Awọn Idi Idi ti Akàn Ṣe leyin Lẹhin ọdun Ọdun
Pelu awọn itọju gẹgẹbi abẹ abẹ , chemotherapy , ati itọju ailera , ju igba kan akàn ba pada. Ati nigba ti ọpọlọpọ awọn aarun ti nwaye ni ọdun marun akọkọ, ọpọlọpọ awọn ti wa mọ nipa ẹnikan ti o wa ni ominira fun aarun fun ọdun ati paapaa ọdun diẹ ṣaaju ki akàn wọn pada. Kilode ti awọn aarun kan wa pada, ati bawo ni eyi ṣe ṣẹlẹ?
Iṣe pataki ti Mọ Kini Awọn Aarun buburu ti nlọ
Ni ibere idi ti awọn aarun buburu ntan pada, a n beere lọwọ ọkan ninu awọn ibeere pataki julọ ni oncology loni.
Awọn igba igba igba ti o tun pada, gẹgẹbi pẹlu aarun igbaya ti oyan, jẹ iṣiro. Àtẹgun akọkọ ti o jẹ ipele 1 tabi ipele 2 jẹ ipele ti o ni ipele 4 tabi metastatic. Niwon diẹ sii ju ida ọgọrun ninu awọn iku akàn waye nitori awọn metastases, eyi jẹ ibeere pataki.
Ọpọlọpọ ti itọju ti a lo fun akàn jẹ lati dènà awọn iṣan aarun lati tẹsiwaju ati "wiwa ni anfani lati pamọ." Eyi ni idi ti o wa ni "adjuvant chemotherapy" ti a fun fun ibẹrẹ igbaya ati awọn aarun ẹdọforo, niwon chemotherapy jẹ itọju eto ti a ṣe lati kolu awọn okun ti nṣiṣe. Ṣugbọn fun idi kan, gbogbo igba pupọ, awọn sẹẹli ti wa ni sile. Paapaa nigbati wọn ba wa, sibẹsibẹ, nibo ni wọn wa? Kilode ti awọn sẹẹli akàn kan n farahan lati ṣe ohunkohun fun ọdun 20 lẹhinna tun dagba lẹẹkansi? Jẹ ki a wo diẹ ninu awọn ibeere wọnyi, ṣugbọn akọkọ o ṣe iranlọwọ lati ṣe itumọ awọn ọrọ ti a yoo lo.
Atunwo Atunwo ti Awọn Kokoro Akàn
Nigbati o ba sọrọ nipa akàn kan ti o pada wa, o ṣe iranlọwọ lati ṣafihan pato ohun ti iyipada kan jẹ, bakannaa awọn ofin miiran.
- Ilọsiwaju . Nkan ti akàn ti n tọka si akàn ti o pada (pada bọ, awọn ifasẹhin, tabi awọn ti o pada) lẹhin akoko kan ti eyiti akàn kan ti fi idariji (eyi ti o tumọ si pe ko si ẹri ti aisan (NED) ati pe a ko ri akàn naa lori scans.) Nigba ti ko ni itọkasi gangan ti akoko ti o yẹ ki o ṣe nigba ti ẹnikan jẹ akàn aarun ati nigbati a ba kà akàn si igbesi-aye, ọpọlọpọ awọn oncologists gbagbọ pe awọn aarun ti o nwaye laarin osu mẹta jẹ ilọsiwaju kuku ju iyipada.
- Ilọsiwaju (Onitẹsiwaju Arun - PD) . Lilọ kiri akàn n tọka si akàn kan ti o buru si ati pe o pọ si o kere ju 20 ogorun ninu iwọn tabi ti tan lẹhin itọju.
- Idahun Apá kan - Idahun kan si itọju tumọ si pe tumo dinku dinku ni o kere ju ọgọta ninu ọgọrun, ṣugbọn ko lọ kuro ni ibamu bi a ṣe akiyesi lori ayẹwo iwosan tabi nipasẹ awọn iworo. Eyi ni a npe ni ifarada apa kan.
- Iya Arun . Àrùn ipalara, tun tọka si bi arun aisan, tumo si tumo ko ni dagba tabi isunku pupọ. O tun tumọ si pe ko si awọn egbò titun ati pe ikun ko ti tan si awọn agbegbe titun ti ara. Ipa ti ko ni ilọsiwaju lati pe ni aisan ti o nlọ lọwọ (aṣeyọri 20 ogorun tabi diẹ ẹ sii) tabi dinku to lati pe ni idahun ti o jẹ apakan (o kere si iwọn 30 ogorun.)
- Idahun Idahun . Idahun pipe tabi ipari atunṣe tumo si ohun kan naa gẹgẹbi idariji patapata tabi NED (ko si ẹri ti aisan.) Eyi tumọ si pe ko si tumọ si iyokuro ti a le ri lori idanwo ara, pẹlu awọn iworo, tabi pẹlu awọn ayẹwo ẹjẹ, ṣugbọn kii ṣe pe aarun kan jẹ larada.
- Gbigba . Gbigbọnṣe ko tumọ si a ṣe itọju akàn kan, ṣugbọn dipo ntokasi si aiṣedede ti ko ni. Awọn oriṣiriṣi meji ti idariji. Ni idariji pipe , a ko le ri aarun kan nipasẹ idanwo ti ara tabi nipasẹ awọn ẹrọ redio. Ni idariji iyọọda , kan akàn jẹ ṣiṣawari ṣugbọn o dinku ni iwọn.
- Ko si ẹri ti Arun (NED) . NED ti ṣe apejuwe ọna kanna gẹgẹbi idariji pipe - a ko le ri idanun kan nipasẹ awọn idanwo tabi ayẹwo.
- Atunṣipọ - Awọn ifasẹyin akoko naa maa n lo interchangeably pẹlu ilọsiwaju.
Kilode ti awọn aarun kan ṣe pada?
Niwọn igba ti a ti nwaye ni idi pataki ti aisan (morbidity) ati iku (iku) lati akàn, agbọye idi ti awọn aarun buburu tun pada jẹ pataki ni imudarasi awọn oṣuwọn iwalaaye fun awọn alaisan awọn akàn. A n nireti pe, bi imọ ṣe ni imọ ni agbegbe yii, oṣuwọn iwalaaye fun ọpọlọpọ awọn aarun yoo mu.
O ṣe pataki lati bẹrẹ pẹlu sisọ pe o nikan ni awọn sẹẹli diẹ ninu awọn sẹẹli ti o lọ silẹ lẹhin itọju fun akàn naa lati pada.
O gba ọpọlọpọ awọn miliọnu awọn iṣan akàn lẹẹkan lati ṣe agbekalẹ ti o le ṣee wa pẹlu paapa awọn ọna ẹrọ ilọsiwaju to ti ni ilọsiwaju.
Kini Nipa Isẹ abẹ ati Itọju ailera ti O dabi Aṣeyọri?
Ti o ba ni abẹ-iṣẹ pẹlu awọn ipinnu ti o fẹyefẹ lori itan ijabọ rẹ , ati bi ọlọjẹ kan ba fihan ko si ẹri ti akàn, o le jẹra lati ni oye idi ti akàn yoo pada. Sibẹ paapaa nigbati ko ba si awọn ẹyin ti o ni iṣiro ti a ri ni awọn ẹgbẹ ti aporo, diẹ ninu awọn ẹyin ti o niipa le ti tan tẹlẹ nipasẹ ọna lymphatic, ni agbegbe si awọn awọ ti o wa nitosi, tabi nipasẹ ẹjẹ si awọn agbegbe miiran ti ara. Awọn sẹẹli akàn wọnyi ti o jẹ ailopin ni a tọka si bi micrometastases .
Iṣẹ-abẹ mejeeji ati itọju ailera ni a kà si "awọn itọju agbegbe." Bi eyi wọn ko tọju awọn sẹẹli akàn ti o ti lọ kọja ẹkun-itọju. Ni afikun, itọju ailera ti ko le pa gbogbo awọn iṣan akàn. Radiation ṣiṣẹ nipasẹ DNA idaduro ni awọn aami meji ti iṣan ati awọn sẹẹli deede. Gẹgẹ bi awọn sẹẹli deede le ṣe atunṣe isọda ti o tẹle, diẹ ninu awọn awọn iṣan akàn le "gba" pada. Iṣaṣe ti awọn micrometastases ni idi ti diẹ ninu awọn eniyan ngba chemotherapy adjuvant ------------------------- chemotherapy ti o fi fun lẹhin ti pari idaniloju agbegbe pẹlu iṣẹ abẹ tabi radiotherapy lati rii daju pe a ti pa awọn micrometastases.
Kilode ti ko ni Chemotherapy Pa gbogbo awọn Ẹjẹ Inu Ẹjẹ?
Chemotherapy, laisi iṣẹ abẹ ati itọju ailera, ni a npe ni itọju ailera, ti a ṣe lati ṣe itọju kii ṣe awọn iṣan akàn nikan nitosi ipọnju ṣugbọn lati yọ kuro ninu awọn sẹẹli ti aisan ti o ti tan kọja awọn aaye ti ara ti a ti mu pẹlu abẹ ati isọmọ. Nitorina kilode ti ko ni chemotherapy pa gbogbo awọn iṣan akàn ni ara? Lati ye idahun si ibeere yii, o ṣe pataki lati ni oye diẹ nipa bi iṣelọmu ti n ṣiṣẹ. Ọpọlọpọ awọn oogun oògùn chemotherapy ni diẹ ninu awọn ipo ni ṣiṣe ti pipin cell. Ko gbogbo awọn sẹẹli akàn ti n pin ni gbogbo igba, ati awọn sẹẹli ti ko pin, tabi ti o wa ni ipele ti o yatọ ni pipin sẹẹli ti awọn iwe-oògùn chemotherapy kan pato, le wa laaye. Eleyi jẹ ọkan ninu awọn idi ti a ma n mu awọn eniyan ni ọpọlọpọ ju ọkan oògùn chemotherapy (awọn iṣọn oògùn kemikira ni awọn oriṣiriṣi awọn ipinnu ninu ilana pipin sẹẹli) ati idi ti a ṣe maa fun ni ẹdọmọgun ni ọpọlọpọ awọn akoko kuro ni akoko.
Bawo ni Awọn Ẹrọ Cancer Tọju fun Awọn Ọdun tabi Ọdun?
Awọn ero diẹ diẹ ti a ti dabaa lati ṣafọri fun ohun ti o dabi pe o jẹ agbara ti cellular akàn lati "pamọ" fun akoko ti o gbooro sii. Fun apẹẹrẹ, 20 si 45 ogorun ti awọn atẹgun aarun ayanfẹ oyan aarun ayọkẹlẹ ti o waye ni ọdun tabi paapa ọdun lẹhin ti o ti ni abojuto ti aisan.
Ọkan ni nkan wọnyi ni imọran ti awọn akàn ti nfa awọn ẹyin , abala ti awọn ẹyin sẹẹli . Simplistically , o le ronu ti awọn sẹẹli akàn bi nini awọn akosile. Ni idi eyi, akàn ba awọn ẹyin keekeekee yoo jẹ "gbogbogbo" ati ki o ni okun sii ju awọn aami iṣan akàn miiran (ti o ni imọran diẹ si itọju gẹgẹbi chemotherapy, boya nitori pe wọn pin diẹ sii laiyara ju awọn iṣan aarun akàn.) Lakoko ti awọn itọju akàn le pa ọpọlọpọ awọn ọmọ ogun , awọn sẹẹli ti o ga julọ yoo wa laaye, setan lati dagba lẹẹkansi.
Erongba miiran jẹ pe ti aboyun . Fun idi kan, iṣan akàn kan (awọn sẹẹli ti o jẹ dormes le jẹ awọn ẹyin ti o ni arun kansa) le dubulẹ dormant (bi ohun ọgbin ni igba igba otutu, tabi ohun-ẹhin olu) ati, fun awọn ipo ti o tọ, bẹrẹ sii dagba lẹẹkansi. Awọn sẹẹli ti iṣan akàn yii le "sun" fun igba pipẹ ti akoko ṣaaju ki o to "jiji soke" ati titẹ titẹ sii ni kiakia. Wọn le "lọ sùn" nitori eto aiṣedede ti o dara, tabi aini ti angiogenesis (agbara kan ti aarun lati ṣe awọn ohun elo ẹjẹ lati fun u ni ki o si jẹ ki o dagba) ati lẹhinna "ji soke" ti eto eto ko ba jẹ sisẹ pẹlu daradara ( imunosuppression ) ti angiogenesis ba waye.
Awọn Aarun-aisan Tani Wá pada (Recur) ati Le Ṣe Gba Ti Farada?
Awọn onisegun kii maa nlo ọrọ naa "ni imularada" nitori ọpọlọpọ awọn èèmọ ni agbara lati pada wa. Awọn imukuro ni diẹ ninu awọn aarun ti o tete tete ti o ni ewu ti o kere pupọ (fun apẹẹrẹ tetegun akàn tairodu).
Ṣe akàn ti o n yọ diẹ si ibinu?
Diẹ ninu awọn aarun le jẹ diẹ ibinu lati tọju nigbati wọn ba pada, ati fun ọpọlọpọ awọn èèmọ a nilo lati ro pe itọju akọkọ ti a lo ni a maa n kà si pe o jẹ julọ ti o munadoko. Ṣugbọn eyi kii ṣe apeere nigbagbogbo. Diẹ ninu awọn akàn ti o le jẹ atunṣe paapaa lẹhin ti wọn pada, fun apẹrẹ, akàn aisan ayẹwo .
> Awọn orisun:
> Almog, N. Awọn iṣelọpọ iṣesi ti o jẹ okunfa dormancy tumo. Awọn lẹta akàn . 2010. 294 (2): 139-46.
> Kleffel, S., ati T. Schatton. Dormancy Tumor ati akàn jẹ ki awọn ẹyin: awọn ọna meji ti owo kanna? . Ilọsiwaju ni Isegun Egbogi ati Isedale . 2013. 734: 145-79.
> Li, S., et al. Awoṣe ti Imuro Tumor / Ilọkọja lẹhin Chemotherapy Laipẹ. PLOS Ọkan . Atejade May 20, 2014.
> Institute of Cancer National. Nigbati Akàn ba pada.
> Wang, Sih-han, ati Shiaw-Yih Lin. Dormancy Tumor: ipilẹ iṣoro ti o ni iyipada ti o tumo ati idena idena. Ẹkọ Iwadi ati Onkoloji . 2013. 2:29.