Ọpọlọpọ iyatọ laarin awọn sẹẹli akàn ati awọn sẹẹli deede. Diẹ ninu awọn iyatọ wa ni mimọ, lakoko ti o ti jẹ pe awọn laipe laipe ni awari ati pe wọn ko ni oye daradara. O le ni imọran ni bi awọn sẹẹli akàn ṣe yatọ si bi o ti n farada pẹlu akàn ara rẹ tabi ti ti olufẹ. Fun awọn oluwadi, ni oye bi awọn ẹyin ti iṣan ti o yatọ si awọn sẹẹli ti o niiṣe jẹ ki ipilẹ fun awọn itọju to sese ndagbasoke ti a ṣe apẹrẹ lati yọ ara-ara awọn sẹẹli ti iṣan laisi jijẹ awọn sẹẹli deede.
Abala akọkọ ninu akojọ yii n ṣalaye awọn iyatọ ti o wa laarin awọn apo-akàn ati awọn ẹyin ilera. Fun awọn ti o nife ninu diẹ ninu awọn iyatọ ti o nira sii, ti o ni oye, iyatọ keji ti akojọ yii jẹ imọ-ẹrọ diẹ sii.
Alaye kukuru ti awọn ọlọjẹ ninu ara ti o ṣe idaabobo idagba sẹẹli tun wulo fun awọn oye awọn iṣan akàn. DNA wa gbejade awọn Jiini ti o jẹ ẹya apẹẹrẹ fun awọn ọlọjẹ ti a ṣe ninu ara. Diẹ ninu awọn ọlọjẹ wọnyi jẹ awọn okunfa idagbasoke, awọn kemikali ti o sọ fun awọn sẹẹli lati pin ati dagba. Awọn ọlọjẹ miiran n ṣiṣẹ lati dinku idagbasoke. Awọn iyipada ni pato awọn jiini (fun apẹẹrẹ, awọn eefin taba, iṣiro, radiation ultraviolet, ati awọn miiran carcinogens) le mu ki awọn ohun ajeji ti awọn ọlọjẹ. Ọpọlọpọ ni a le ṣe, tabi ko to, tabi o le jẹ pe awọn ọlọjẹ jẹ ohun ajeji ati iṣẹ yatọ.
Akàn jẹ aisan ti o ni arun, ati pe o jẹ igbapọ awọn ohun ajeji ti o yorisi alagbeka iṣan, dipo ki o kan iyipada tabi iyọdajẹ amuaradagba.
Awọn iṣan akàn la. Awọn Ẹjẹ deede
Ni isalẹ wa diẹ ninu awọn iyatọ pataki laarin awọn sẹẹli ti o wa deede ati awọn sẹẹli akàn, eyiti o jẹ akọsilẹ fun bi awọn ikun ara buburu dagba ati ki o dahun yatọ si awọn agbegbe wọn ju awọn aigọran buburu.
- Idagbasoke-Awọn ẹya arailaye daada duro (reproducing) nigbati awọn ẹyin to wa to wa. Fun apẹẹrẹ, ti awọn ẹyin ti wa ni atunṣe lati tunṣe ti a ti ge ni awọ ara, awọn sẹẹli titun ko ni atunṣe nigba ti o wa awọn sẹẹli to wa lati kun iho; nigbati iṣẹ atunṣe ti pari. Ni idakeji, awọn iṣan akàn ko da duro nigbati awọn sẹẹli to wa ni bayi. Idagbasoke wọnyi ti nlọsiwaju nigbagbogbo n ni abajade (tumo kan ti awọn iṣan akàn) ti a ṣe. Ọṣẹ kọọkan ninu ara gbejade awọn ilana ti o ṣe koodu fun amuaradagba miiran. Diẹ ninu awọn ọlọjẹ wọnyi jẹ awọn okunfa idagbasoke, awọn kemikali ti o sọ fun awọn sẹẹli lati dagba ati pin. Ti gene ti o ba koodu fun ọkan ninu awọn ọlọjẹ wọnyi wa ni ipo "on" nipasẹ iyipada (oncogene) -wọn idaabobo ifosiwewe idagba tesiwaju lati ṣe. Ni idahun, awọn sẹẹli naa tesiwaju lati dagba.
- Ibaraẹnisọrọ -Kanikan ẹyin kii ṣe alabaṣepọ pẹlu awọn ẹlomiiran miiran bi awọn kamera deede ṣe. Awọn ẹyin deede ko dahun si awọn ifihan agbara ti a fi ranṣẹ lati awọn ẹyin to wa nitosi ti o sọ, paapaa, "Iwọ ti de agbegbe rẹ." Nigbati awọn ẹyin deede "gbọ" awọn ifihan wọnyi ti wọn da dagba. Awọn ẹyin akàn ko dahun si awọn ifihan agbara wọnyi.
- Ṣiṣe iṣelọpọ cell ati iku- alagbeka-ẹyin ti a ṣe boya a tunṣe tabi ku (aisan apoptosis) nigbati wọn bajẹ tabi dagba. Awọn ẹyin akàn le ṣe atunṣe tabi ko ṣe apoptosisi. Fun apẹẹrẹ, amuaradagba kan ti a npe ni p53 ni iṣẹ ti ṣayẹwo lati wo boya cell ti bajẹ lati tunṣe ati bi bẹ bẹ, sọ fun alagbeka lati pa ara rẹ. Ti ẹya p53 amuaradagba yii jẹ ohun ajeji tabi aiṣiṣẹ (fun apẹẹrẹ, lati iyipada ninu pupọ p53 ), lẹhinna awọn ẹyin ti o ti dagba tabi ti o bajẹ ni a fun laaye lati tunda. P53 pupọ jẹ ọkan iru ti tumọ suppressor gene ti koodu fun awọn ọlọjẹ ti o dinku awọn idagbasoke ti awọn sẹẹli.
- Stickiness -Nnalẹlu ẹyin awọn nkan ti o fi ara wọn pamọ ti o mu wọn duro pọ ni ẹgbẹ kan. Awọn ẹyin akàn ba kuna lati ṣe awọn oludoti wọnyi, wọn le "ṣàn lọ" si awọn ipo to wa nitosi, tabi nipasẹ ẹjẹ tabi eto awọn ikanni lymph si awọn ẹkun ti o jina ni ara.
- Agbara lati Metastasize (Tiri) - Awọn ẹyin ti o wa ni ẹda duro ni agbegbe ti ara ti wọn wa. Fun apẹrẹ, awọn ẹyin ẹdọfóró wa ninu awọn ẹdọforo. Awọn sẹẹli akàn, nitori wọn ko ni awọn ohun ti o nmu ara wọn ti o fa itọnisọna, ni anfani lati rin irin-ajo nipasẹ ọna ẹjẹ ati ipilẹ-ẹjẹ si awọn ẹkun miiran ti ara-wọn ni agbara lati ṣe ayẹwo . Ni kete ti wọn ba de agbegbe titun (gẹgẹbi awọn ọpa ti lymph , awọn ẹdọforo, ẹdọ, tabi awọn egungun) wọn bẹrẹ sii dagba, nigbagbogbo nni awọn ipọnju ti o jina kuro lati tumo akọkọ. (Mọ diẹ sii nipa bi akàn ti ntan .)
- Ifarahan -Iwọn microscope kan, awọn fọọmu deede ati awọn ẹyin sẹẹli le dabi ohun ti o yatọ. Ni idakeji si awọn sẹẹli deede, awọn iṣan akàn nigbagbogbo nfihan pupọ si iyatọ ninu iwọn foonu-diẹ ninu wọn tobi ju deede ati diẹ ninu awọn kere ju deede. Ni afikun, awọn iṣan akàn nigbagbogbo ni apẹrẹ ti ko ni nkan, mejeeji ti sẹẹli, ati ti nucleus ("ọpọlọ" ti alagbeka.) Awọn awọ naa han bi o tobi ati ṣokunkun ju awọn kamera deede. Idi fun òkunkun ni pe awọn iṣọn ti awọn iṣan akàn ni excess DNA. Titi sunmọ, awọn iṣan akàn nigbagbogbo ni nọmba ti ko ni nkan ti awọn chromosomes ti a ti ṣeto ni ọna ti a ko ni ipilẹ.
- Awọn oṣuwọn fun idagbasoke -Nwọn ẹyin ti ara ṣe ẹda ara wọn lẹhinna da duro nigbati awọn ẹyin to wa to wa. Awọn ẹyin iṣan le ṣe atunṣe ni kiakia ṣaaju ki awọn ẹyin naa ti ni anfani lati dagba.
- Maturation- Awọn ẹyin ẹyin ti o dagba. Awọn ẹyin akàn, nitori pe wọn dagba kiakia ati pinpin ṣaaju ki ẹyin to ni kikun, jẹ immature. Awọn onisegun lo ọrọ ti a ko ni iyasọtọ lati ṣe apejuwe awọn ẹyin ti ko ni imọran (ni idakeji si iyatọ lati ṣe apejuwe awọn ogbologbo ogbologbo.) Ọna miiran lati ṣe alaye eyi ni lati wo awọn sẹẹli aarun bi awọn sẹẹli ti ko "dagba" ati ṣe pataki si awọn ẹyin agba. Iwọn ti maturation ti awọn sẹẹli jẹ ibamu si "ite" ti akàn . Awọn aarun ti wa ni aṣeyọri lori iwọnwọn lati 1 si 3 pẹlu 3 jije julọ ibinu.
- Ṣiṣe atunṣe eto ailopin -Ni awọn ẹyin ti o wa deede bajẹ, iṣan (nipasẹ awọn sẹẹli ti a npe ni lymphocytes) n ṣe idanimọ ati yọ wọn kuro. Awọn sẹẹli akàn le ni idaduro (ẹtan) eto ailopin to gun to lati dagba sinu okunfa nipasẹ boya nipasẹ wiwa igbesẹ tabi nipa titọju awọn kemikali ti awọn ẹyin ti kii ṣe ailopin ti o wa si aaye. Diẹ ninu awọn oogun imunotherapy titun ti n ṣakiyesi abala yii ti awọn sẹẹli akàn.
- Awọn iṣẹ-ṣiṣe Awọn ọna ṣiṣe-ṣiṣe awọn iṣẹ ṣe iṣẹ ti wọn ṣe lati ṣe, lakoko ti awọn sẹẹli akàn le ma ṣiṣẹ. Fun apẹẹrẹ, awọn ẹjẹ ti o funfun deede n ṣe iranlọwọ lati ja awọn àkóràn. Ni aisan lukimia , nọmba awọn ẹyin ẹjẹ funfun le jẹ gidigidi ga, ṣugbọn niwon awọn ẹmi ẹjẹ funfun ti ko niiṣe ti n ṣiṣẹ bi wọn ti yẹ, awọn eniyan le jẹ diẹ ni ewu fun ikolu paapaa pẹlu awọn iṣan ẹjẹ ẹjẹ ti o ga. Okan naa le jẹ otitọ ti awọn nkan ti a ṣe. Fun apẹẹrẹ, awọn ooro ti o niiroduro ngbe awọn homonu tairodu. Awọn ẹyin tairodu ti o niiṣe ( akàn tairodu ) le ma ṣe awọn homonu tairodu. Ni idi eyi, ara le ko ni homonu tairodu ( hypothyroidism ) pelu ilosoke ti irọpọ oníroduro.
- Ipese ẹjẹ - Angiogenesis jẹ ilana nipasẹ eyiti awọn ẹyin ṣe fa awọn ohun elo ẹjẹ lati dagba ki o si jẹ ifunni. Awọn sẹẹli deede ko ni ilana ti a npe ni angiogenesis nikan gẹgẹbi apakan idagba ati idagbasoke deede ati nigbati o nilo titun ti o nilo lati ṣe atunṣe ti o bajẹ. Awọn sẹẹli ti iṣan yoo farada angiogenesis paapaa nigbati idagba ko wulo. Ọkan iru itọju akàn ni ifunni awọn olutọju angiogenesis-awọn oogun ti o ṣakoso angiogenesis ninu ara ni igbiyanju lati tọju awọn egbò lati dagba.
Awọn iyatọ diẹ sii laarin awọn Ẹjẹ akàn ati Awọn Ẹtọ deede
Àtòkọ yii ni awọn iyatọ siwaju sii laarin awọn sẹẹli ilera ati awọn ẹyin sẹẹli. Fun awọn ti o fẹ lati foju awọn aaye imọran yii, jọwọ ṣaju si akọle atẹle ti a pe ni apejuwe awọn iyatọ.
- Awọn oludena ti ngba idagbasoke idagbasoke - Awọn iṣan ti o ni ẹda nipasẹ awọn alakoso idagbasoke (tumo). Awọn oriṣiriṣi oriṣiriṣi oriṣiriṣi ẹda ti o ni idaruku tumo ti o ṣe koodu fun awọn ọlọjẹ ti o dinku idagba. Ọkan iru sọ awọn sẹẹli lati fa fifalẹ ki o si da pin. Ọna kan jẹ ẹri fun atunṣe awọn ayipada ninu awọn abawọn ti bajẹ. Orisi kẹta ni idiyele ti apoptosis woye loke. Awọn iyipada ti o mu ki eyikeyi ninu awọn jiini ti o ni idaruku tumọ ti ko ni aiṣe laaye jẹ ki awọn sẹẹli akàn ba dagba sii.
- Ìfarada- Awọn ẹyin ti o nran maa ngbọ si awọn ifihan agbara lati awọn ẹyin ti o wa nitosi ki o ma dagbasoke nigbati wọn ba wọ inu awọn awọ ti o wa nitosi (ohun kan ti a npe ni ihamọ olubasọrọ.) Awọn ẹyin iṣan le foju awọn sẹẹli wọnyi ki o si dojuko awọn ohun ti o wa nitosi. Awọn opo ara ẹni (ti kii ṣe-cancerous) ni capsule fibrous. Wọn le gbe soke si awọn tisọsi ti o wa nitosi ṣugbọn wọn ko ni gbogun / intermingle pẹlu awọn tissu miiran. Awọn ẹyin akàn, ni idakeji, ma ṣe fi ọwọ fun awọn aala ati ki o koju awọn tissues. Eyi yoo ni abajade awọn ọna ti o jẹ ikawọ ti a ṣe akiyesi nigbagbogbo lori awọn wiwa radiologic ti awọn èèmọ iṣiro. Oṣuwọn ọrọ naa, ni otitọ, wa lati ọrọ latin fun igbọnwọ ti a lo lati ṣe apejuwe awọn ipaja ti crablike ti awọn aarun sinu awọn ti o wa nitosi.
- Awọn orisun agbara Agbara -Normal gba julọ ti agbara wọn (ni irisi molikule ti a npe ni ATP) nipasẹ ọna ti a npe ni ọmọ Krebs, ati pe iye kekere ti agbara wọn nipasẹ ọna ti o yatọ ti a npe ni glycolysis. Gẹgẹbi awọn ẹyin ti o wa laye maa n pese pupọ ninu agbara wọn ni iwaju oxygen, awọn iṣan akàn gbe ọpọlọpọ agbara wọn jade ni isinisi atẹgun. Eyi ni ero lẹhin awọn itọju atẹgun atẹgun ti a ti lo ni idaniloju (pẹlu awọn ohun itaniloju bayi) ni awọn eniyan pẹlu akàn.
- Ara-ara / Aikẹra-Awọn ẹyin ara-ara jẹ ti ara, eyini ni, wọn ni igbesi aye. Awọn ẹyin kii ṣe apẹrẹ lati gbe lailai, ati gẹgẹbi awọn eniyan ti wọn wa ni, awọn ẹyin naa dagba sigbo. Awọn oniwadi n bẹrẹ lati wo nkan ti a npe ni telomeres , awọn ẹya ti o mu DNA jọpọ ni opin awọn chromosomes, fun ipa wọn ninu akàn. Ọkan ninu awọn idiwọn si idagbasoke ninu awọn sẹẹli ti o wa ni ipari awọn telomeres. Ni gbogbo igba ti foonu alagbeka ba pin, awọn telomeres gba kukuru. Nigba ti awọn telomeres ba kuru ju, alagbeka kan ko le pin si ara mọ, cell naa si ku. Awọn ẹyin akàn ti ṣeduro ni ọna lati ṣe atunṣe awọn telomeres ki wọn le tẹsiwaju lati pin. Enzymu ti a npe ni telomerase ṣiṣẹ lati ṣe alekun awọn telomeres ki cell le pin lẹgbẹkẹsẹ-paapaa di ailopin.
- Agbara lati "fi ara pamọ" - Ọpọlọpọ awọn eniyan ni idiyele ti idibajẹ le tun waye ọdun, ati diẹ ninu awọn ọdun lẹhin ti o dabi ẹnipe o lọ (paapaa pẹlu awọn egbò ara bi estrogen receptor cancer breast cancer ti o dara.) Awọn oriṣiriṣi awọn idiyele idi ti awọn aarun le tun pada . Ni apapọ, o ro pe awọn iṣọn-ara ti awọn akàn kan wa, pẹlu diẹ ninu awọn sẹẹli (aarin awọn ọkan ti o ni arun kansa) ti o ni agbara lati koju itọju ati lati dina. Eyi jẹ agbegbe ti n ṣe iwadi, ati pataki julọ.
- Aisikọ-aijẹ-akikanju -Normal cell ni DNA tootọ ati nọmba deede ti awọn kromosomes. Awọn ẹyin iṣan le ni nọmba ti ko ni nkan ti awọn chromosomes ati DNA di ohun ajeji bi o ti ndagba ọpọlọpọ awọn iyipada. Diẹ ninu awọn wọnyi ni awọn atunṣe iwakọ, itumo ti wọn n ṣe ayipada iyipada ti sẹẹli lati jẹ ipalara. Ọpọlọpọ awọn iyipada jẹ awọn iyipada ti eroja, itumo wọn ko ni iṣẹ ti o tọ fun cellular cancer. Fun awọn aarun kan, ti npinnu eyi ti awọn iyipada iwakọ wa wa ( agbero molulamu tabi igbeyewo ọja ) ngba awọn onisegun lo lati lo awọn oogun ti o ni opin eyiti o ni ifojusi si idagbasoke ti akàn. Idagbasoke awọn itọju ti a fokansi gẹgẹbi awọn adigunjale EGFR fun awọn aarun pẹlu awọn iyipada EGFR jẹ ọkan ninu awọn agbegbe ti nyara sii ati siwaju sii nipa itọju akàn.
Awọn Ayipada Pipada ti O nilo Fun Ẹjẹ Lati Di Oro
Gẹgẹbi a ti ṣe akiyesi loke, awọn iyatọ pupọ wa laarin awọn sẹẹli deede ati awọn ẹyin sẹẹli. Pẹlupẹlu o ṣe akiyesi ni nọmba "awọn ayẹwo" ti o nilo lati wa ni aṣeyọri fun alagbeka lati di ohun ipalara.
- Foonu naa nilo lati ni awọn okunfa idagbasoke ti o mu ki o dagba paapaa nigbati idagba ko wulo.
- Oluwa ni lati daabobo awọn ọlọjẹ ti o taara awọn sẹẹli lati dagbasoke dagba ki o si kú nigbati wọn ba di ohun ajeji.
- Foonu naa nilo lati yọ awọn ifihan agbara kuro lati awọn ẹyin miiran,
- Awọn sẹẹli nilo lati padanu "stickiness" deede (awọn adhesion molecules) ti awọn ẹyin ti o wọpọ mu.
Ni gbogbo rẹ, o nira pupọ fun sẹẹli ti o niiṣe lati di alakoso, eyi ti o le dabi iyalenu niyanju pe ọkan ninu awọn ọkunrin meji ati ọkan ninu awọn obinrin mẹta yoo dagbasoke kansa ni igbesi aye wọn. Alaye ni pe ni ara deede, ni iwọnwọn awọn ẹda mẹta ori pin si gbogbo ọjọ kan. "Awọn ijamba" ninu atunse ti awọn sẹẹli ti a fa nipasẹ heredity tabi awọn carcinogens ni ayika nigba eyikeyi ninu awọn iyatọ wọnyi le ṣẹda alagbeka ti, lẹhin awọn iyipada diẹ sii, le ṣe agbekalẹ sinu cellular cancer.
Benign vs. Malignant Tumors
Gẹgẹbi a ti ṣe akiyesi loke, awọn iyatọ pupọ wa ni awọn sẹẹli akàn ati awọn ẹyin ti o jẹ deede ti o jẹ boya aibajẹ buburu tabi irora buburu. Ni afikun, awọn ọna ti o wa ninu awọn iṣan akàn tabi awọn sẹẹli deede nwaye ni ara. Diẹ ninu awọn iyatọ iyatọ wọnyi ni a ṣe akiyesi ni abala yii lori awọn iyatọ laarin awọn ekuro buburu ati aiṣanjẹ .
Erongba ti Awọn Ẹjẹ Awọn Alailẹgbẹ Aisan
Lẹhin ti o jiroro nipa ọpọlọpọ awọn iyatọ laarin awọn sẹẹli akàn ati awọn sẹẹli deede, o le ni iyalẹnu boya awọn iyatọ laarin awọn sẹẹli ara wọn ni ara wọn. Pe o le wa awọn ipo iṣan-ara ti awọn iṣan akàn-diẹ ninu awọn ti o ni awọn iṣẹ oriṣiriṣi ju awọn omiiran-jẹ ipilẹ ti awọn ijiroro ti o n wo awọn ara-ara ti o ni arun iyara bi a ti sọ loke.
A ko tun ni oye bi awọn iṣan akàn le fi ara pamọ fun awọn ọdun tabi awọn ọdun ati lẹhinna tun pada. O ni diẹ ninu awọn ero pe "awọn ologun" ni awọn akọọlẹ ti awọn iṣan akàn ti a sọ si awọn ẹyin ti o ni arun kansa le jẹ diẹ si itọju si awọn itọju ati ni agbara lati dùbusun nigba ti a ti mu awọn ologun akàn ogun kuro nipasẹ awọn itọju gẹgẹbi chemotherapy. Nigba ti a ṣe itọju gbogbo awọn sẹẹli akàn ni ara kan gẹgẹbi kanna, o ṣee ṣe pe ni awọn itọju iwaju yoo gba diẹ ninu awọn iyatọ ti o wa ninu awọn iṣan aarun inu ara korira kọọkan.
Ẹrọ Bottom lori Awọn iyatọ laarin Awọn Ọtọ deede ati Awọn Ẹjẹ Iṣàn
Ọpọlọpọ awọn eniyan di ibanuje, iyalẹnu idi ti a ko ti ri ọna kan lati da gbogbo awọn aarun lasan sinu awọn orin wọn. Riiyeyeye awọn ayipada pupọ ti foonu alagbeka ṣe labẹ ilana ti di ara iṣan akàn le ṣe iranlọwọ lati ṣalaye diẹ ninu awọn iyatọ. Ko si igbesẹ kan, ṣugbọn dipo ọpọlọpọ, ti a npe ni lọwọlọwọ ni awọn ọna oriṣiriṣi. Ni afikun si eyi, o ṣe pataki lati mọ pe akàn ko ni arun kan, ṣugbọn dipo awọn ọgọrun-un ti aisan orisirisi. Ati paapa awọn aarun meji ti o jẹ kanna pẹlu iru ati ipele, le ṣe iwa ti o yatọ. Ti o ba wa ni 200 eniyan ti o ni irufẹ ati ipele ti akàn ni yara kan, wọn yoo ni awọn aarun ti o yatọ si 200 lati oju-ọna ti o wa ni igbọ-ara.
O ṣe iranlọwọ, sibẹsibẹ, lati mọ pe bi a ti n ni imọ diẹ sii nipa ohun ti o jẹ ki iṣan akàn kan wa ni cellular cancer, a ni iriri diẹ si bi a ṣe le da sẹẹli naa kuro lati ṣe atunṣe, ati boya paapaa ṣe iyipada si di cell cancer ni akọkọ ibi. Ilọsiwaju ti wa ni tẹlẹ ni a ṣe ni aaye yii, bi awọn itọju ti a fi opin si ni a ndagbasoke eyiti o n ṣe iyatọ laarin awọn apo-akàn aisan ati awọn sẹẹli ti o wa ninu ọna wọn. Ati iwadi lori ilana imunotherapy jẹ bi igbadun, bi a ti n wa awọn ọna lati "mu" awọn ọna ṣiṣe ti ara wa lati ṣe ohun ti wọn ti mọ tẹlẹ lati ṣe. Wa awọn sẹẹli akàn ati ki o pa wọn kuro. Figuring jade awọn ọna ti awọn ẹyin ti iṣan "paarọ" ara wọn ati ifamọra ti yorisi awọn itọju to dara julọ, ati iyọọda pipe, fun awọn eniyan ti o ni awọn àtọgbẹ to gaju ti o ga julọ.
> Awọn orisun:
> DeBaradinis, R. et al. Awọn isedale ti akàn: ijẹ-ọrọ ti iṣelọpọ ti iṣelọpọ idagbasoke ati idagbasoke. Cell Metabolism . 2008. 7 (1): 11-20.
> Institute of Cancer National. Ẹrọ Ikẹkọ SEER. Ẹtọ Isọ Ẹjẹ ti Akàn. https://training.seer.cancer.gov/disease/cancer/biology/
> Institute of Cancer National. Kini Ṣe akàn? Imudojuiwọn 02/09/15. https://www.cancer.gov/about-cancer/understanding/what-is-cancer
> Nio, K., Yamashita, T., ati S. Kaneko. Èrò Ìfẹnukò ti Ẹjẹ Akàn Ṣẹsẹ Awọn Ẹjẹ. Okun iṣan-ọpọlọ . 2017. 16 (1): 4.