Lati le ṣe abojuto HIV rẹ daradara, ọpọlọpọ awọn ayẹwo ẹjẹ ni a ṣe nigbagbogbo ni ibewo dokita kọọkan. Nigbati o ba han awọn esi ti awọn idanwo wọnyi, ọpọlọpọ awọn eniyan yoo wo iye CD4 wọn ati fifuye ti gbigbogun ati ẹtan pupọ lori iyokù. Ati paapa ti diẹ ninu awọn orukọ tabi awọn oye ṣe oye, o ni igba pupọ lati ni oye ohun ti wọn tumọ si gangan tabi bi wọn ṣe nlo si ọ bi ẹni kọọkan.
Ilẹ isalẹ ni pe awọn iwadii ṣiṣe deede ni o ṣe pataki bi awọn ohun kan ti o ni kokoro HIV. Wọn le ṣe asọtẹlẹ ikolu ti n dagba tabi wiwọn esi rẹ si iṣeduro iṣeduro-iṣeduro tabi idena awọn ipa ẹgbẹ ti o ma ṣẹlẹ nigbakugba. Nipa nini oye ti oye nipa diẹ ninu awọn idanwo wọnyi, iwọ yoo dara julọ lati ni ipa ninu iṣakoso ti nlọ lọwọ rẹ ni HIV ti ọna ti o jẹ ti o ṣalaye ati ti a fun ni.
Kini Idahun "Deede"?
Nigbati o ba ka ijabọ laabu, awọn esi ti o han ni apapọ ni iye-iye kan. Awọn iṣiro wọnyi ni a ṣe afiwe si "deede" ibiti o ṣe ilana lori ijabọ naa, eyiti a fihan pẹlu ipo giga ati kekere kan. Ifarabalẹ ni a fun awọn iṣiro ti o ṣubu ni ita ti ibiti o wa deede bi eyi le ṣe afihan iṣoro ti o lewu. Awọn ipo aiyede jẹ afihan ni igba diẹ ni igboya tabi tọka pẹlu "H" fun giga ati "L" fun kekere.
Iwọn deede wa da lori awọn iye ti ọkan yoo reti lati wa laarin gbogbo eniyan ti agbegbe rẹ pato ti aye.
Bi eyi, wọn ko nigbagbogbo ṣe afihan ohun ti yoo jẹ "deede" fun eniyan ti o ngbe pẹlu HIV. Ti abajade ba kuna ni ita ti ibiti o ti ṣe yẹ, ko yẹ ki o jẹ dandan fun itaniji. Nkan jiroro pẹlu dokita rẹ ti o le ṣe iṣeduro dara julọ.
O tun ṣe pataki lati ṣe akiyesi pe awọn esi le yato lati laabu si laabu, boya nitori awọn ọna idanwo tabi idanwo awọn ohun elo.
Nitorina, o dara julọ lati lo laabu kanna fun gbogbo awọn idanwo rẹ. Ni akoko kanna, gbiyanju lati ṣe awọn idanwo rẹ ni diẹ-tabi-kere si akoko kanna ni ibewo kọọkan. Awọn iyasọtọ sisọmọ le ni iyipada nigba ti ọjọ kan, bi wọn ṣe le ti eniyan ba nṣaisan, ti o ṣan, tabi ti a ṣe ajesara laipe. Ti o ko ba ni irora ni ọjọ idanwo rẹ, o le fẹ lati ṣe ayẹwo atunṣe fun ọjọ miiran nigba ti o ba nrora.
Ipilẹ Ẹjẹ Pipé
Nọmba ẹjẹ ti o pari (CBC) ṣe ayẹwo awọn kemistri ati atike ti ẹjẹ rẹ. Igbimọ awọn idanwo ti n wo awọn sẹẹli ti o ṣe pataki fun gbigbe ọkọ atẹgun ati ero-oloro ti o wa ninu ara ati awọn ti o ni ikolu arun ati iranlọwọ lati dẹkun ẹjẹ.
CBC le ṣe iranlọwọ ninu okunfa ti ikolu, ẹjẹ, arun autoimmune, ati ọpọlọpọ awọn iṣoro ilera miiran. Ẹjẹ jẹ tun ọkan ninu awọn ẹda ẹgbẹ ti o ni nkan ṣe pẹlu Retrovir (AZT) , fun apẹẹrẹ, idanwo eyi ti o le da awọn ipele ti ọra inu egungun ti a fa nipasẹ oògùn.
Lara awọn ohun elo ti CBC jẹ:
- Hemoglobin (Hb) - Eyi jẹ amuaradagba ti a ri ninu awọn ẹjẹ pupa ti o sopọ pẹlu atẹgun ati ki o gba o taara si awọn tissues. Awọn iye ti ẹjẹ pupa alailowaya ni nkan ṣe pẹlu ẹjẹ. Awọn afikun awọn ohun elo ti wa ni igbasilẹ ni igba diẹ ninu awọn ẹjẹ ti ailera ailera.
- Awọn Platelets (PLT) - Awọn ẹyin wọnyi ni o ni ẹri fun iranlọwọ lati da ẹjẹ duro. Biotilẹjẹpe awọn eniyan ti o ni kokoro-arun HIV ni awọn ipo PLT kekere ju iye gbogbo eniyan lọ, nigbati o ba jẹ ìwọnba, awọn ipo wọnyi ko maa jẹ aniyan. Awọn mejeeji nucleoside reverse transcriptase (NRTI) ati HIV funrarẹ le ni nkan ṣe pẹlu awọn ipele PLT dinku (ti a npe ni thrombocytopenia) ati awọn arun ti o ni kokoro HIV, gẹgẹbi lymphoma ati mycobacterium avium complex (MAC) .
- Nọmba ẹjẹ ẹjẹ funfun (WBC) -Ẹwọn ẹjẹ ti o wa ni (leukocytes) jẹ ara ti awọn sẹẹli ti o ni ikolu arun. Nigba ti WBC kekere kan kii ṣe loorekoore ninu awọn eniyan ti o ni kokoro HIV, awọn ipele ti o kere julọ jẹ eyiti o le jẹ ami ti ikolu pataki. Awọn lymphocytes CD4 wa ninu awọn sẹẹli ti o ni WBC. Awọn ẹlomiran pẹlu awọn neutrophils (eyi ti o ṣaju awọn kokoro arun ati awọn ẹlomiran miiran), awọn eosinophils (parasites, allergies), ati awọn basophili (ti o ni idiyele lati yọ itan-itan silẹ lakoko otutu tabi aleji).
Awọn Ọra Ẹjẹ
Awọn ayẹwo yii ni a ṣe lati wiwọn ipele ti awọn ọmu ti o yatọ (tabi "lipids") ninu ẹjẹ, pẹlu cholesterol ati triglycerides . Kokoro ti ararẹ ti ni asopọ pẹlu awọn ipele ti o pọju ti triglyceride ati LDL idaabobo awọ ("idaabobo awọ buburu") ati pẹlu awọn ipele dinku ti HDL cholesterol ("cholesterol daradara").
Diẹ ninu awọn oògùn antirioviral, gẹgẹbi awọn oludena ti protease (PI) , le ni ipa awọn ipele lipidi daradara. Mimojuto awọn iye wọnyi jẹ pataki fun awọn eniyan ti o ni kokoro-arun HIV bi wọn ti ni o pọju 50 ogorun ti o tobi julo lati ṣe idagbasoke arun inu ọkan ninu ẹjẹ ju gbogbo eniyan lọ.
Orisirisi oriṣiriṣi pẹlu:
- Idaabobo awọ lipoprotein kekere (LDL) -Low-density lipoprotein gbejade idaabobo awọ lati ẹdọ si awọn ẹya ara miiran ti o si ni nkan ṣe pẹlu clogging awọn abawọn. Ti eniyan ba ti gbe awọn LDL ipele, awọn iyipada ti ounjẹ ati / tabi awọn oogun idaabobo-awọ-dinkujẹ le ni itọkasi, paapa fun awọn ti o wa lori PI.
- Idaabobo awọ lipoprotein giga (HDL) -Ọkan miiran, iru idaabobo awọ yii dinku ewu ewu aisan nipa iranlọwọ lati yọ adarọ-aiṣedede buburu kuro lati inu awọn tissu ati gbigbe ẹyin si ẹdọ fun iṣelọpọ.
- Triglycerides -Eyi jẹ apẹrẹ ti ọra ti awọn ile-itaja ara fun agbara. Awọn ipele giga ti awọn triglycerides ti wa ni nkan ṣe pẹlu iṣan ti iṣelọpọ tabi pancreatitis .
Awọn idanwo iṣọ ti iṣu
Eyi jẹ apejọ ti awọn idanwo ti o ṣe ayẹwo bi o ti ṣe pe ẹdọ lo nṣiṣẹ. Ẹdọ jẹ ohun-ara ti o ni itọju fun iṣelọpọ ti sanra, awọn carbohydrates, ati awọn ọlọjẹ ati pe o n ṣe awọn nkan ti o wa fun tito nkan lẹsẹsẹ fun tito nkan lẹsẹsẹ. Awọn idanwo wọnyi le ṣe iranlọwọ pẹlu idamo arun ẹdọ tabi jedojedo ati awọn ibajẹ ti o fa nipasẹ awọn oogun, otiro, tabi awọn nkan oloro miiran.
Ẹdọ mọ awọn oogun bi nkan ti o majera, ati, bii iru bẹ, ṣiṣe wọn gẹgẹ bi apakan ti iṣẹ iṣẹ-detoxification rẹ. Eyi le ṣe "loju" lẹẹkọọkan ẹdọ, ti o fa si ibajẹ (ti a npe ni ailera). Diẹ ninu awọn alaisan lori Viramune HIV (nevirapine) tabi Ziagen (abacavir) HIV le ni iriri ifarahan ti o ni ipalara ti o le fa ailera ni deede laarin awọn ọsẹ akọkọ tabi awọn osu ti itọju akọkọ.
Pẹlupẹlu, o fẹrẹ jẹ ọdun mẹta ti awọn Amẹrika ti o ni kokoro HIV ni a ni ikolu pẹlu boya arun jedojedo B (HBV) tabi aisan C (HCV) . Mimojuto Awọn LFT jẹ bọtini lati ṣe idanimọ awọn àkóràn wọnyi.
Awọn idanwo lati mọ pẹlu:
- Alanine aminotransferase (ALT) -ALT jẹ erukasi kan ti o wa ninu ẹdọ. A lo idanwo yii lati ri aiṣedeede ẹdọ tabi aisan igba pipẹ. Awọn ipele ALT ti a lewu le ṣe afihan ikolu arun aisan lọrun. Ni afikun si aarun ayọkẹlẹ aisan, awọn egbogi lori-counter-counter ati awọn oogun ajẹsara le fa diẹ sii awọn ipele ALT ti o pọju ati oti, awọn oogun ìdárayá, ati paapaa iwọn Vitamin A.
- Aspartate aminotransferase (AST) -AST jẹ enikanmu ti a gbe jade ninu awọn isan ati awọn tissues jakejado ara, pẹlu ẹdọ. A lo idanwo yii pẹlu ALT lati ṣe idanimọ awọn iṣoro ẹdọ lọwọ tabi awọn iṣan iṣan. Ti a ba ri awọn ipele ti o ga julọ ti awọn mejeeji, ibajẹ ẹdọ diẹ ninu awọn ti o le jẹ bayi.
- Alkaline phosphatase (ALP) -Okan ninu awọn iṣẹ bọtini bọtini ẹdọ ni lati ṣe awọn bile, eyi ti o ṣe iranlọwọ fun dida ara korira. ALP jẹ enzymu kan ti a ri ninu ikun bile ti ẹdọ. Nigba ti o ba fa fifalẹ tabi binu ti bile bii, awọn ipele ALP ti pọ sii. Awọn ipele ALP ti a ṣe akiyesi ni ikawe le fihan iṣan kan tabi isoro iṣan gallu ti o ṣẹlẹ boya nipasẹ idaduro (bii awọn okuta gall) tabi ikolu. Awọn ipele fosifeti ipilẹ ti o fẹlẹfẹlẹ tun le tọkasi iṣoro egungun kan. Awọn olupese ilera rẹ yoo ṣe ifọkansi lati ni oye idi ti awọn ipele jẹ giga ati boya ilosoke jẹ nitori ẹdọ tabi egungun.
- Bilirubin -Bilirubin jẹ nkan ti o ni awọ ti a rii ni bile. Awọn ipele bilirubin ti o dide ni o mu ki jaundice wa ni ikolu arun aisan. Ijẹrugun HIV ti o wa ni atunṣe (atazanavir) tun le fa awọn ipele bilirubin ti o ga soke diẹ ninu diẹ ninu awọn, ti o mu ki awọ-awọ-awọ ti awọ ati oju wa. Lakoko ti a ko ṣe akiyesi eyi ni ipalara tabi itọkasi iṣoro ẹdọ, o le jẹ ibanujẹ fun awọn ti o ni ipa.
Atunwo Iṣiṣẹ Renal
Eyi ni awọn idanwo ti o ṣe iṣẹ iṣẹ aisan ti o jẹ ara si eto urinaryi, ṣiṣe bi awọn okun si ẹjẹ ati iranlọwọ pẹlu iṣakoso awọn eleto-ara, ipele ti ara ẹni PH, ati titẹ ẹjẹ. Awọn idanwo yii le da idanimọra-ibajẹ tabi arun ti awọn kidinrin-tabi awọn dysfunctions iwadii ti a fa nipasẹ oogun ati awọn nkan miiran.
Nephropathy ti o ni ibatan pẹlu HIV ni o ni nkan ṣe pẹlu ewu ti o pọ si ikú, pẹlu iye oṣuwọn ti o wa ni ayika 12 ogorun gbogbo agbaye. Ọpọlọpọ awọn oogun le ni ipa lori awọn kidinrin, eyiti o jẹ idi ti a gbọdọ ṣe abojuto iṣẹ akọọlẹ ni deede. Eyi jẹ pataki julọ fun eyikeyi oogun HIV ti o ni tenofovir (fun apẹẹrẹ, Truvada , Atripla ) bi a ti mọ lati fa aiṣan-aisan ati ani ikuna ni diẹ ninu awọn.
Kini lati wo fun:
- Creatinine -Irininini jẹ abajade ti iṣelọpọ iṣan, ti a ṣe ni oṣuwọn ti o ni ibamu deedee ati pe nipasẹ awọn kidinrin. Awọn iyipada ninu awọn ipele creatinini le fihan iṣoro pẹlu awọn kidinrin, ṣugbọn o le jẹ abajade ti lilo awọn oloro kan tabi awọn afikun awọn counter-counter, gẹgẹbi awọn ohun ti o ṣe atilẹyin ti creatinine ti o gbajumo pẹlu awọn elere idaraya.
- Urea -Ewu jẹ aṣeyọri ti iṣelọpọ amuaradagba amuaradagba, eyi ti o yọ kuro ninu ara ni ito. Awọn ipele urea to ga julọ le jẹ abawọn ti aifọwọyi kidirin, ajẹra akọn, tabi gbígbẹ.
- Iwọn oṣuwọn glomerular ti a peye (eGFR) - Ẹri idanwo yii ni iye ẹjẹ ti awọn kidinrin ṣe àlẹmọ fun iṣẹju kan. Awọn iye ti o dinku jẹ aami itọkasi ti ailera aifọwọyi. Mimojuto awọn iye wọnyi jẹ pataki fun awọn ti o ni oogun eyikeyi ti o le ni ipa lori awọn kidinrin
> Awọn orisun:
> Islam, F .; Wu, J .; Jansson, J .; et al. "Iwura ti o ni ibatan ti arun inu ọkan laarin awọn eniyan ti o ngbe pẹlu HIV: atunyẹwo atunyẹwo ati iṣeduro apẹẹrẹ." Isegun ti HIV. Oṣu Kẹta 13, 2012; 13 (8): 453-468.
> Alter, M. "Ipagun ti Arun Kogboogun Eedi ati kokoro-arun HIV." Iwe akosile ti Hepatology. Pipin ti Gbogun ti Idẹda, Awọn Ile-iṣẹ Amẹrika fun Iṣakoso ati Idena Arun (CDC), Atlanta, GA. 2006; 44 (1): S6-S6.
> Isokan Ajo Agbaye lori Eto HIV / Arun Kogboogun Eedi (UNAIDS). "2015 Iroyin UNAIDS lori Arun Arun Arun Kogboogun Eedi ." Geneva, Siwitsalandi; ISBN: 978 92 4 1508934.