glucose tuka lati le gbe awọn ipele suga-ẹjẹ. Ti wa ni firanṣẹ nipasẹ kan abẹrẹ ti iṣan ati pe o le jẹ ti ara ẹni-abojuto. O maa mu ki ẹjẹ suga wa si ipele ti o gbawọn laarin iṣẹju 15.
Ninu iṣẹlẹ ti o jẹ ailopin ati pe o ko le ṣe akoso glucagon funrararẹ, ẹnikan yoo nilo lati fi fun ọ, boya o jẹ eniyan pajawiri tabi ẹnikan ninu ile rẹ. Ti o ba n gbe pẹlu awọn ẹlomiiran, wọn gbọdọ mọ bi a ṣe le ṣe akoso Glucagon. Tabi ti o ba ni ọmọ ti o ni igbẹ-ara 1, awọn olukọ wọn gbọdọ kọ ẹkọ lori lilo glucagon. Ni apeere, iwọ nikan ni, ti o ni iru idanimọ ti o jẹ ki oluwawiri pajawiri mọ pe o ni àtọgbẹ, bi ami idaniloju tabi apamọwọ wearable le sọ fun ọ nigbati o ko ba le sọrọ fun ara rẹ.
Awọn àkóràn le tun yorisi si ọgbẹ-igbẹ-pajawiri
Awọn eniyan ti o ni àtọgbẹ maa n jẹ diẹ sii si awọn àkóràn ati ti a ko ba tọju wọn lẹsẹkẹsẹ, awọn àkóràn le fa okunfa diẹ sii ti o ga julọ ti igbẹgbẹ. Awọn àkóràn le ṣe iyipada iṣelọmu homonu tabi ọna ara ti n ṣe atunṣe si awọn oogun aisan. Gegebi abajade, awọn ẹjẹ sugars dide, npo ewu ti ketoacidosis.
Ni awọn eniyan ti o ni abojuto ti iṣakoso ti ko dara, awọn ipalara ti ara tabi awọn ipalara ẹsẹ, le mu ki ara-inu ti o le mu ki amputation pọ sii.
Ni apẹẹrẹ o ni diẹ ninu awọn ikolu, o ṣe pataki lati pe ẹgbẹ ẹgbẹ ilera rẹ lẹsẹkẹsẹ ki a le ṣe itọju rẹ ni kiakia. Iwọ yoo tun fẹ lati mọ bi a ṣe le ṣakoso àtọgbẹ rẹ nigba ti ara rẹ wa labẹ ipọnju. O le nilo lati mu oogun diẹ sii ni akoko yii.
Bawo ni O Ṣe Lè Ṣetoro fun Ọgbẹ Àtọgbẹ Kanwiri?
Ọna ti o dara julọ lati ṣe ipinnu fun pajawiri ni lati ni eto ọjọ aisan / eto pajawiri. Ṣẹda ọkan pẹlu ẹgbẹ ẹgbẹ iwosan rẹ, tọju ẹda inu ile rẹ ati gbe ẹda kan pẹlu rẹ nigbati o ba jade. Laarin eto, rii daju pe o pẹlu, akojọ gbogbo awọn oogun rẹ, awọn onisegun, ati awọn nọmba olubasọrọ wọn. O yẹ ki o ma wọ irisi idanimọ egbogi, nigbagbogbo.
Ni ikẹhin, rii daju pe ki o gbe awọn carbohydrates ti o n ṣe awọn iṣelọpọ (awọn ohun elo glucose, oje ti oṣuwọn), afikun awọn ounjẹ (gbogbo awọn ti n ṣaja akara, awọn eso, wara-kekere wara, igi ipanu, awọn eso titun) , glucose ẹjẹ rẹ ati awọn oogun rẹ pẹlu rẹ.
Kini ona ti o dara julọ lati ṣe idaabobo kan lati ṣẹlẹ?
Ṣiṣeṣe deedee igbẹ-ara ẹni ti ara ẹni iṣakoso ara jẹ ọna ti o dara julọ lati ṣe aabo fun awọn pajawiri lati ṣẹlẹ. Eyi pẹlu: jijẹ onje ti o ni ilera, atunṣe ounjẹ ti o wa ni giramu, mu awọn oogun rẹ bi a ti ṣe ilana, ṣe ayẹwo igbadun ẹjẹ rẹ ni deede, gbigbe deede eto idaraya deede, ṣiṣe awọn onisegun deede, ati yago fun awọn iwa ibajẹ, gẹgẹbi lilo awọn oti oti. Nigba miiran, tilẹ, o le ṣe ohun gbogbo ni ọna ti o tọ ati sibẹsibẹ, o wa ara rẹ pẹlu awọn sugars ẹjẹ ti o ga julọ tabi kekere. Ni apẹẹrẹ yii, ọna ti o dara julọ lati yago fun ohun pajawiri ni lati kan si olupese iṣẹ ilera rẹ lẹsẹkẹsẹ tabi lati lọ si yara pajawiri. O dara nigbagbogbo lati wa ni iṣọraju ju lati yago tabi gba awọn aami aisan ti o wọpọ.
A Ọrọ Lati
Nigbati o ba ni igbẹ-ara-ara, o ṣe pataki lati mọ ohun ti awọn aami aiṣan lati wo ni lati ṣe idiwọ pajawiri kan. Ọpọlọpọ igba, awọn pajawiri jẹ abajade ti awọn gaga ti o ga julọ tabi awọn ti o kere pupọ. Idilọwọ awọn pajawiri nipa didaṣe ayẹwo adari ti o dara jẹ iṣakoso ara ẹni jẹ pataki julọ, sibẹsibẹ, nigbami awọn iru iṣẹlẹ wọnyi wa lati inu iṣakoso rẹ. Ti o ni idi ti idiro ni iwaju ati ẹkọ ara rẹ ati awọn ẹbi rẹ jẹ pataki.
Awọn orisun:
> Ẹgbẹ Amẹrika ti Awọn Agbẹgbẹ. Awọn ilana ti Itọju Itọju Ẹjẹ ni Àtọgbẹ - 2017. Titaba. 2017 Jan; 40 Pipọ 1: S1-S132.
> Ẹgbẹ Amẹrika ti Awọn Agbẹgbẹ. Hyperglycemia (Sugara Ẹgàn Giga). http://www.diabetes.org/living-with-diabetes/treatment-and-care/blood-glucose-control/hyperglycemia.html
> Ẹgbẹ Amẹrika ti Awọn Agbẹgbẹ. Hypoglycemia (Sugari Ẹjẹ Kekere). http://www.diabetes.org/living-with-diabetes/treatment-and-care/blood-glucose-control/hypoglycemia-low-blood.html