Boya o ti gbọ ti ẹnikan ti a ṣe agbega ọpa rẹ nigba ti wọn ni ikolu kan, tabi boya ọkan ninu awọn ọrẹ rẹ ṣe ipalara ọkọ wọn ni ijamba ọkọ ayọkẹlẹ kan. Ọpọlọpọ awọn eniyan, sibẹsibẹ, ko mọ ibi ti o wa.
Ọgbẹ rẹ wa ni apa osi oke ti inu rẹ. Ìyọnu ati opin kan ti pancreas (ti a npe ni iru) jẹ gidigidi sunmo si o.
Ni deede, Ọlọhun ko ni le ni irọrun lori idanwo, bi a ti sọ ọ labẹ ẹru. Sibẹsibẹ, ti o ba jẹ pe awọn ẹrẹkẹ rẹ, ti a npe ni splenomegaly, ologun rẹ (tabi o) le ni itura.
Kini Kini Ọdọ Rẹ Ṣe?
Ọlọhun jẹ ẹya ara pataki ti o ni awọn iṣẹ pupọ. A kà ọ si ọmọ ẹgbẹ ti eto eto lymphatic ti o ni awọn apo-ọpa, awọn ẹda, ati awọn adenoids. Iṣe pataki rẹ ni lati yọ "ijekuro" lati inu ẹjẹ.
Irufẹ kan dabi iruwe kan pẹlu ọpọlọpọ awọn ihò diẹ ninu rẹ (ti a npe ni sinusoids). Gbogbo ẹjẹ wa ti ṣawari nipasẹ ọpa. Ọkan ninu awọn iṣẹ rẹ ni lati yọ kokoro arun kuro ninu ẹjẹ. Ni pato, ẹja naa ṣe pataki fun yiyọ awọn ohun ti a npe ni awọn kokoro arun ti a ti mu kuro ninu ẹjẹ. Ti ọmọ ko ba ṣiṣẹ daradara tabi o yẹ ki a yọ kuro ni abẹrẹ, o wa ni ewu ti o pọju ti ikolu lati inu awọn kokoro.
Ọlọgun naa tun ni ibiti a ti yọ awọn ẹjẹ ti o wa fun iparun nipasẹ eto mimu kuro.
Eyi waye ni awọn ipo bi ẹjẹ hemolytic autoimmune (awọn ẹjẹ pupa pupa) ati egbogi thrombocytopenia (platelets).
Ọlọgbọn naa tun ṣe ayẹwo iru awọn ẹjẹ ẹjẹ pupa wa. Ti ẹjẹ ẹjẹ pupa ba sunmọ opin ti igbesi aye rẹ tabi ko le gbe nipasẹ iṣedede ẹjẹ ni ọna ti o yẹ, agbọn na yoo yọ kuro lati san.
Bakanna ti o ba wa ni awọn ohun ti o wa ninu awọn ẹjẹ pupa ti ko yẹ ki o wa nibe, o le yọ awọn nkan wọnyi kuro.
Awọn Ipo Iṣoogun Kan Ṣe Ipa Awọn Spleen?
Ọlọhun le ni ipa nipasẹ awọn ipo egbogi ti o pọju; jẹ ki a ṣe atunyẹwo diẹ diẹ:
- Àrùn aisan Sickle cell : Ninu ailera aisan, awọn ẹjẹ ẹjẹ pupa ti aisan ti ko ni rọ ati ki o le ni idẹkùn ninu eruku, nfa ki ọkọ naa le fa. Bi awọn awọ pupa pupa ti nlọ sii ati diẹ sii ti wa ni idẹkùn ni ọdọ, o n tobi ati tobi. Eyi ni a npe ni aifọwọyi fifun ni aarin splenic ati pe o le fa ẹjẹ ti o le nilo imun ẹjẹ. Awọn ẹjẹ ẹjẹ pupa ti aisan ni o tun ba awọn awọ ti o ni ẹdun ba, eyiti o yorisi ọmọde ti ko le ṣiṣẹ ni deede. Eyi ni idi ti awọn eniyan ti o ni sẹẹli ẹjẹ ni o wa ni ewu ti o ga julọ.
- Thalassemia : Ni kutukutu idagbasoke (ṣaaju ki a bi ibimọ), ọmọde ni o ni idaamu fun ṣiṣe awọn ẹjẹ. Ni thalassemia, egungun egungun ni o ni iṣoro lati ṣe awọn ẹjẹ pupa, nitorina awọn ọmọde naa n tobi ni igbiyanju lati ṣe awọn ẹjẹ pupa diẹ sii.
- Awọn spherocytosis hereditary : Ninu spirrocytosis hereditary, awọn ẹjẹ pupa pupa ni apẹrẹ ti ko ni nkan ti o si ni idẹkùn ninu ọpa. Eyi le mu ki o ṣe aṣeyọri. Pẹlupẹlu, nitori apẹrẹ ti ko ni nkan, a yọ wọn kuro laiṣẹ nipasẹ ọdọ. Ninu awọn alaisan ti o ni ẹjẹ ti o ni ailera, yiyọ ti ọlọlọ le jẹ itọju ti a ṣe iṣeduro.
- Awọn àkóràn: Ko ṣe akiyesi ni awọn àkóràn viral fun ọlẹ naa lati di iwọn. Eyi ni iru si nigbati awọn apo-ọfin inu ọrùn rẹ yoo tobi sii nigba aisan. Ikolu ti o wọpọ julọ ti o niiṣe pẹlu gbooro ọgbẹ ni "mono" tabi mononucleosis, ti a fa nipasẹ Epstein Barr virus. Pẹlupẹlu, ni ita Ilu Amẹrika, ibajẹ jẹ idi pataki ti aifọwọyi.
- Akàn: Ayẹwo ni a npe ni ohun-ara ti o ni ipa, ati pe o le ni ipa ninu awọn lymphomas (akàn ti eto lymphatic). O tun le ṣe afikun ni aisan lukimia, kan akàn ti awọn ẹyin ẹjẹ funfun.
- Miiloproliferative neoplasms : Awọn eniyan ti o ni mielofibrosisi akọkọ tabi polycythemia vera nigbagbogbo ni splenomegaly bi ara ti ipo wọn.
- Iwọn-haipatensonu ibudo: Ninu ibẹrẹ haipatensonu ẹjẹ, ẹjẹ ko le ṣaara ni irọrun lati inu ẹdọ inu ẹdọ, nfa ifunra ti ẹjẹ ni idibajẹ ti o ni ẹda ni splenomegaly.
- Iwa ibaloju: Iwa ibajẹ si ọdọ, bi a ti le ri ninu ijamba ọkọ ayọkẹlẹ, le jẹ ki o jẹ ki o jẹ ki o le ge ọkọ.
- Awọn ipo inflammatory: Awọn ipo ipalara bi irun rheumatoid, lupus, ati sarcoidosis le fa ipalara ni idibajẹ ti o jẹ ni splenomegaly.
Bawo ni O Ṣe le Gbe Laisi Ọpa Rẹ?
Pelu awọn iṣẹ pataki ti odo, o le gbe laisi ọkan. Ni awọn ipo iwosan kan, igbasẹ kuro ni iyajẹ ti splenectomy le jẹ itọju aṣayan. Lẹhin splenectomy, o wa ni ewu ti o pọju ti kokoro aisan. Yi ewu le jẹ kere nipasẹ awọn ajesara ati nini iṣeduro iṣoogun ti idanimọ ti o ba ni iriri iba. Ti a ba yọ ọpa kuro, ẹdọ le gba igbasilẹ ti ogbo tabi awọn awọ pupa pupa ti ko ni awọ. Awọn anfani ati awọn ewu ti splenectomy yẹ ki o wa ni ijiroro pẹlu olupese ilera rẹ ṣaaju iṣaaju.
A Ọrọ Lati
Ọlọ jẹ ẹya ara pataki pẹlu ọpọlọpọ awọn iṣẹ-ṣiṣe. Splenomegaly, ifilelẹ ti awọn ọmọde, jẹ aami ti diẹ ninu awọn ipo ilera miiran. Ni apapọ, a ṣe itọju rẹ nipa gbigbona ipo ti o wa labe okun. Biotilẹjẹpe splenectomy le jẹ itọju itọju ni ọpọlọpọ awọn ipo egbogi wọnyi, kii ṣe pataki nigbagbogbo. Ti o ba ti ni splenectomy kan ti a ṣe iṣeduro, rii daju pe o ba pẹlu dọkita rẹ awọn idi ti o yẹ ki o ni isẹ abẹ yii ati ohun ti awọn ewu ti o le wa. Ni opin, ọpọlọpọ awọn eniyan n gbe igbesi aye ti o ni ilera ati ilera lai si wọn.
> Awọn orisun:
> Schrier SL. (2017). Wiwọle si alaisan alagba pẹlu splenomeagaly ati awọn ailera splenic miiran. Ni TW Post, WC Mentzer ati JS Tirnauer (eds.) UpToDate .
> McClain KL. (2017). Wiwọle si ọmọde ti o ni aami ti o tobi. Ni TW Post, DH Mahoney, ati C Armbsy (eds.) UpToDate .