Loni ni Orilẹ Amẹrika gbogbo awọn ọmọ ikoko ni idanwo idanwo ti a npe ni iboju ikoko . Idanwo yii ni a maa n gba nigba ti a fi agbara ọmọde silẹ lati ile iwosan. A gba ẹjẹ naa lori iwe idanimọ ti a npe ni Guthrie kaadi ati ti o ranṣẹ si laabu ipinle.
Ni awọn ipinle, a tun ṣe idanwo naa ni ọsẹ meji lẹhinna. Ẹjẹ iṣaju akọkọ ti a ṣe ayẹwo ni phenylketonuria (PKU); diẹ ninu awọn eniyan tun tọka si eyi gẹgẹbi igbadun PKU, ṣugbọn loni awọn ailera ailera ti wa ni ayẹwo pẹlu awọn ayẹwo ẹjẹ kekere yii. Idi ti iboju ikoko tuntun ni lati ṣe idanimọ awọn ipo ti a jogun, ki itọju naa le bẹrẹ ni kutukutu ki o si dẹkun ilolu.
Awọn ailera ẹjẹ pupọ wa ti a le damo lori iboju ọmọ ikoko. A yoo ṣe ayẹwo wọn nibi. Igbeyewo ko ni pato kanna ni gbogbo awọn ipinle 50, ṣugbọn ni apapọ, julọ ninu awọn wọnyi yoo wa.
1 -
Ọgbẹ Sickle-CellẸjẹ ẹjẹ akọkọ ti a fi kun si iboju ikoko ni aisan aisan-ẹjẹ . Ni ibẹrẹ, igbeyewo ti ni idinamọ si awọn ẹgbẹ tabi awọn ẹgbẹ, ṣugbọn pẹlu alekun awọn oniruuru eniyan, nisisiyi gbogbo awọn ọmọde ni idanwo. Iboju ọmọ ikoko le ṣawari aiṣedede aisan-ẹjẹ ati sẹẹli-sẹẹli. Awọn ọmọde ti a ni ayẹwo ti o ni aisan-ẹjẹ ni o bẹrẹ lori penicillini lati dabobo awọn ipalara ti aye. Yi o rọrun rọrun yi pada arun aisan-ẹjẹ bi ohun kan ti o ri ninu awọn ọmọde pẹlu arun igbesi aye.
2 -
Beta ThalassemiaAwọn ipinnu lati ṣe ayẹwo fun beta thalassemia ni lati ṣe awọn ọmọde pẹlu awọn ọmọ beta thalassemia pataki ti yoo beere fun ifunni ẹjẹ ti oṣuwọn fun iwalaaye. O nira lati mọ boya ọmọ kan yoo nilo igbasẹ lori gbogbo aye ti o da lori iboju nikan, ṣugbọn awọn ọmọ ti a mọ pe nini beta thalassemia ni ao tọka si olutọju onimọgun ẹjẹ ki wọn le ni abojuto ni pẹkipẹki fun ẹjẹ ti o nira.
3 -
Hemoglobin HHemoglobin H jẹ iru alpha thalassemia ti o ni abajade si ẹjẹ ti o tọ si ailera . Biotilẹjẹpe awọn alaisan wọnyi kii ṣe ipalara fun iṣan ẹjẹ ẹjẹ ni igbagbogbo, wọn le ni anemia ti o nira lakoko awọn aisan pẹlu iba to nilo ipalara. Idanimọ awọn alaisan wọnyi ni kutukutu gba awọn obi laaye ki wọn le kọ ẹkọ lori awọn ami ati awọn aami aiṣan ti ẹjẹ aniara.
4 -
Hemoglobin CGege si hemoglobin S (tabi ẹjẹ pupa aisan), hemoglobin C n ni abajade ẹjẹ ti o pupa ti o dabi awọsanba (cellular sẹẹli) ju ẹbun lọ. Ti obi kan ba ni aami-aisan-sẹẹli ati pe miiran ni o ni ami ti ẹjẹ pupa, wọn ni 1 ninu 4 anfani ti nini ọmọ pẹlu Hemoglobin SC, ẹya kan ti arun aisan-ẹjẹ. Awọn ẹjẹ Hiirolobin C tun wa bi arun pupa ti pupa ati hemoglobin C / beta thalassemia. Awọn wọnyi ko ni ailera ailera. Awọn abajade wọnyi ni iye ti o yatọ si ẹjẹ ati hemolysis (iṣan pupa ẹjẹ), ṣugbọn kii ṣe irora bi aisan-ẹjẹ.
5 -
Hemoglobin ETi o wa ni Guusu ila-oorun Asia, hemoglobin E ti dinku iṣeduro ati pe o ni iṣoro lati mu apẹrẹ rẹ. Pataki julo ni apapọ ẹjẹ hemoglobin E ati beta thalassemia ti o le fa ni pataki ni iyasisiya, ati pe o nilo fun igbesẹ aye gbogbo aye. Ti ọmọ ikoko ba jogun eemoglobin E lati ọdọ obi kọọkan, o / o le ni arun aisan hemoglobin EE. Ẹdọ EEggbin EE ko ni iyọọda pẹlu ẹjẹ ti o kere pupọ (microcytosis).
6 -
Variant HemoglobinNi afikun si awọn hemoglobins S, C, ati E ni o wa ni iwọn 1000 iyatọ ti hemoglobin. Awọn hemoglobini wọnyi ni awọn orukọ ti o yatọ bi Constant Spring ati Memphis (ti wọn pe ni orukọ lẹhin ipo ti wọn ti mọ tẹlẹ). Ọpọlọpọ to pọju ninu awọn wọnyi kii ṣe pataki. Fun opolopo ninu awọn ọmọde, a ni iṣeduro lati ṣe atunṣe ẹjẹ ni ayika 9 si 12 osu lati pinnu boya eyi jẹ pataki.
7 -
Alpha Thalassemia TraitNigba miran awọn aami ti itanna alpha thalassemia (tabi kekere) ni a le damo lori iboju ọmọde. Ni apapọ, abajade yoo darukọ awọn hemoglobin Barts tabi awọn ohun elo igbohunsafefe. Awọn ẹya ara ti Alpha thalassemia le fa iṣọn ẹjẹ ailera ati kekere awọn ẹjẹ keekeke pupa ṣugbọn o nlo nigbagbogbo. Sibẹsibẹ, nitoripe ọmọ kan ni iboju deede ti ọmọde ko tumọ si pe oun ko ni itumo alpha thalassemia; o le nira lati ri. Nigbamii ni igbesi aye alpha thalassemia le dapo pẹlu ailera ailera iron.