Ko ṣee ṣe nigbagbogbo lati ṣe egboogi ara , ṣugbọn ọpọlọpọ awọn ohun rọrun ti o le ṣe lati dinku ewu rẹ, gẹgẹbi ailewu ninu oorun, ṣọra pẹlu awọn kemikali ni iṣẹ, idanwo omi daradara rẹ, ati njẹ ounjẹ ti ilera. Nmu iboju awọsanma jẹ ẹya kan ni idalẹku ewu rẹ, ati ikolu ti aarun ara-ara ti kosi pupọ niwon õrùn ti o wa.
Oṣuwọn idena jẹ iwontunwosan ti o ni itọju nipa igungun ara, sibe awọn aarun wọnyi kii ṣe idiwọ nigbagbogbo. Kokoro ara-ara ṣe waye ni aaye lori ara ti ko ti ri oorun, ati diẹ ninu awọn eniyan ni awọn ewu ewu ti a ko le ṣakoso. Ṣiwari ikàn ara ni tete bi o ti ṣee nilo idiyele ti awọn ami ati awọn aami aisan , mọ awọn okunfa rẹ , ṣiṣe awọn idanwo ara ẹni, ati lilo si dokita rẹ nigbagbogbo bi o ba ni ewu ti o ga.
Idena Iwadi Ọwọ (Dinkuro Ewu Rẹ)
Gẹgẹbi a ti ṣe akiyesi loke, a ko le ṣe idiwọ nigbagbogbo fun akàn ara, ṣugbọn awọn ohun pupọ wa - diẹ ninu awọn daradara mọ ati diẹ ninu awọn ti o le ṣe iyanu fun ọ - pe a le ṣe lati dinku ewu naa. Lati dinku ewu rẹ:
Duro ailewu ni Sun
Ọpọlọpọ awọn eniyan gbọ aabo ti oorun ati ki o ro lẹsẹkẹsẹ ti sunscreen, ṣugbọn ọpọlọpọ awọn ohun ti o le ṣe ni afikun si wọ awọ-oorun ti o le ṣe iyatọ. Ko ṣe nikan ni ikolu ti aarun ara-ara ti o pọ sii niwon igba ti sunscreen ti wa, ṣugbọn diẹ ninu awọn ẹlẹmi-ara-ara ti n ṣe iṣeduro ni lilo akoko 10 tabi 15 ni oorun ṣaaju ki wọn to sunscreen lati fa Vitamin D.
Ni afikun, a ko ni eyikeyi ẹri ti o dara pe awọ-oorun ti dinku ewu melanoma, iru arun kansa ti o nfa ọpọlọpọ iku lati arun naa. Awọn ọna miiran lati dinku ifihan rẹ le ni:
- Yẹra fun oorun ọjọ-oorun (fun apẹẹrẹ, idiwọn akoko ni ita laarin 11 AM ati 2 Pm, biotilejepe diẹ ninu awọn ti ariyanjiyan daba dabaa oorun lati 10 AM si 4 PM).
- Ibora pẹlu awọn aṣọ aabo. Awọn aso aṣọ ti o ni irun ti o dara julọ ju awọn ohun-ọṣọ ti a fi irun lọ. Awọn aṣọ dudu ti n pese aabo diẹ ju ina lọ. Ati awọn aṣọ gbigbona jẹ diẹ munadoko ju tutu. Awọn aṣọ wa bayi ti o pese aabo UV bi daradara.
- Wíwọ ọpa-fọọmu ti o ni oju-balu lati daabobo oju rẹ ati awọ-ori, ati awọn gilaasi lati dabobo oju rẹ ati awọn ipenpeju.
- N joko ni iboji ati / tabi lilo agboorun kan.
- Ranti pe o tun le gba oorun dara ti o ba jẹ awọsanma, ati awọn igbasilẹ lati inu omi, egbon, tabi eti okun eti okun le mu ohun ewu rẹ ba pọ.
- Ṣiyẹ ni itura tanning patapata.
Yan Aṣejade Sunscreen Wulo
Ko gbogbo awọn awọ-sunscreen lori ọja wa kanna, ati awọn ọja ti a pese fun idaabobo iyipada. Ni ọdun to šẹšẹ a ti kẹkọọ pe awọn awọ UVB ati UVA lati oorun le fa ibajẹ awọ ara ti o le fa ibajẹ ara. Niwon 2011, awọn sunscreens ti o beere pe wọn jẹ "aṣiṣe to gbooro" gbọdọ pese Idaabobo UVA, ṣugbọn iye ti aabo ati ipari ti agbegbe naa le yatọ si pupọ. Gba akoko lati ko eko nipa awọn eroja ti o pese aabo UVA ati kika awọn akole nigbati o ba yan ọja kan. Igbimọ Ṣiṣẹpọ Ayika ti Sunscreen Itọsọna pese iranlowo siwaju sii fun yiyan ọja kan, nwo awọn oran miiran gẹgẹbi ewu ewu aisan ati pupọ siwaju sii.
Je ounjẹ ilera kan (Phytochemicals)
Ọpọlọpọ awọn ijinlẹ ti wa ni awọn ọdun to ṣẹṣẹ n wo agbara ti awọn "phytochemicals," awọn ti o nṣiṣe lọwọ ti o nṣiṣe lọwọ ninu awọn eso ati ẹfọ, lati dinku ewu ibaje ara, ati ọpọlọpọ ninu awọn wọnyi ni ileri. Ni gbolohun miran, o dabi pe-si diẹ ninu awọn iyipo ni gbogbo ọnà-a le "jẹ" ibi-aabo wa. Nigba ti imọran jẹ ọdọ, ọpọlọpọ awọn ounjẹ ti a ti kẹkọọ jẹ apakan ti ounjẹ ti o ni ayika gbogbo ti o le dinku ewu ti ọpọlọpọ awọn iṣoogun, kii ṣe ara-ara kan nikan.
Gegebi igbasilẹ 2018 kan ni Iwe-Akọọlẹ International ti Awọn Imọ-ẹkọ Olona-Molecular , awọn ẹda-ara-ẹni wọnyi han lati ni awọn anfani ninu ogun lodi si awọn ti kii-melanoma ati melanoma aarun ara-ara nitori awọn ẹda ti o wa ni anticancer, ti o dara ju gbogbo wọn lọ, ro: njẹ onje ti o dara), ati pe o wulo.
Diẹ ninu awọn nkan ti o ni orisun ọgbin ti o ti ṣe ileri ni idinku ipalara melanoma ni:
- Epigallocatechin-3-gallate (ri ni alawọ ewe tii).
- Resveratrol (ri ninu awọn tomati ati paapa awọn tomati tomati).
- Curcumin (ẹya paati ti turmeric ri ni awọn n ṣe itọri curry ati eweko).
- Capsaicin (ri ninu awọn ata gbigbẹ pupa ati ata ata).
- Genistein (wa ninu awọn chickpeas (garbanzo awọn ewa) ati ọpọlọpọ ọja soy).
- Indole-3-carbinol (ti a ri ninu awọn ẹfọ cruciferous bi broccoli, ododo ododo, ati eso kabeeji).
- Fisetin (ri ni persimmons, strawberries, kiwi, mangoes, ati siwaju sii).
- Proanthocyanidins (ri ni ọpọlọpọ awọn berries, chokecherries, pistachios, ati baking chocolate).
- Silymarin (ri ni awọn artichokes).
- Luteolin (ri ni awọn turari bi oregano, Sage, thyme, ati awọn irugbin seleri).
- Apigenin (ri ni Parsley, alubosa, tii ti chamomile, ati koriko alikama).
Sise ailewu pẹlu awọn Kemikali
Awọn nọmba kemikali ati awọn oludoti miiran wa ti o le mu ewu ti iṣan ara-ara, gẹgẹbi awọn ọfin wa, paraffin, ati arsenic ṣe.
Igbese akọkọ jẹ lati mọ awọn kemikali eyikeyi ti o n ṣiṣẹ pẹlu ni ile tabi ni iṣẹ. Ka awọn akole ki o tẹle awọn itọju ailewu. A nilo awọn agbanisiṣẹ lati pese Awọn iwe Imọlẹ data Awọn ohun elo lori awọn kemikali ti o le ni olubasọrọ pẹlu iṣẹ rẹ.
Fifi ibọwọ jẹ pataki, boya tabi ko ṣe niyanju lori aami. Awọ wa kii ṣe idena ti ko ni idiwọ ti o nmu awọn nkan jade, ati pe awọ wa le dagbasoke akàn tabi jẹ ki iṣeduro carcinogens sinu ara wa. Ni otitọ, awọn igba akọkọ ti akàn ti a sọ si ayika jẹ awọn aarun ayọkẹlẹ ajẹsara (eyiti o jẹ elegede ti awọn awọ-ara ti awọn awọ-ara) ti o wa ni ikunrin simẹnti, ti a dagbasoke nitori igbọran si ijoko lori iṣẹ (ti o gbajọ lori ati labe aṣọ ni agbegbe yii ).
Ṣe idanwo omi rẹ
Yato si awọn ọna omi agbegbe ilu, omi lati inu awọn ijinlẹ alaiṣala ko ni awọn idanwo ti o jẹ dandan, ati arsenic le jẹ ti ibajẹ. Ti o sọ pe, awọn onimo ijinle sayensi tun n ronu ipele arsenic ti o ni ibamu tẹlẹ ni awọn ọna omi ti gbangba nitori awọn awari ninu iwadi ni ọdun 2015; ọkan ti o ni imọran pe arsenic ninu omi mimu le ni asopọ si ara iṣan ara paapaa nigbati awọn ipele ba kuna ni ibiti o fẹ.
Ṣe Ayẹwo Vitamin D rẹ
Nigba ti a ba ronu nipa akàn ara, iṣaro wa akọkọ le jẹ lati yago fun oorun patapata. Sibẹ eyi ko to fun idi meji. Kokoro awọ-ara ati ki o ni idagbasoke ni awọn agbegbe ti kii ṣe-oorun ti ara ni awọn igba. Ati keji, yiyọ fun õrùn patapata le ja si aipa Daminini D. (Laanu, sunscreens ṣafihan kii ṣe awọn ina nikan bii sisẹ fun idaniloju Vitamin D.) A ko ni aiyede Vitamin D, lapapọ, kii ṣe pẹlu ewu ti o pọju ti akàn ara, ṣugbọn ọpọlọpọ awọn aarun miiran. Ni gbolohun miran, ma ṣe sọ ọmọ na silẹ pẹlu bathwater.
O le jẹ lile lati gba Vitamin D ni kikun ninu awọn ounjẹ wa, ati itan, opin oorun ti o ti jẹ ọna ọna akọkọ lati sunmọ ni pataki vitamin (Vitamin D ti a ṣe ni awọ ara nipasẹ ifihan si isunmọ oorun ati awọn iṣẹ diẹ sii bi homonu ninu ara ju Vitamin kan). O ṣeun, igbeyewo ẹjẹ ti o rọrun le sọ fun ọ boya ipele rẹ jẹ deede tabi ko (ti ọpọlọpọ awọn Amẹrika ko ni alaini), ati dọkita rẹ le ba ọ sọrọ nipa awọn ọna lati gbe ipele rẹ ti o ba kere. Gẹgẹbi akọsilẹ afikun, rii daju lati beere fun nọmba ti o nii ṣe pẹlu ipele Vitamin D rẹ nigbati o ba ni idanwo rẹ. Iwọn Vitamin D ti o wa deede ni Ile-iwosan Mayo ni Minnesota jẹ 30 si 80, ṣugbọn diẹ ninu awọn oluwadi kanro pe nọmba 50 tabi ga julọ ni o dara fun awọn idi idena aarun. Gẹgẹbi akọsilẹ ipari, o tọ lati mu akoko lati ni idanwo. Ti o ba ni pupọ vitamin D ni afikun, ọkan ninu awọn ipa ẹgbẹ ni awọn okuta akọn irora.
Ṣawari Itọju fun Awọn ọgbẹ Ẹran ti o ni
Awọn ipo ti ara ti wa ni a kà si tẹlẹ, gẹgẹbi awọn keratoses actinic . Abojuto itọju fun awọn wọnyi le dinku anfani rẹ pe wọn yoo ni ilọsiwaju si akàn. Awọn keratosisi ti o ṣeeṣe ni a le ṣe mu ni awọn ọna kan ti o yatọ, ti o wa lati inu ifunwo (didi wọn), si imularada (fifa wọn), si awọn ipara cream.
Kọ siga siga
Mimu le ṣe alekun ewu ewu cell caricomas squamous. Kii ewu ewu diẹ ninu awọn aarun ti o nmu siga, sibẹsibẹ, ewu eniyan kan ti o ni arun ara ọkan yoo yara ni kiakia lẹhin ti o fi silẹ, ati pe o le pada si ọdọ ẹnikan ti ko fọwọ si.
Awọn oogun Idaabobo (Chemoprevention)
Fun awọn eniyan ti o ni ewu ti o tobi pupọ ti o ni idagbasoke akàn ara, awọn oogun le ni ayẹwo. Accutane (isotretinoin) ati Soriatane (acitretin) ni a ti ri lati dinku iye awọn cellular caralomas basal cell ninu awọn eniyan ti o ni ailera ayọ cell nevus ati xeroderma pigmentosum. Erivedge (vismodegib) tun han lati munadoko. Accutane tun le dinku ikolu ti cellular cell carcinomas ni awọn eniyan pẹlu xeroderma pigmentosum.
Iwari Ikọlẹ (Ṣawari Iwadi Kan Aami)
Aisan ti awọn aarun ara-ara, ni apapọ, jẹ dara ju awọn aarun miiran lọ. Apa kan ninu idi fun eyi ni pe a le rii awọn aarun wọnyi ni oju, ati pe a ma ri ni iṣaaju, ati diẹ sii ti a le ṣawari. Sibẹsibẹ, lati rii awọn aarun wọnyi ni kutukutu, o ṣe pataki lati ṣayẹwo awọ rẹ nigbagbogbo.
Pataki ti awọn iṣayẹwo Awo-ara ara
Gbogbo wa ni lati ṣe ipa ipa ninu itoju ilera wa nipa ayẹwo iṣọọkan wa fun awọn aarun buburu ti ara. Lakoko ti awọn onisegun le ni oju ti o ni oye, kii ṣe gbogbo eniyan ri onimọgun alamọyẹ nigbagbogbo, ati pe ko si ẹnikan ti o ni itara bi o ṣe ṣe itoju ilera rẹ. Niwon awọn eniyan ti gbogbo ẹya, awọ awọ, ati awọn ogoro le gba akàn ara, o jẹ imọran ti o dara fun gbogbo eniyan lati ṣayẹwo awọ wọn ni igbagbogbo.
Awọn itọnisọna fun ṣe ayẹwo awọn awọ ara ẹni yatọ si nipasẹ isopọ. Ẹgbẹ Amẹrika Amẹrika, Itọju Ara Itọju Ẹjẹ, ati Ile ẹkọ giga ti Amẹrika ti Ẹkọ-ara-ara-ara wa sọ fun apẹrẹ awọn ara ẹni-ara-oṣooṣu. Awọn Agbofinro Iṣẹ Iṣẹ Amẹrika (USPSTF), sibẹsibẹ, ko ṣe iṣeduro ṣe ayẹwo fun melanoma.
Ṣiṣe Awọ ara kan Ṣayẹwo
Ṣiyẹwo awọ rẹ jẹ rorun, iyara, ati ipinnu imọ-kekere. Gbogbo ohun ti o nilo ni digi kikun, awoṣe ti ọwọ, apọn, ati ina imọlẹ. Bi o ṣe wo apakan kọọkan ti ara rẹ, kọ ẹkọ, ipo, ati iwọn awọn abawọn lori awọ rẹ, ki o le ri iyipada ti o waye laipe. Afojusun ni lati jẹ ki o mọ ara rẹ pe ki iwọ ki o le ṣe akiyesi ohunkohun ti o fura paapaa ṣaaju ki dokita rẹ. Ranti pe awọn idagbasoke idagba ti o le jẹ ki o le han nibikibi, paapaa ni awọn agbegbe ti a ko fi han gbangba si oorun, ati pe diẹ ninu awọn aarun aisan ti ko ni ibẹrẹ nipasẹ oorun.
Eyi ni awọn igbesẹ lati tẹle:
- Lẹhin iwe tabi wẹ, ṣayẹwo ori ati oju rẹ, pẹlu awọn digi mejeeji fun awọn agbegbe ti o lagbara-lati-wo. Lo idọpọ kan lati ṣayẹwo ori apẹrẹ ori rẹ labẹ irun rẹ. Maṣe gbagbe eti rẹ, labẹ agbasẹ rẹ, ati ọrùn rẹ.
- Ṣayẹwo awọn loke ati awọn igo ọwọ rẹ, pẹlu laarin awọn ika ati ika ẹsẹ rẹ. Ṣayẹwo gbogbo awọn eekanna ati awọn ẹrẹkẹ rẹ. (Awọn ipo ti o wọpọ julọ ti awọn melanomasi ni awọn ẹni-awọ-awọ-ara dudu ti wa ni labẹ awọn eekanna ati awọn isun, ni awọn ọwọ ọwọ tabi awọn ẹsẹ ẹsẹ, tabi lori awọn membran mucous ni ayika ẹnu, imu, ati abe.
- Ṣayẹwo awọn iwaju rẹ, awọn apá oke, underarms, àyà, ati ikun. Awọn obirin yoo nilo lati ṣayẹwo awọ ara labẹ awọn ọmu wọn.
- Joko si isalẹ ki o ṣayẹwo awọn itan rẹ, awọn abọ, awọn loke, ati awọn ẹsẹ ẹsẹ rẹ, ika ẹsẹ, laarin awọn ika ẹsẹ rẹ, ati awọn isinku.
- Pẹlu iwoye ti o ni ọwọ, ṣayẹwo awọn ọmọde rẹ ati awọn ẹhin itan rẹ, sẹhin sẹhin, awọn agbeegbe ati agbegbe abe, ti oke, ati ẹhin ọrùn rẹ. (Awọn ẹsẹ ninu awọn obirin funfun ati awọn oke ni awọn ọkunrin funfun ni awọn agbegbe ti o ṣawari si melanoma, nitorina jẹ nipasẹ.)
Awọn Oṣoogun ti Ologun Lọwọlọwọ
A ko ni awọn itọnisọna alakọkan ni bi igba ti eniyan yẹ ki o wo alakita alabojuto akọkọ tabi arunmọmọgun, pẹlu awọn imukuro diẹ. Ile ẹkọ ijinlẹ ti Ile-ẹkọ Amẹrika ti Amẹrika ṣe iṣeduro ṣe ayẹwo ni deede nipasẹ dọkita fun awọn eniyan ti o dagba ju ọdun ori 50 lọ, fun awọn ti o ni ailera aisan ayọkẹlẹ Dysplastic, tabi fun awọn ti o ni ọpọlọpọ awọn melanomas. Apere, ẹni kọọkan yẹ ki o sọrọ si dokita wọn nipa awọn iṣeduro ti o da lori awọn okunfa ti o ni pato. Awọn ti o wa ni ewu ti o lewu le beere lọwọ alagbawo abojuto akọkọ wọn lati ṣe idanwo ti o wọpọ (TCE) lakoko awọn igbesi-aye ọdun. Ophthalmologists, gynecologists, ati paapa awọn onísègùn tun le ṣayẹwo ara rẹ nigba awọn ayẹwo wọn.
Fun awọn ti o ni awọn okunfa ewu nla, awọn ọdọọdun deede pẹlu olutumọ-ara kan yoo dabi ọlọgbọn. Iwadii 2016 kan ri pe ifamọra (bi o ṣe le ṣee ṣe lati wa aarun kan) ati pato (agbara lati mọ ti ko ni aarun) ni wiwa melanoma jẹ diẹ ti o ga julọ fun awọn ti ariyanjiyan ju fun awọn onisegun abojuto akọkọ.
Eto aṣayan ibojuwo
Ti o ko ba le ṣawari ayẹwo ara rẹ tabi wo dokita, o ni oriire: awọn idanwo ọfẹ ko wa ni orilẹ-ede. Ile ẹkọ giga ti Ile-ẹkọ giga ti Amẹrika (AAD) n pese aaye data kan ti awọn eto eto ayẹwo ti o wa.
Lati wa abajade idanimọ ara ẹni "Spotme" ọfẹ, tẹ lori ipo rẹ ati akojọ awọn ile-iwosan ti o pese iṣẹ ọfẹ yii ni a le rii. Idaduro naa nikan ni iṣẹju mẹwa 10 ati pe ko si iṣẹ ẹjẹ tabi awọn ilana ijona miiran. Niwon 1985, AAD ti ṣe itọnisọna fere 2 milionu ibojuwo ati pe o ti ri diẹ sii ju 180,000 awọn ọgbẹ ifura, nitorina o wa ni ọwọ rere.
Ti ko ba si eto AAD ti o wa ni agbegbe rẹ, Skin Cancer Foundation ṣe atilẹyin fun lilọkuru RV ti o ni ilọsiwaju 38-ẹsẹ ti o duro ni igbagbogbo ni awọn ile-iṣẹ Rite Aid alabaṣepọ ati awọn ipo miiran ni ilu 50 ni orilẹ-ede. O kan ṣe afihan ati pe onimọgun ti a ti ni idanimọ ti ile-iṣẹ ti agbegbe ti yoo ṣe idanimọ ti o wa ni kikun ti o ni idiyele.
> Awọn orisun:
> Ile ẹkọ giga ti Amẹrika. Ṣawari Ọgbẹ Awọ-ara.
> Ẹgbẹ Ṣiṣe Ayika. Itọsọna Sunscreen.
> Karagas, M., Gossai, A., Pierce, B., ati H. Ahsan. Omi Mimu Agbara Imudaniloju Arsenic, Awọn Ẹjẹ-Ọra, ati Awọn Aṣeyọri: Ayẹwo Ayẹwo ti Ijẹran Agbaye. Awọn Iroyin Ilera Ayika ti isiyi lọwọlọwọ
> Ng, C., Yen, H., Hsiao, H., ati S. Su. Phytochemicals in Skin Cancer Prevention and Treatment: Imudojuiwọn Imudojuiwọn. Iwe Iroyin International ti Awọn Imọ-ara Omi-ara . 2018. 19 (4) .pii: E941.
> Wernli, K., Henrikson, N., Morrison, C. et al. Ṣiṣayẹwo fun Awọ ara ni Awọn agbalagba: Iroyin Imudaniloju Imudojuiwọn ati Atunwo Agbegbe fun Amẹrika Agbofinro Iṣẹ Amẹrika. JAMA . 2016. 316 (4): 436-47.