Ni ailera ti ara ẹni jẹ ailera kan ti o ṣẹlẹ nipasẹ ibajẹ si aifọkanbalẹ aifọwọyi agbegbe, nẹtiwọki ti o ni ibanisọrọ ti o pese alaye lati inu ọpọlọ ati ọpa ẹhin (ie, eto aifọkanbalẹ) si gbogbo apakan ara. Awọn ara iṣan inu tun fi alaye ti o ni imọran pada si ọpọlọ ati ọpa ẹhin, gẹgẹbi ifiranṣẹ ti awọn ẹsẹ jẹ tutu tabi ika kan ti wa ni iná.
Akopọ
Bibajẹ si eto aifọwọyi agbeegbe naa nfa awọn asopọ ati awọn ibaraẹnisọrọ ba. Gẹgẹ bi alailẹsẹ lori ila foonu kan, awọn ẹgbin neuropathy agbegbegbe ati awọn igba miiran yoo fa awọn ifiranṣẹ laarin ọpọlọ ati iyokù ara. Nitoripe ailagbara gbogbo igbesi aye ti ni iṣẹ pataki ni apakan kan ti ara, ọpọlọpọ awọn aami aisan le waye nigbati awọn ara ba ti bajẹ.
Diẹ ninu awọn eniyan le ni iriri:
- Ipaju akoko ibùgbé
- Tingling
- Awọn ifarapa pricking (paresthesia)
- Sensitivity lati fi ọwọ kan, tabi ailera ailera.
Awọn ẹlomiran le jiya awọn aami aiṣan pupọ, pẹlu:
- Inu irora (paapa ni alẹ)
- Isan npa
- Paralysis
- Ipa-ara-ara tabi ẹṣẹ-ara-ẹni
Ni diẹ ninu awọn eniyan, aiyẹwu igbesi aye le ni ipa lori agbara lati:
- Digest ounje ni irọrun
- Ṣe abojuto awọn ipele ailewu ti titẹ ẹjẹ
- Sweat deede
- Ni iriri iwa ibaṣe deede
Ninu awọn ọrọ ti o ga julọ, mimi le di lile tabi ikuna eto eniyan le waye.
Awọn fọọmu
Diẹ ninu awọn ailera-ara kan jẹ ibajẹ si ẹyọkan kan nikan ti a npe ni mononeuropathies. Ni ọpọlọpọ igba, awọn ara ti o nwaye ni ipa gbogbo awọn ẹsẹ ti ni ipa, ti a npe ni polyneuropathy. Nigbakanna, awọn ara inu meji tabi diẹ sii ni awọn agbegbe ọtọtọ ti ara wa ni ipa, ti a npe ni multiplex mononeuritis.
Ninu awọn neuropathies ti o tobi , gẹgẹbi iṣọnisan Guillain-Barré (eyiti a tun mọ gẹgẹbi ipalara ti ko ni imọran aiṣedede inflammatory), awọn aami aiṣan han lojiji, ilọsiwaju ni kiakia, ati ki o yanju laiyara bi awọn aisan ti o daada.
Ni awọn neuropathies kooro , awọn aami aisan bẹrẹ ni irọrun ati ilọsiwaju laiyara. Diẹ ninu awọn eniyan le ni awọn akoko ti iderun tẹle nipa ifasẹyin. Awọn ẹlomiiran le de ọdọ ipele ti o wa ni pẹtẹlẹ nibiti awọn aami aisan maa n duro fun ọpọlọpọ awọn ọdun tabi ọdun. Diẹ ninu awọn idibajẹ kooropathies ti o buru ju akoko lọ, ṣugbọn pupọ diẹ fọọmu jẹ ki o ku ayafi ti iṣoro nipasẹ awọn arun miiran. Lẹẹkọọkan awọn ailera jẹ aisan ti aisan miiran.
Ninu awọn fọọmu ti o wọpọ julọ polyneuropathy, awọn okun ara eegun (awọn ẹyin kọọkan ti o ni aifọgbara) ti o jina lati ọpọlọ ati aila-ẹhin ọpa-ẹhin. Ìrora ati awọn aami aisan miiran han nigbagbogbo, fun apẹẹrẹ, ninu ẹsẹ mejeeji tẹle atẹsiwaju awọn ẹsẹ mejeeji. Lẹhinna, awọn ika ọwọ, ọwọ, ati awọn apá le di ọwọ, ati awọn aami aisan le ni ilọsiwaju si apa ti ara. Ọpọlọpọ awọn eniyan ti o ni aiṣedede ti ko ni adugbẹ ti ara ẹni ni iriri ilana yii ti o npọ si ipalara ara.
Bawo ni Awọn Neuropathies ti Ile-iṣẹ ti kopa?
Die e sii ju awọn oriṣiriṣi oriṣiriṣi ti aiyẹwu agbeegbe ti a ti mọ, kọọkan ti ni awọn ẹya ti o daju, awọn apẹrẹ ti idagbasoke, ati asọtẹlẹ. Iṣẹ ailera ati awọn aami aisan da lori iru ara-motor, sensory, tabi autonomic-ti o bajẹ:
- Awọn iṣoro iṣakoso ti nmu awọn iṣọn ti gbogbo isan labẹ iṣakoso imoye, gẹgẹbi awọn ti a lo fun nrin, mimu ohun, tabi sisọrọ.
- Awọn ara itaniji ṣe alaye nipa iriri iriri, gẹgẹbi awọn ifarahan ifọwọkan imole tabi irora ti o jẹ ti a ti ge.
- Awọn ara eegun ti nṣakoso awọn iṣesi ti ibi ti awọn eniyan ko ni iṣakoso ni mimọ, gẹgẹbi fifun, fifun ounje, ati okan ati awọn iṣẹ iṣan.
Biotilejepe diẹ ninu awọn neuropathies le ni ipa lori awọn orisi oriṣiriṣi mẹta, awọn miran ni ipa ni ipa kan tabi meji. Nitorina, ni apejuwe ipo alaisan kan, awọn onisegun le lo awọn ofin bii:
- Neuropathy ọkọ ayọkẹlẹ
- Anuropathy ti o ni itọju aifọwọyi
- Imọ-àìmọ-mimu neuropathy
- Neuropathy adase
Awọn aami aisan
Awọn aami aiṣan ti neuropathy agbeegbe ni o ni ibatan si iru ipalara ti o ni ipa ati pe o le rii ni akoko ọjọ, awọn ọsẹ, tabi paapa ọdun.
Ailera ailera jẹ aami aisan ti o wọpọ julọ fun aiṣan ti ara ọkọ. Awọn aami aisan miiran le ni:
- Imura ti o nira ati awọn irọra (iṣan ti a ko ni iyọdaju ti o han labẹ awọ ara)
- Isonu isanku
- Isinku ti ọfin
- Awọn ayipada ninu awọ ara, irun ati eekanna
Awọn iyipada oṣuwọn gbogboogbo ti o pọ julọ tun le ja lati ifarada okun ti aanilara ara ẹni. Awọn ipalara ti ara eeyan jẹ ipalara ti o pọju fun awọn aami aisan nitori pe awọn ara ti o ni imọran ni ilọsiwaju, awọn iṣẹ ti o pọju pataki.
Awọn okun okun to tobi sii
Awọn okun ifarahan ti o tobi julo ti a ti pa mọ ni myelini (amọradagba ti o nira ti o npa ọpọlọpọ awọn oran) ati awọn gbigbọn iforukọsilẹ, ifọwọkan imole, ati ori ipo. Bibajẹ si awọn okun sensory nla n din agbara lati gbọ gbigbọn ati ifọwọkan, ti o mu ki o ni idiyele gbogbo, paapaa ni ọwọ ati ẹsẹ.
Awọn eniyan le ro pe bi wọn ba nbọ ibọwọ ati awọn ibọsẹ paapaa nigba ti wọn ko. Ọpọlọpọ awọn alaisan ko le da nipa ifọwọkan nikan ni awọn aworan ti awọn ohun kekere tabi iyatọ laarin awọn oriṣiriṣi oriṣiriṣi. Eyi jẹ ibajẹ si awọn okun ifarahan le ṣe alabapin si pipadanu awọn idibajẹ (bi o ṣe le jẹ awọn ipalara ọkọ). Iṣipa ipo ipo nigbagbogbo n mu ki awọn eniyan ko lagbara lati ṣakoso awọn iṣoro ti iṣoro bi lilọ tabi awọn bọtini iforọlẹ tabi lati ṣetọju iwontunwonsi wọn nigbati oju wọn ba wa.
Airo ailera Neuropathic ni o ṣoro lati ṣakoso ati o le ni ipa ni ipa lori ailara-ti-ẹdun ati igbesi aye ti o dara julọ. Inira Neuropathic maa n ni irẹwẹsi ni alẹ, iṣeduro iṣaro iba ati sisọ si ẹru ẹdun ti ailera ti ara ẹni.
Awọn okun onigbọwọ kekere
Awọn okun sensitẹ kekere diẹ laisi awọn ifunfẹlẹ ti o wa ni igbẹhin ṣe igbasilẹ irora ati awọn itọsi iwọn otutu. Bibajẹ si awọn okun wọnyi le dabaru pẹlu agbara lati lero irora tabi awọn iyipada ninu iwọn otutu.
Awọn eniyan le kuna lati gbọ pe wọn ti farapa lati ge tabi pe egbo kan ti di ikolu. Awọn ẹlomiiran le ma ri ibanujẹ ti o kilo fun ikolu okan ti n bọ lọwọ tabi awọn ipo nla miiran. (Awọn iṣan irora jẹ iṣoro pataki kan fun awọn eniyan ti o ni àtọgbẹ, ti o ṣe afihan awọn oṣuwọn ti o ga julọ ti awọn amputation kekere laarin awọn olugbe yii.)
Awọn olugbawo irora ninu awọ ara tun le di iwọn lori, ki awọn eniyan le ni irora ti o ni irora (allodynia) lati awọn iṣoro ti ko ni ailara (fun apẹẹrẹ, diẹ ninu awọn le ni iriri irora lati awọn ibusun ibusun ti o ni imole lori ara).
Agbegbe Nerve Agbegbe
Awọn aami aiṣan ti aiṣan ara aiṣan ara yatọ si ti o da lori iru ara tabi awọn keekeke ti o ni ipa. Neuropathy adase (aiṣan aiṣan adani) le di idaniloju-aye ati pe o le nilo awọn itọju egbogi pajawiri ni awọn igba nigba ti afẹra bii ailera tabi nigbati okan ba bẹrẹ si lilu laiṣe. Awọn aami ti o wọpọ ti aiṣan ti ara-ara autonomic le ni:
- Agbara ti ko lewu ni deede (eyi ti o le ja si ooru ifarada)
- Isonu ti iṣakoso iṣan iṣan (eyi ti o le fa ikolu tabi ipalara)
- Ailagbara lati ṣakoso awọn iṣan ti o ṣe agbekalẹ tabi ṣe itọju awọn ohun-ẹjẹ ẹjẹ lati ṣetọju awọn ipele ti iṣan ẹjẹ.
Idadanu iṣakoso lori titẹ iṣan ẹjẹ le fa ki awọn ara koriko, irọ-ọna, tabi paapaa binu nigba ti eniyan ba lojiji lojiji lati sisọ si ipo ti o duro (ipo ti a mọ ni imuduro tabi imuduro itọju orthostatic).
Awọn aisan aiṣan ti ajẹsara maa n tẹle awọn neuropathy autonomic. Awọn iṣakoso ti o ni idarọwọ awọn ihamọ iṣan oporo jẹ aiṣedede deede, ti o n fa si gbuuru, àìrígbẹyà, tabi aibuku. Ọpọlọpọ awọn eniyan tun ni awọn iṣoro njẹ tabi gbigbe ni bi o ba ni awọn oran-ara autonomiki.
Awọn okunfa
Agbara ti o wa ni igbesi aye le jẹ boya o gba tabi jogun. Awọn okunfa ti iṣan agbeegbe ti kii wa ni:
- Ipalara ara (ibalokan) si ailakan
- Awọn Tumo
- Tojini
- Awọn idahun aifọwọyi
- Awọn aiṣedede ti ounje
- Alcoholism
- Awọn iṣan ti iṣan ati awọn iṣedede ti iṣelọpọ
Awọn neuropathies agbeegbe ti a ti gba ni awọn akopọ mẹta:
- Awọn ti o ni arun ti eto
- Awọn ti o ni ibajẹ nipasẹ awọn aṣoju ita
- Awọn ti awọn àkóràn tabi awọn aiṣedede autoimmune ti o nfa awọn ẹya ara eegun jẹ
Ọkan apẹẹrẹ ti neuropathy agbeegbe ti a ti ipasẹ jẹ aifọwọyi ti iṣan ni (eyiti a mọ pẹlu tic douloureux), eyiti ibajẹ si ara ailera naa (ipalara nla ti ori ati oju) fa ipalara episodic ti ibanujẹ, irora ti omọ bi ọkan ninu ẹgbẹ oju.
Ni awọn igba miiran, okunfa jẹ ikolu ti iṣagun ti iṣaju, iṣagbara lori nafu ara lati inu ẹtan tabi ohun elo ẹjẹ, tabi, laipẹ, sclerosis ọpọ .
Ni ọpọlọpọ awọn igba, sibẹsibẹ, idi kan pato ko le damo. Awọn onisegun maa n tọka si awọn neuropathies lai si idi ti o mọ bi awọn neuropathies idiopathic.
Ipalara ara: Ipalara ara (ibalokanjẹ) jẹ idi ti o wọpọ julọ ti ipalara si ailara. Ipa tabi ibanuje lojiji, lati:
- awọn ijamba ọkọ ayọkẹlẹ
- yo ati ki o ṣubu
- awọn aṣoju ti o ni ibatan-idaraya
Ipalara ti o ni ipalara le fa awọn ara lati wa ni apakan tabi ti a ti ya patapata, fifun ni, ni rọpọ, tabi nà, nigbakugba diẹ ni agbara pe wọn wa ni apakan tabi ti a ya kuro patapata lati ọpa-ẹhin. Awọn traumas ti ko dun diẹ tun le fa ipalara akamu pataki. Awọn egungun ti a ti fọ tabi awọn egungun ti a ti yọ kuro le ṣe ipalara titẹ lori awọn ara ti ko dara, ti o si fi awọn aladani laarin awọn oṣuwọn le rọ awọn okun ailagbara nibi ti wọn ti jade lati inu ọpa ẹhin.
Awọn aisan aiṣedede: Awọn arun inu eto , pẹlu ọpọlọpọ awọn ailera ti o ni ipa lori ara gbogbo n fa awọn neuropathies ti iṣelọpọ. Awọn ailera wọnyi le ni awọn ailera ti iṣelọpọ ati ijẹmọ-ẹjẹ. Awọn tisọ ti nerve jẹ ipalara ti o ni ipalara si ibajẹ lati awọn aisan ti o ṣe ailera agbara ara lati yi awọn eroja pada si agbara, ṣiṣe awọn ọja isanku, tabi ṣe awọn nkan ti o jẹ ohun elo ti o wa laaye.
Àtọgbẹ: Àtọgbẹgbẹgbẹ-aragbẹ , eyiti o ni awọn ipele glucose ti o ga julọ, jẹ okunfa pataki ti neuropathy agbekalẹ ni AMẸRIKA. Oṣuwọn 60 si ọgọrun ninu ọgọrun ninu awọn eniyan ti o ni àtọgbẹ ni awọn ipalara ti ibanujẹ ati ailera pupọ.
Awọn iṣọn-aisan ati ẹdọ: Awọn ailera aisan le ja si awọn ohun ti o pọju ti o pọju ninu ẹjẹ ti o le ṣe ibajẹ ẹya ara eegun. A pọju ninu awọn alaisan ti o nilo iyatọ nitori pe ailera akàn dagbasoke polyneuropathy. Diẹ ninu awọn ẹdọ aisan tun n fa awọn neuropathies bi abajade ti awọn idibajẹ kemikali.
Hormones: Awọn ipalara Hormonal le fa awọn ilana iṣelọpọ ti iṣan deede ati fa awọn neuropathies. Fun apẹẹrẹ, ifilọlẹ ti awọn homonu tairodu nrọra iṣelọpọ agbara, eyiti o yori si idaduro iṣan ati awọn awọ ti o ni fifun ti o le fa ipa lori awọn ara inu ẹgbe.
Ṣiṣe idapọ ti homonu idagba le yorisi acromegaly, ipo ti o ṣe afihan ailera ti awọn ẹya pupọ ti egungun, pẹlu awọn isẹpo. Awọn ọra ti o nṣiṣẹ nipasẹ awọn isẹpo wọnyi ni a maa n wọ inu.
Awọn ailera Vitamin ati Alcoholism: Awọn ailera vitamin ati ọti-alemi le fa ipalara ti o ni ibigbogbo si awọn ẹya ara eegun. Awọn Vitamini E, B1, B6, B12, ati niacin jẹ pataki si iṣẹ itọju ailera. Aipe aifọwọyi, ni pato, jẹ wọpọ laarin awọn eniyan ti o ni ọti-lile nitori pe wọn maa n ni awọn iwa ti ko ni ounjẹ. Aipe aifọwọyi le fa irora ti o ni irora.
Diẹ ninu awọn oniwadi gbagbọ pe agbara oti to pọ julọ, le funrararẹ, ni iṣiro taara si awọn ipalara ti ara, ipo ti a tọka si bi neuropathy ọti-lile.
Bibajẹ ti iṣan ati ẹjẹ: Awọn ipalara ti iṣan ati arun ẹjẹ le dinku ipese atẹgun si awọn ara ti ntẹ ẹhin ati ki o yarayara lọ si ibajẹ nla tabi iku awọn ẹya ara ọgbẹ, gẹgẹbi ailewu ti atẹgun si ọpọlọ le fa ipalara kan. Àtọgbẹ nigbagbogbo n ṣamisi si idamu ọkọ inu omi.
Awọn oriṣiriṣi oriṣiriṣi vasculitis (ipalara ẹjẹ) nigbagbogbo fa awọn odi ọgan lati dii, ti o nipọn, ati lati se agbekalẹ aṣọ toka , dinku iwọn ilawọn wọn ati gbigbe ẹjẹ silẹ. Ẹka yii ti ipalara ti ara eegun (ti a npe ni multiplex mononeuropathy tabi mononeuropathy ọpọlọ) jẹ nigbati awọn ara ti o ya sọtọ ni awọn oriṣiriṣi awọn agbegbe ti bajẹ.
Awọn ailera Ẹmu Softwarẹ ati Ipalara Chronic: Awọn ailera apapo ati awọn ipalara onibaje fa ipalara ti o tọ ati aiṣedeede ipalara. Nigbati awọn ipele fẹlẹfẹlẹ ti aifọwọyi ti o wa ni ayika awọn eeka di ipalara, ipalara naa le tan taara sinu awọn ẹru ara.
Ipalara iṣan nmu tun nyorisi idinku ilọsiwaju ti apapo asopọ, ṣiṣe awọn irọra ara diẹ sii jẹ ipalara si awọn ipalara ikọlu ati awọn àkóràn. Awọn ifọpọ le di alarun ati fifun ati awọn ara inu, nfa irora.
Awọn aarun ati Awọn Imọ: Awọn aarun ati awọn egungun alailẹgbẹ le fagi silẹ tabi ṣaṣe titẹ titẹda lori awọn okun nerve. Awọn Tumo tun le dide taara lati awọn ẹyin ẹyin ti o nerve. Mii polyneuropathy gbooro ni igbagbogbo pẹlu awọn neurofibromatoses, awọn arun jiini ti eyiti awọn ọpọtọ ti ko ni idibajẹ dagba lori ara wọn. Neuromas, awọn ọpọ eniyan ti ko ni ailera ti o le dagba lẹhin ti ipalara ti o ntan ti o nfa awọn irọra ara, nfa awọn ifihan agbara ibanujẹ pupọ ati ki o ma ṣe awọn eegun ti o wa ni ihamọ, ti o fa si ipalara pupọ ati paapaa irora pupọ.
Ibi ipilẹ ti Neuroma le jẹ ọkan ninu awọn ẹya irora ti kooropathic ti o gbooro sii ti a npe ni iṣọnjẹ iṣọn irora ti agbegbe tabi iyajẹ dystrophy to rọra, eyiti o le fa nipasẹ awọn ipalara traumatic tabi ipalara ibajẹ-ara.
Awọn iṣọnsitọ alailẹgbẹ, ẹgbẹ kan ti awọn aiṣan ti o niiṣe ti o niiṣe ti o ni idiwọ nipasẹ eto eniyan ti ko ni ipalara ti o ni ipalara, le tun le fa aiṣan ipalara ti o gbooro.
Ìrora Titun: Ipa atunṣe nwaye nigbagbogbo si awọn neuropathies ti aisan, ẹya pataki kan ti ipalara ikọlu. Ipalara ti o jẹ ipalara le ja lati awọn atunṣe, ipa, awọn iṣẹ ti o wuju ti o nilo flexing ti eyikeyi awọn isẹpo fun igba pipẹ. Ibanujẹ ti ibajẹ le fa awọn iṣan, awọn tendoni, ati awọn iṣan lati di inflamed ati fifun, ti npa awọn ọna ti o fẹrẹ kọja nipasẹ eyiti awọn akunra ti kọja. Awọn iṣe wọnyi jẹ diẹ sii loorekoore lakoko oyun, boya nitori pe iwuwo ọra ati idaduro ito jẹ idinku awọn ọna gbigbe.
Toxins: Awọn majele tun le fa ipalara ti igun-ara igun-ara. Awọn eniyan ti o farahan si awọn irin ti o wu (arsenic, asiwaju, Makiuri, thallium), awọn oògùn ijẹrisi, tabi awọn toxins ayika n ṣawari ni ailera.
Awọn oògùn anticancer kan, awọn alamọdajẹ, awọn aṣoju aporo, ati awọn egboogi ni awọn ipa-ipa ti o le fa ijinlẹ neuropathy si awọn oògùn, nitorina o ṣe idiwọn lilo igba pipẹ wọn.
Awọn àkóràn ati Awọn ailera Autoimmune: Awọn àkóràn ati awọn aiṣedede autoimmune le fa ibanujẹ igbesi aye. Awọn ọlọjẹ ati awọn kokoro arun ti o le kolu awọn ọpa ẹhin ni:
- Herpes varicella-zoster (shingles)
- Epstein-Barr kokoro
- Cytomegalovirus (CMV)
- Herpes simplex
Awọn virus wọnyi ti o jẹ ibajẹ ti o dara julọ, ti nfa awọn ijabọ ti didasilẹ, irora-mimọn. Postrapetic neuralgia maa nwaye lẹhin ti awọn ọpa ogun ti o le jẹ paapa irora.
Kokoro aiṣedeede ti ara ẹni (HIV), eyiti o fa ki Arun Kogboogun Eedi, tun nfa ibajẹ pupọ si awọn ọna-ara iṣan ti iṣan ati awọn igberiko. Kokoro naa le fa awọn oriṣiriṣi oriṣiriṣi ailera ti ara wọn, kọọkan ti o ni ibatan pẹlu ipele kan pato ti aisan aiṣedede ti nṣiṣe lọwọ. Mii polyneuropathy ti nlọsiwaju ti nyara, ti o nfa awọn ẹsẹ ati ọwọ jẹ igba akọkọ ti ami-iwosan ti kokoro HIV.
Awọn aisan ti ko ni arun aisan bi aisan Lyme, diphtheria, ati ẹtẹ ni awọn ibajẹ ti nla ailera.
- diphtheria ati ẹtẹ ni US jẹ toje.
- Aisan Lyme wa ni ibẹrẹ. Awọn arun aisan Lyme le fa ailera pupọ ti aisan, pẹlu ajẹsara kiakia, polyneuropathy irora, nigbagbogbo laarin awọn ọsẹ diẹ lẹhin ibẹrẹ ikolu nipasẹ ajẹ oyinbo kan.
Awọn àkóràn ti kokoro-arun ati awọn kokoro aisan le tun fa ipalara ti iṣiro aiṣe-taara nipasẹ awọn ipo ti o ṣe alaiṣẹ bi aifọwọyi autoimmune, ninu eyiti awọn sẹẹli ti o ni imọran ati awọn egboogi ti eto mimu kolu awọn ara ti ara rẹ. Awọn ipalara wọnyi maa n fa iparun ti apofẹlẹfẹlẹ myelin na ara ara tabi axon.
Diẹ ninu awọn neuropathies ti a fa nipasẹ ipalara ti o fajade lati awọn iṣẹ ajẹsara ju ti awọn ibajẹ ti o tọ nipasẹ awọn ohun alumọni ti àkóràn.
Awọn neuropathies ti ko ni imọran le dagbasoke ni kiakia tabi laiyara, ati awọn fọọmu onibaje le fihan apẹrẹ ti idariji ati ifasẹyin miiran.
- Ìjẹ àkópọ Guillain-Barré (ipalara ti o ni imọran inflammatory accelerate neuropathy) le ba awọn okun nlanu, sensory, ati autonomic. Ọpọlọpọ eniyan n bọlọwọ kuro ninu iṣọn-ẹjẹ yii biotilejepe awọn iṣẹlẹ àìdá le jẹ idẹruba aye.
- Awọn oniroyin ti o ni imọran ti o ni imọran ti o ni imọran igba otutu (CIDP) ni gbogbo igba ti o kere julo, o nba awọn ohun-iṣiro ati awọn oran ara npalara, nlọ awọn ara ara autonomic.
- Multiurocal motor neuropathy jẹ apẹrẹ ti neuropathy ti ipalara ti yoo ni ipa lori awọn ẹmi ọkọ ti iyasọtọ; o le jẹ onibaje tabi giga.
Awọn Neuropathies ti a Gusu: Awọn neuropathies ti agbegbe ti a gbepọ jẹ ti o fa nipasẹ awọn aṣiṣe ti inu ni koodu jiini tabi nipasẹ awọn iyipada titun.
- Diẹ ninu awọn aṣi-ẹda ti o nfa si awọn idibajẹ ti o ni ailera pẹlu awọn aami aisan ti o bẹrẹ ni ibẹrẹ agba ati pe o ni idibajẹ diẹ.
- Awọn neuropathies ti o ni ailera ti o pọ julọ n han nigbagbogbo ni igba ikoko tabi ewe.
Awọn neuropathies ti a jogun ti o wọpọ julọ jẹ ẹgbẹ ti awọn iṣọn-arapọ ti a npe ni Charcot-Marie-Tooth (eyi ti awọn abawọn ninu awọn ẹda ti o niiṣe fun awọn irinṣe ti ẹrọ tabi awọn apofẹlẹfẹlẹ myelin). Awọn aami aisan ni:
- Irẹjẹ pupọ ati irẹwẹsi ti isan ni ẹsẹ ati ẹsẹ isalẹ
- Awọn ohun ajeji
- Isonu ti awọn tendoni tendoni
- Numbness ninu awọn ẹka kekere
Itoju
Ko si awọn itọju egbogi ti o wa tẹlẹ ti o le ṣe iwosan neuropathy agbegbegbe. Sibẹsibẹ, awọn itọju ti wa fun awọn ọna miiran. Eyi ni awọn bọtini pataki fun itọju ailera.
- Eyikeyi iṣeduro agbara ni a maa n mu ni iṣaju akọkọ, atẹle nipa itọju aisan.
- Awọn ara iṣan oriṣiriṣi ni agbara lati ṣe atunṣe, niwọn igbati o ko ba ti pa ara ailera ara rẹ.
- Awọn aami aisan le maa ṣe akoso, ati imukuro awọn okunfa ti awọn aiṣe deede neuropathy nigbagbogbo le ṣe idiwọ titun.
- Awọn ayipada rere ati awọn iṣesi ilera ni igbagbogbo n ṣe awọn ipo ti o ṣe iwuri fun atunṣe ti iṣan.
- Itọju akoko ti awọn aṣiṣe le ṣe iranlọwọ lati dena idibajẹ deede.
Ni apapọ, itọju ti neuropathy ti agbeegbe jẹ pẹlu gbigbe awọn iwa ilera lati dinku awọn ipa ara ati awọn ẹdun, gẹgẹbi:
- Mimu idiwọn ti aipe
- Iyokuro ifihan si awọn majele
- Lehin eto eto idaraya-abojuto
- Njẹ ounjẹ iwontunwonsi
- Ṣatunṣe awọn aiini Vitamin
- Didẹkun tabi yago fun agbara oti
Awọn itọju miiran fun neuropathy agbeegbe ni:
- Idaraya: awọn ipa ti nṣiṣe lọwọ ati palolo ti idaraya le dinku awọn iṣan, ṣe iṣaro agbara iṣan, ki o dẹkun ipalara iṣan ni awọn ẹsẹ ti o para.
- Onjẹ ati Ounjẹ: awọn ọna ṣiṣe ti o niiṣe pẹlu awọn ounjẹ ounjẹ le mu awọn aami aisan iwo-ara.
- Duro siga: njẹ siga siga pataki ni pataki nitori pe siga n ṣe ipinnu awọn ohun elo ti ẹjẹ ti n pese awọn ohun elo ti o wa fun awọn ẹkun ara ati pe o le fa awọn aami aisan ti kouropathic sii.
- Awọn itọju ti ara ẹni : awọn itọju ti ara ẹni, gẹgẹbi iṣeduro ọwọ ẹsẹ ati itoju itọju abojuto fun awọn eniyan ti o ni àtọgbẹ ati awọn omiiran ti o ni agbara ti ko ni agbara lati ni irora, le mu awọn aami aiṣan han ati mu didara didara aye.
Awọn Arun Systemic
Awọn aisan aiṣedede nigbagbogbo nbeere awọn itọju ti o pọju. Itoju ti o niiṣe ti awọn ipele ti glukosi ẹjẹ ni a fihan lati dinku awọn aami aisan neuropathic ati iranlọwọ fun awọn eniyan ti o ni ailera-aisan ara-ọgbẹ lati yago fun awọn ipalara ti o pọju.
Awọn iṣiro ati awọn ipo autoimmune ti o yorisi neuropathy le ni iṣakoso ni ọna pupọ pẹlu awọn egbogi Imranosuppressive gẹgẹbi:
- Prednisone
- Cyclosporine (Neoral, Sandimmune)
- Imuran (Azathioprine)
Plasmapheresis: Plasmapheresis-ilana kan eyiti a yọ kuro ni ẹjẹ, ti a wẹ kuro lati awọn sẹẹli ati awọn ẹya ara ọlọjẹ, ati lẹhinna pada si ara-le dinku imun tabi mu iṣẹ-ṣiṣe mimu kuro. Awọn abere giga ti immunoglobulins, awọn ọlọjẹ ti iṣẹ bi awọn egboogi, tun le dinku iṣẹ-ṣiṣe ajeji ajeji.
Ìrànlọwọ Ìrora: Ìrora Neuropathic maa n ṣòro lati ṣakoso. Ibanujẹ ibinujẹ le jẹ igbadii nipasẹ awọn irojẹ ti a ta lori-counter. Ọpọlọpọ awọn kilasi ti awọn oògùn ti ṣe iranlọwọ fun ọpọlọpọ awọn alaisan ti o ni ipalara ti awọn awọ ti o buru julọ ti ibanujẹ neuropathic. Awọn wọnyi ni:
- Mexiletine, oògùn kan ti o ni idagbasoke lati ṣatunṣe awọn rhythmu ọkàn ti ko tọ (nigbamiran pẹlu awọn iṣelọpọ ipa)
- Ọpọlọpọ awọn oogun apakokoro ti a npe ni Neurontin (gabapentin), Lyrica (pregabalin), phenytoin, ati carbamazepine.
- Awọn kilasi ti awọn antidepressants pẹlu awọn tricyclics bi amitriptyline (Elavil, Endep)
Awọn injections ti anesthetics agbegbe, gẹgẹbi awọn lidocaine tabi awọn abulẹ ti o ni oke ti o ni awọn lidocaine, le ṣe iranlọwọ fun irora diẹ sii.
Ni awọn iṣẹlẹ ti o nira julọ, awọn onisegun le ṣe ibajẹ ara-ara wọn; sibẹsibẹ, awọn esi ti o jẹ igba diẹ ati pe ilana naa le ja si awọn ilolu.
Awọn ẹrọ iranlọwọ : Awọn ohun elo ẹrọ ati awọn ẹrọ idaniran miiran le ṣe iranlọwọ dinku irora ati dinku ikolu ti ailera ailera.
- Ọgba ọwọ tabi ẹsẹ le san owo fun ailera ailera tabi dinku iṣeduro irun.
- Awọn bata itọju Orthopedic le mu awọn ipọnju ati ki o ṣe iranlọwọ lati daabobo awọn ipalara ẹsẹ ni awọn eniyan pẹlu isonu ti ibanujẹ irora.
- Fifẹgun ọna ṣiṣe le pese atilẹyin igbesi aye ti o ni ifarahan bi isunmi ba di ailera.
Isẹ abẹ: Idaniloju alaisan nigbakugba le pese imuduro lẹsẹkẹsẹ lati awọn mononeuropathies ti iṣẹlẹ nipasẹ iṣeduro tabi awọn ipalara ọwọ.
- Tunṣe ti disk ti a ti yọ kuro le dinku titẹ lori awọn ara ti wọn wa lati inu ọpa-ẹhin
- Yiyọ awọn omuro buburu tabi aiṣan buburu le tun din idibajẹ titẹ lori ara.
- Nipasẹ aifọwọyi nigbagbogbo le ṣe atunṣe nipasẹ ifasilẹ ti awọn ilọ-ara tabi awọn tendoni.
> Orisun:
> Nọmba NIH No. 04-4853