Idaabobo insulin jẹ agbara ti dinku diẹ ninu awọn sẹẹli ti ara lati dahun si insulin. O jẹ ibẹrẹ ti ara ti ko ni itọju daradara pẹlu suga (ki o si ranti pe gbogbo carbohydrate din si isalẹ sinu suga ninu ara wa). Ọkan ninu awọn iṣẹ akọkọ ti insulin ni lati gba awọn ara ti ara lati "ṣii soke" lati mu ni glucose (tabi, diẹ sii daradara lati tọju glucose bi sanra).
Idaabobo insulin yoo ṣẹlẹ nigbati awọn sẹẹli ko ba ṣi ilẹkun nigbati insulini ba wa ni lilu. Nigbati eyi ba ṣẹlẹ, ara yoo fi diẹ sii insulin lati daabobo glucose ẹjẹ (ati bẹ awọn sẹẹli le lo glucose). Ni akoko pupọ, awọn esi yii ni ipo ti a npe ni "hyperinsulinemia" tabi "isulini pupọ ju ninu ẹjẹ lọ." Hyperinsulinemia nfa awọn iṣoro miiran, pẹlu ṣiṣe awọn ti o nira sii fun ara lati lo ohun elo ti a fipamọ fun agbara.
Kini o nfa Resistance Resulin?
A ko mọ gbogbo itan, ṣugbọn nitõtọ, awọn Jiini n ṣe ipa nla kan. Diẹ ninu awọn eniyan ti wa ni gangan bi insulin sooro. Laisi iṣẹ-ṣiṣe ti ara jẹ ki awọn sẹẹli kere si idahun si isulini. Ọpọlọpọ awọn amoye gba pe isanraju nyorisi diẹ ẹ sii itọsi insulin. Sibẹsibẹ, o fẹrẹẹri tun n ṣe ọna miiran ni ayika: Igbarada insulin nse igbega ere. Nitorina a le ṣeto igbega buburu kan pẹlu itọju insulini ti o ni idaniloju ere iwuwo, eyi ti o ṣe itesiwaju isulini diẹ sii.
Awọn Iṣoro wo ni Resistance Resistance Ṣe?
Yato si ere iwuwo gbogbo, itọju isulini ni nkan ṣe pẹlu isanraju ara, titẹ ẹjẹ ti o ga , awọn triglycerides giga, ati kekere HDL ("good cholesterol"). Awọn ipo yii jẹ apakan ti iṣeduro ti awọn iṣoro ti a npe ni ailera ti iṣelọpọ (ti a npe ni ailera itọju isulini).
Nitoripe ẹgbẹ ti awọn aami aisan maa n waye, o ṣòro lati mọ ohun ti o fa ohun ti, ṣugbọn ailera ajẹsara jẹ ifosiwewe ewu fun aisan okan ati Tita 2.
Bawo ni wọpọ ni Resulin Resistance?
Idaabobo insulin yoo di diẹ wọpọ. O tun mu pẹlu ọjọ-ori, eyiti o le jẹ ibatan si ifarahan lati ni idiwọn ni agbedemeji agbalagba. Iwadi kan fihan pe ida mẹwa ninu awọn ọdọ ni o yẹ fun awọn iyasilẹ fun ailera ti iṣelọpọ kikun, lakoko ti o jẹ pe o pọju si ida mẹtadọta ninu ọgọrun ọdun ori-ọdun 60. Laiseaniani, iṣeduro ti itọju isulini nikan (laisi ibajẹ kikun) jẹ ga julọ.
Bawo ni Mo Ṣe Le Sọ Ti Ibajẹ Insulin Sooro?
Ti o ba jẹ iwọn apọju, o le ṣe itọju insulin, paapaa ti o ba gbe igbamu diẹ ninu ikun rẹ. Ti o ba ni eyikeyi ninu awọn aami aisan ti iṣaisan ti iṣan-ara ti o loke loke, o jẹ diẹ pe o jẹ itọju insulin. Pẹlupẹlu, awọn eniyan ti o dahun daradara lati dinku awọn ounjẹ carbohydrate le jẹ diẹ pe o jẹ itọju insulin. Mo ti da apilẹkọ yii ni, "Ṣe Ọkọ kekere Fun O?", Apakan lori ile-iṣẹ pe awọn eniyan ti o ni ailera insulin le ṣe anfani julọ lati dinku awọn carbohydrates ninu awọn ounjẹ wọn.
Diẹ ninu awọn amoye lo itọju isulini ifura lati ṣe iranlọwọ lati pinnu hyperinsulinemia ati itọnisọna insulin.
Ti Insulin Resistance jẹ Igbese Àkọkọ, Kini Yóò Dé?
Ti pancreas ba n niyanju lati fi awọn ipo giga ti insulini jade, ni ipari o ko le ṣe e. Awọn alaye ti o wọpọ ni pe awọn sẹẹli beta ti o wa ninu pancreas di "ailera," ṣugbọn o le jẹ pe atẹgun giga ati / tabi paapaa die glucose ẹjẹ ti o ga julọ bẹrẹ lati ṣe ibajẹ si awọn sẹẹli beta . Ni eyikeyi idiyele, ni asiko yii, glucose ẹjẹ bẹrẹ lati jinde diẹ sii, ati ọna si ọna aabọ-ọpọtọ 2 ti bẹrẹ.
Nigbati ãwẹ glucose ẹjẹ sunmọ 100 miligiramu / dl, a npe ni "prediabetes," ati nigbati o ba de 126, a pe ni "diabetes." O le rii pe awọn wọnyi ni awọn alaihan ti a ko ri pẹlu ọna ti o pọ si ailagbara fun ara lati ni ibamu pẹlu suga: Akọkọ, insulini ko kere julọ, lẹhinna ko to isulini ti o wa lati ṣe iṣẹ naa.
Gere ti a le fa si ni ilana yii, ti o dara julọ ti a yoo jẹ.
Awọn orisun:
> Grundy, Scott, et al "Definition of Metabolic Syndrom e." Ẹka 109 (2004): 433-438.
> Weir, Gordon ati Bonner-Weir, Susan. "Awọn ipele marun ti ipalara Beta-Cell laiṣe lakoko Ilọsiwaju si Àtọgbẹ." Àtọgbẹ 53 (2004): S16-S21.