Ti o ba ni irora irora, o yẹ ki o ṣe aniyan? Kini awọn okunfa ti o le fa iru iru irora yii? Inu irora kii ṣe igbasilẹ ti o yẹ ni kikun niwon awọn ẹdọforo ara wọn ko ni awọn olugba-iwora, sibẹ o le jẹ iṣoro nipa irora ti o kan lara bi o ṣe wa ninu ẹdọforo rẹ.
Jẹ ki a sọrọ nipa irora ti irora ti o dabi pe o wa lati ẹdọforo rẹ ati diẹ ninu awọn okunfa ti o le fa.
Niwon awọn olutọju irora ninu ọra (ihò apo) maa n ni igba diẹ, a tun sọ nipa rẹ aami le jẹ ami ti nkan miiran ti nlọ.
Awọn okunfa
Ifarabalẹ akọkọ rẹ ti o ba ni irora ninu ẹdọforo rẹ jẹ boya nipa ohun ti nfa irora naa. Ìrora ti o ni imọ ninu ẹdọforo ni ọpọlọpọ awọn okunfa ti o ṣeeṣe gbogbogbo. A yoo wo awọn ipo pataki ti o le fa ibanujẹ yii, ṣugbọn o ṣe pataki lati ni oye akọkọ awọn ilana ti o le fa irora ni agbegbe yii lati ni oye ti o dara julọ. Diẹ ninu awọn ilana wọnyi ni:
- Irunrun: Ipo eyikeyi ti o fa ipalara ninu ẹdọforo, awọ ti ẹdọforo, tabi awọn agbegbe agbegbe le mu ohun ti o nira bi irora eefin.
- Irritation: Irritation-fun apẹẹrẹ, irritation ti awọ ti ẹdọforo ( adura ), gẹgẹbi o waye pẹlu pọọlu -i mu irora ti o ni irọrun bi o wa ninu ẹdọ.
- Ipa: Ipa ninu apo iho nitori ibajẹ ti o wa ninu ẹdọforo tabi ihò inu ẹmi, tabi nitori titẹ lati inu ikun tabi iredodo ni ayika ara-ara kan, le ja si irora.
- Ipa irora aṣọ : Ìrora ti o wa ninu odi ẹmu, pẹlu awọ ara, isan, ligaments, ati awọn awọ miiran, jẹ eyiti o wọpọ julọ. Iru irora yii ni a le ṣe nipasẹ awọn ipo bi awọn iṣan ti oṣiṣẹ fun ikọ wiwa, awọn ipalara, tabi irora ti o ni ibatan si ikolu pẹlu shingles (akiyesi pe irora jẹ maa n wa ṣaaju ki o to ni iṣiro pẹlu shingles).
Awọn ipo
Ọpọlọpọ awọn ipo ti o ṣee ṣe le fa irora ninu ẹdọforo rẹ, ṣugbọn diẹ ninu awọn ti o wọpọ julọ ni:
- Pleurisy: Pleurisy n tọka si igbona ti awọn awọ ti o ni awọ ẹdọforo (ẹbẹ). Yi irora ti wa ni afikun pẹlu ẹmi mimi, o le jẹ ipo, o le lero eti dipo ju ṣigọgọ.
- Awọn àkóràn: Awọn àkóràn ti o wa lati inu ẹmi-ara si bronchitis si abokun inu ẹdọ le fa iru irora yii.
- Ikọ-fèé: Ọpọlọpọ awọn eniyan ni imọ ikọ-fèé nigba ti o ba waye pẹlu irọra, ṣugbọn ikọ-fèé le ni awọn aami aisan miiran. Diẹ ninu awọn eniyan nikan ni iriri ikọ-ikọ (ikọ-ikọ-fèé ti o yatọ) ati o le ni ibanujẹ ninu àyà wọn nitori iṣọ ikọ. Ìrora ti o nira bi irora ẹdọfẹlẹ le tun wa ni akoko ikọ-fèé jẹ àìdá.
- Imukuro ti ẹdọfaro: Ẹmu iṣan ti ẹdọforo waye nigbati ẹjẹ kan ba ni awọn ẹsẹ tabi pelvis ( iṣọn-ọpọlọ thrombosis ) ṣinṣin o si lọ si ẹdọforo. Ipara pẹlu iṣan ẹdọforo jẹ igba miiran gidigidi lati ṣe iyatọ lati irora nitori awọn okunfa miiran. Ìrora naa le jẹ ìwọnba si àìdá, didasilẹ tabi irora ailera, o le tabi ko le pẹlu awọn aami aisan miiran. Aisan ti o wọpọ julọ ti o waye ni afikun si irora jẹ kukuru ìmí.
- Pneumothorax: A pneumothorax , tun tọka si bi iṣubu ti ẹdọfóró le fa irora. Pneumothorax jẹ eyiti o jẹ ẹdọfẹlẹ ti o ni ipalara ati pe o le waye fun awọn idi ti o yatọ. O le šẹlẹ bi ipa ipa ti ọpọlọpọ awọn ipo atẹgun ti o yatọ ati pe kii ṣe loorekoore ninu awọn eniyan ni emphysema nigbati a ba ṣẹgun awọn ayanfẹ. O le jẹ pẹlu "crepitus" ninu àyà, ifarabalẹ ti o nifẹ bi o ti ni irọfa n ṣe ipari si igbiṣe labẹ awọ rẹ ni apo oke.
- Imukuro itọju: Ikọpọ omi laarin awọn tissues ti ila ti awọn ẹdọforo ti a npe ni idapọ ti o ni idiwọ jẹ idi ti o fa ti irora ni agbegbe yii.
- Awọn omuro buburu ati ikorira: Awọn aarun pẹlu akàn ẹdọfóró ati mesothelioma (akàn ti o kan awọ ti ẹdọforo) le fa irora, bi o ṣe le jẹ pe awọn egungun ẹdọfóró ti o wa ni ailera bi ẹranko hamartoma, tumọmọ koriko ti o wọpọ julọ.
- Costochondritis: Costochondritis jẹ majemu ti o ni ipalara ti o wa ni ekun nibiti awọn egungun darapọ mọ sternum (egungun).
- Arun okan: Nigba miiran irora lati inu ikun okan ati awọn ipo ailera miiran le wa ni irora bi irora eefin.
- Reflux acid: Àrùn Gluṣọn ti aisan Gastroesophageal ( GERD ) jẹ ipalara ti a ko mọ labẹ idi ti a ti ro ni agbegbe ẹdọforo.
- Esophageal spasm: Awọn spasms ninu esophagus le fa irora àyà, eyi ti o le ni irun bi o n waye ninu ẹdọforo.
- Awọn ipo rheumatoid, bi lupus ati arthritis rheumatoid.
- Idapọdagun le ja si irora, eyi ti o le jẹ gidigidi dẹruba.
Kini Dokita Rẹ le Beere
Dọkita rẹ yoo beere ọ ni ọpọlọpọ awọn ibeere lati le mọ idi ti irora rẹ. Mọ ohun ti o reti le ṣe iranlọwọ fun ọ lati mura ati siwaju sii dahun wọn.
Nigbati dokita rẹ ba beere nipa rẹ aami aisan ti irora ẹdọ, o yoo beere ohun ti o kan lara bi o. Ṣe didasilẹ, tabi o jẹ ṣigọgọ? Ṣe o wa ni agbegbe si agbegbe kan pato, tabi ni o ṣe lero iyato ni gbogbo àyà rẹ? Ṣe nigbagbogbo, tabi o wa ki o lọ? Kini o mu ki o dara julọ, ati kini o mu ki o buru?
Dokita rẹ le tun beere pe:
- Igba melo ni o ti ni irora inu ẹdun?
- Njẹ awọn aami aisan rẹ bẹrẹ laipẹ, tabi ṣe wọn wa ni pẹlẹpẹlẹ lori akoko?
- Ṣe ipalara irora tabi ti o jẹ agabagebe ati pe o ni ẹda? (Ìrora ti o ni ibatan si igbona ti ẹdọ inu eefin ni igba dida, nigbati irora ti o ni ibatan si tumo kan ni igba ti o jinlẹ ati pe.)
- Ṣe irora ti o wa ni agbegbe ni ibi kan, tabi ṣe o lero pe o yatọ ni gbogbo rẹ?
- Ṣe irora naa buru sii pẹlu ẹmi nla?
- Ṣe o ni awọn àkóràn to šẹšẹ laipe, tabi ti o ni ibọn kan?
- Ṣe o ti kọ iwúkọẹjẹ?
- Ṣe o ni ibanujẹ ninu ese rẹ?
- Awọn ipo iṣoro miiran wo ni o ni, gẹgẹbi aisan okan tabi ipo ẹdọfẹlẹ, tabi awọn ipo "autoimmune" gẹgẹbi igun-ara alaisan?
- Njẹ o ni ìtàn ẹbi ti eyikeyi okan tabi ẹtan elee?
- Ṣe o rin irin-ajo laipe nipasẹ ofurufu tabi ọkọ ayọkẹlẹ?
Ọfin Ẹfin ati Ọdọ Ẹdọ
Gẹgẹbi a ṣe akiyesi loke, ọpọlọpọ awọn ipo le fa irora ati alaafia ninu agbegbe ẹdọ-nikan ọkan ninu eyiti o jẹ akàn. Sibẹ, nitori ti arun aisan lungun jẹ diẹ sii ni ilọsiwaju ni awọn ipele akọkọ ti arun na, o ṣe pataki lati wo arun aisan lungun gẹgẹbi o ṣeeṣe, boya o ti mu taba tabi rara.
Awọn aami aiṣan ti o mu ki o pọju pe irora irora ni akàn pẹlu itan itanjẹ siga, iṣuna ti a tẹsiwaju , fifun ẹjẹ , hoarseness , ati pipadanu idibajẹ ti a ko ni iwọn .
Mọmọ pẹlu awọn aami aisan tete ti ẹdọfin eefin . O tun ṣe pataki lati ṣe akiyesi pe-gẹgẹbi pẹlu aisan okan - awọn aami aisan ti akàn egbogi ninu awọn obinrin nigbagbogbo yatọ si awọn ti o wa ninu awọn ọkunrin. Ni afikun, a mọ pe opolopo ninu awọn obinrin ti o ni arun ti o ni ẹdọfóró ni ọdun 2017 jẹ awọn ti kii fokoso, ati pe o kere ju 1 ninu 5 awọn obinrin ti o ni arun na ko ti mu kan siga kan.
Idanwo idanwo
Nigbati o ba bewo dokita rẹ, o yoo gba itan iṣọra ati ṣe ayẹwo idanwo. Da lori awọn esi, awọn ayẹwo diẹ sii le ni:
- Aṣayan X-ray lati wa awọn ami ti ikolu
- Electrocardiogram (ECG) lati ṣe ayẹwo fun ikun okan
- A ọlọjẹ CT ti inu rẹ lati wa fun awọn egbò, idapọ ti iṣeduro, ẹri ti ikolu, ati siwaju sii
- Awọn idanwo ẹjẹ lati ṣe akoso ikọlu okan, ati lati wa ẹri ti iredodo tabi ipo bi lupus
- Echocardiogram lati ṣe ayẹwo awọn àtọwọdá ọkàn rẹ, wo fun omi ti o wa ni ayika okan rẹ, tabi ri idibajẹ ọkàn
A Ọrọ Lati
Ti o ba ni iriri irora eefin, o ṣe pataki lati ṣe ipinnu lati pade dokita rẹ-paapa ti o ba lero pe idi kan wa fun irora rẹ. O yẹ ki o pe dokita rẹ tabi 911 lẹsẹkẹsẹ ti o ba ni imọran ti ori, bi irora rẹ ba wa ni lojiji, tabi ti o ni iriri kukuru ti ìmí, bi irora ba fẹ bi o ti wa ni "crushing" ni didara, tabi ti o ba n ta ọwọ rẹ silẹ, sinu rẹ pada, tabi sinu rẹ egungun.
> Awọn orisun:
> National Institute of Health. Medline Plus. Aṣọ irun.
> National Institute of Health. Medline Plus. Pleurisy.