Ti o ba n iyalẹnu bawo ni o ṣe le dinku idaabobo awọ silẹ nipa ti, o le maṣe mọ bi o ṣe le ṣe itọju ipele awọ rẹ.
Ata ilẹ ( Allium sativum ) jẹ ohun ọgbin ni pẹkipẹki ni ibatan si ẹrẹkẹ ati alubosa. O ṣe pataki fun awọn oriṣiriṣi awọn ounjẹ ti a mọ fun oriṣiriṣi oriṣiriṣi awọn ounjẹ.
Pẹlupẹlu, ata ilẹ ni kemikali kemikali, eyi ti a ti han lati pa kokoro arun ati elu ati lati din diẹ ninu awọn iṣọn-ara ounjẹ. O tun din awọn ohun idẹda ẹjẹ silẹ. Ṣugbọn awọn akiyesi julọ akiyesi ata ilẹ ti gba lori ọdun to šẹšẹ ni awọn oniwe-ṣee ṣe wulo ni sọkale ipele idaabobo awọ.
Ṣe Ata ilẹ Nitõtọ Sise?
Ata ilẹ jẹ ọkan ninu awọn afikun ti egbogi ti o ni opolopo julọ ti a lo lati isalẹ awọn ipele idaabobo awọ. Ọpọlọpọ awọn ijinlẹ iwadi ti o lo pẹlu awọn ẹranko ati awọn eniyan ni imọran pe pela le dinku awọn ipele idaabobo awọ. Ni ọpọlọpọ awọn ijinlẹ ti o ṣe awọn esi-idapọ-awọ-sọtọ, nipa idaji-gramu kan tabi giramu ti ata ilẹ kan ti run ọjọ kan. Pẹlupẹlu, o dabi enipe pe ata ilẹ din idaabobo awọ ati idapọ awọn ipele triglyceride soke to 20 miligiramu / dL ninu eniyan. LDL cholesterol ("bad" cholesterol) awọn ipele ti o dara julọ ni isalẹ (ti o ba jẹ gbogbo) nigbati HDL cholesterol (" cholesterol " daradara) ko ni ipa nipasẹ iṣakoso ata ilẹ.
Awọn ipa agbara idaabobo-awọ silẹ ti ata ilẹ han bi igbẹkẹle-iwọn. Iyẹn ni, diẹ ẹ sii ti o ṣaakọlẹ, iwọ yoo dinku idaabobo rẹ. Ninu awọn ẹkọ diẹ ti o wo awọn ipa ti o gun pipẹ fun cholesterol, o dabi pe o jẹ pe iṣẹ-ṣiṣe idaabobo-awọ silẹ ti ata ilẹ le jẹ nikan.
Ni afikun, nibẹ ni diẹ ninu awọn ijiroro lori eyiti iru (itanna, jade, epo, tabulẹti, aise) ti ata ilẹ jẹ ti o dara julọ ninu awọn ipele ipele idaabobo. Diẹ ninu awọn ijinlẹ ni imọran pe koriko lulú le ni awọn ohun ti o kere ju, ọkan ninu awọn eroja ti nṣiṣe lọwọ ni ata ilẹ. Eyi, ju, tun wa labẹ ijiroro.
O ṣe pataki lati ṣe akiyesi pe awọn ijinlẹ yii jẹ gidigidi ti o ni idiwọn. Lakoko ti o wa ọpọlọpọ awọn iṣiro ti o pari ilẹ-ilẹ ṣiṣẹ daradara lati isalẹ awọn ipele idaabobo awọ, nibẹ ni o wa tun awọn ẹrọ miiran ti o ni ifarakanra pẹlu yi, contending ata ilẹ jẹ doko ni sọkale idaabobo awọ. Nitorina, titi awọn ilọsiwaju diẹ sii yoo ṣe, ata ilẹ le ma jẹ igbadun ti o dara julọ fun ọ bi o ba daa duro lori rẹ lati dinku idaabobo rẹ.
Kini Ṣe Mo Ni Mọ Nipa Ṣiṣere Ibẹrẹ?
Ọpọlọpọ awọn ijinlẹ ti o ṣe ayẹwo iruda ata ilẹ lori cholesterol lo nibikibi lati 500 si 1000 iwon miligiramu ti ata ilẹ ninu iwadi wọn. Awọn ipilẹ ile-ilẹ ti o yatọ ni iyatọ, lati awọn powders ti a lo ninu awọn tabulẹti si ata ilẹ aṣelo ti a lo ninu sise. Iwọn ti a ṣe niyanju ni ọkan si meji cloves ti ata ilẹ ajẹmọ fun ọjọ kan tabi 300 milligrams ti erupẹ lalẹ ti o wa ni fọọmu tabulẹti.
- Rii daju lati sọ fun olupese ilera rẹ pe o n mu awọn afikun awọn ata ilẹ lati dinku idaabobo rẹ, nitori wọn le ṣe pẹlu awọn ipo aisan kan tabi awọn oogun ti o nlo, pẹlu saquinavir, oògùn ti o lo lati ṣe ikolu arun HIV.
- Ohun ti o ṣe akiyesi julọ ti ata ilẹ jẹ ifarabalẹ ti o tẹsiwaju, oriṣiriṣi pataki jẹ bayi lori ẹmi ati ara rẹ. Diẹ ninu awọn igbaradi ti iṣowo le ṣogo fun sisọ ipa ipa yii, ṣugbọn o yẹ ki o tun mọ pe ipa ila yii ko le ṣẹlẹ.
- Pẹlupẹlu, ti o ba mu iru eyikeyi ti ẹjẹ ti o dara julọ (awọn oludarọ bi Coumadin (warfarin) tabi nilo abẹ laipe, iwọ ko gbọdọ ṣe ata ilẹ laisi iṣeduro akọkọ fun olupese iṣẹ ilera rẹ nitori eyi le dinku agbara rẹ lati tẹ ẹjẹ rẹ.
- Biotilẹjẹpe ko ni iye to niyeye lori bi o ṣe fẹlẹfẹlẹ ti o le jẹ ọjọ kan, diẹ ninu awọn ijinlẹ ti dabaa pe ata ilẹ pupọ (loke 0.25 g / kg ti iwuwo ara) le jẹ ipalara si ẹdọ rẹ. Fun apeere, ti o ba ṣe iwọn 150 poun, eyi yoo ni iwọn kanna lati gba giramu ti awọn ọgọmu 70 ni ọjọ kan. Eyi yoo jẹ deede si njẹ 18 cloves ti ata ilẹ tabi mu diẹ ẹ sii ti awọn tabulẹti ti o wa ni awọn iṣowo 100 (1 tabulẹti jẹ iwon 400 mg).
A Ọrọ Lati
Iwadi lori ata ilẹ fun idaabobo awọ fihan ọpọlọpọ awọn esi. Lati dinku awọn ewu ti o ni arun inu ọkan ninu ẹjẹ rẹ, o yẹ ki o lo orisirisi awọn iyatọ ti ijẹununwọn ati igbesi aye ati ki o ṣafihan awọn oogun pẹlu dọkita rẹ. Dajudaju, ti o ba nifẹ koriko yi le jẹ idaniloju to dara lati gbadun ninu awọn ounjẹ ti o ni ilera ti o ni awọn ẹfọ, awọn ẹfọ, ati awọn amuaradagba gbigbọn.
> Awọn orisun:
> Eilat-Adar S, Sinai T, Yosefy C, Henkin Y. Awọn imọran ti ounjẹ fun ounjẹ Arun inu arun inu ọkan ati ẹjẹ. Awọn ounjẹ . 2013; 5 (9): 3646-3683. doi: 10.3390 / nu5093646.
> Ata ilẹ. Ile-iṣẹ Apapọ Ile-Ile fun Ilera Apapọ ati Isọdọmọ. https://nccih.nih.gov/health/garlic/ataglance.htm.
> Huang J, Frohlich J, Ignaszewski AP. Ipa ti Awọn iyipada Dietary ati awọn afikun ounjẹ Dietary lori Profaili Profaili. Iwe akọọlẹ Kànisi ti Kànga. 2011; 27 (4): 488-505.
> Kwak JS, Kim JY, Paek JE, et al. Ata ilẹ Ṣiṣe Inu ati Inu Ẹdun Inu Ẹdun: Awọn Meta-Onínọmbà ti Awọn Itọju Iṣeduro ti a Ṣakoso ni ID. Iwadi Ounje ati Ise . 2014; 8 (6): 644-654. doi: 10.4162 / nrp.2014.8.6.644.