Amuaradagba ara rẹ ko ni ipa pupọ lori awọn ipele suga ẹjẹ, bi o tilẹjẹ pe awọn amuaradagba wa ni o le. Ni apapọ, awọn eniyan ti o ni ayẹwo suga ko nilo eyikeyi amuaradagba diẹ sii ju awọn eniyan ti ko ni aisan. Awọn igba miiran wa, nigbati o jẹ pe amuaradagba to dara julọ dara.
Amuaradagba ati Ilera Rẹ
Amuaradagba jẹ ọkan ninu awọn eroja pataki mẹta; awọn miiran meji jẹ ọra ati carbohydrate.
A nilo awọn wọnyi ni oye pupọ lati ṣetọju ilera ati awọn iṣẹ pataki.
Ara naa lo awọn amuaradagba lati kọ, atunṣe, ati lati ṣetọju ọpọlọpọ awọn ara ati awọn ara ti ara rẹ. Awọn ọlọjẹ tun wulo fun iṣẹ ijẹrisi ati pe wọn ṣe iranlọwọ diẹ ninu awọn ilana iṣelọpọ ilana.
Imupọlọ Protein ni ojojumo
Niwọn igbati awọn ọmọ inu rẹ ba ni ilera, nipa iwọn 15 si 20 ninu awọn kalori rẹ ojoojumọ yoo wa lati inu amuaradagba. Eyi ni iye kanna ti a dabakalẹ fun ounjẹ ti kii ṣe ayẹwo ti ara ẹni. Nipa iwọn 45 si 50 ninu gbigbe ti caloric rẹ yẹ ki o wa lati inu awọn carbohydrates ati pe iyokù gbọdọ wa lati ọra.
Eniyan ti o nilo awọn kalori meji ni ọjọ kan nilo nipa 75 si 100 giramu amuaradagba fun ọjọ kan. Yoo jẹ deede julọ, sibẹsibẹ, lati lo ilana ti o jẹ deede ti 0.8 giramu amuaradagba fun kilogram ti iwuwo ara.
Lati ṣe iyipada kilogram, pin asọ rẹ ni poun ni 2.2. Fun apeere, ti o ba ṣe iwọn 150 poun, ti o dọgba si awọn kilo 68.
Pin si eyi nipa 0.8 ati pe o ni ipinnu amọye ti 85 giramu.
Gẹgẹbi Awọn Itọnisọna Dietary USDA, a ni iṣeduro lati jẹ ounjẹ ọlọrọ 5 1/2 ounjẹ ounjẹ-amuaradagba ni ọjọ kọọkan. Awọn onjẹ ti o ga ni amuaradagba ni eran, eja, eja, adie, awọn eyin, awọn ọja ifunwara, awọn legumes, eso, ati awọn irugbin.
Fun apere:
- Ọpọn adie idaji-idaji ni o ni amọmu amọradagba mẹta-mẹta
- Awọn ewa dudu dudu kan ni amuaradagba 15 giramu
- Ọra kan ni amuaradagba 6 giramu
- Kọọkan ọra kekere wara ni o ni amuaradagba 8 amu
- Apa ti 3-ounce ti steak ni 26 amuaradagba amuaradagba
Yiyan Awọn ọlọjẹ
Nigbati o ba yan awọn ọlọjẹ fun onje ti ijẹgbẹ-ara, ibanujẹ jẹ diẹ pẹlu awọn ọlọjẹ ati awọn carbohydrates ti awọn ounjẹ wọnyi wa. Diẹ ninu awọn ti awọn carbohydrates, fun apẹẹrẹ, ni kiakia yipada si glucose, eyi ti o le ja si iwosan. Ni afikun, ewu ewu iwuwo lati awọn ounjẹ ti o ga-nla ati giga-carb le yorisi iṣakoso diẹ si ipele ipele ti ẹjẹ.
Association Amẹrika ti Àtọgbẹ ti njẹri jijẹ eja gẹgẹbi orisun amuaradagba ni o kere ju lẹẹmeji si ọsẹ. Wọn tun ṣe iṣeduro ni idinamọ eran pupa ati awọn ounjẹ ti a ṣe ilana bi ẹran ara ẹlẹdẹ, ẹran ara ẹlẹdẹ, ati awọn aja gbigbona nitoripe awọn wọnyi maa wa ni ga ninu awọn ti o ti dapọ. Awọn ounjẹ titẹ si apakan jẹ aṣayan ti o dara julọ fun ounjẹ iwontunwonsi.
Awọn ounjẹ Puroturo giga
Yi pada si ounjẹ ti o ga-amuaradagba le dabi ẹnipe o yẹ ki o ṣe iyatọ ninu ilana iṣan ẹjẹ. Sibẹsibẹ, awọn amuaradagba jasi ko ṣe iranlọwọ pupọ ni gbogbo, o kere fun igba pipẹ.
Iwadi ti fihan pe gbigbemi amuaradagba ti o pọ sii ko dabi pe o ni ipa ti o ni imọran lori bi a ṣe fi digesita rẹ silẹ tabi ti o gba. Ati pe ko ni awọn abajade igba pipẹ lori iwulo ẹjẹ rẹ tabi awọn ibeere insulin .
Eyi tumọ si pe ti eniyan ti o ni irọ-ayẹwo kan ba yipada si onje ti o ga-amuaradagba, eyikeyi anfaani ilera ni o jẹ nitori idinku ti o ṣe deede ati ilana ti o sunmọ julọ ti agbara lilo ti carbohydrate, kii ṣe ipinnu pataki ti amuaradagba. Eyi jẹ ohun pataki fun ipilẹ carbohydrate deede , eyiti o le ṣe iranlọwọ fun àtọgbẹ oniruuru 2.
Eyi kii ṣe pe awọn ounjẹ amuaradagba ti o ga julọ jẹ ẹtọ fun gbogbo eniyan. O nilo lati mu ipo ti ara ẹni ati awọn iwa jijẹ wa sinu iroyin.
Fun apeere, awọn ijinlẹ ti ṣe lori awọn ounjẹ ti o ga ni awọn opo ati amuaradagba. Ni awọn eniyan ti o ni igbẹ-ara 1, wọn nilo lati ṣe iṣiro insulin ni alekun lẹhin ọkan ninu awọn ounjẹ wọnyi.
Nitori eyi, awọn oniwadi ṣe iṣeduro ibojuwo to sunmọ fun awọn ipele glucose.
Ti o ni Diabetic Nephropathy
Awọn eniyan ti o ni arun nephropathy , ti o jẹ arun aisan kan ti o nii ṣe pẹlu diabetes, nigbagbogbo nilo lati jẹ amuaradagba ti ko dinku. Ni idi eyi, gbigbemọ amuaradagba ti a ni iṣeduro jẹ nipa ọkan gram (tabi kere si) fun kilogram ti iwuwo ara.
O nilo lati ṣiṣẹ pẹlu olupese olupese ilera rẹ lati mọ iye amuaradagba ti o nilo ni ọjọ kọọkan. Ọpọlọpọ awọn amuaradagba le jẹ buburu fun awọn akọọlẹ rẹ, ṣugbọn awọn ẹmi kekere kekere le mu ki aijẹ ko dara ati aiṣedede idibajẹ ti a ko ni aifọwọyi.
Imuduro Amuaradagba ti ara ẹni
Ẹnikẹni ti o ni àtọgbẹ le ni anfaani lati inu iṣeduro ti ipinnu amorindun ti ara ẹni. Ọpọlọpọ awọn okunfa ti o ṣe ipa kan ninu onje ti o ni iwontunwonsi ati awọn aini rẹ le yatọ si awọn iṣeduro gbogbogbo.
O dara julọ lati ba olupese olupese ilera rẹ sọrọ nipa awọn ohun elo amuaradagba rẹ. O tun le jiroro pẹlu olukọ olutọ-ayẹwo ti o ni idanun tabi olutọju onjẹ tabi onjẹjajẹ ti o ṣe pataki si itọju ailera ti ilera fun awọn eniyan ti o ni àtọgbẹ.
A Ọrọ Lati
Lakoko ti o ko dabi pe amọradagba ni ipa ni ipa lori awọn ipele ti glucose ẹjẹ, awọn ẹya miiran ti awọn ounjẹ amuaradagba to lagbara le. Mu eyi ni lokan ati ki o gbiyanju lati se idinwo awọn ọlọjẹ rẹ si iye owo ti a ṣe deede ati si awọn ounjẹ ti o kere ninu ọra ati awọn carbohydrates.
> Awọn orisun:
> Ẹgbẹ Amẹrika ti Awọn Agbẹgbẹ. Amuaradagba Ounjẹ. 2017.
> Ẹgbẹ Amẹrika ti Awọn Agbẹgbẹ. Igbesi aye Igbesi aye: Awọn ilana ti Itọju Itọju ni Diabetes-2018. 2018; 41: S38-S50. Tita . doi: 10.2337 / dc18-S004.
> Bell KJ, et al. Ipa ti Ọra, Amuaradagba, ati Atokun Glycemic lori Iṣakoso Glucose ni Postpradial ni Igbẹgbẹ 1 Ọgbẹ. Tita . 2015; 38 (6): 1008-1015. doi: 10.2337 / dc15-0100.
> Ẹka Ogbin ti Amẹrika. Dietary Awọn Itọsọna fun America 2015-2020. 2015.