Awọn omuro ti a fi ọmu ati awọn lumpiness ṣe akojọ yii
Awọn iyọọda igbaya ti o wọpọ wọpọ ṣubu sinu awọn iṣiro pupọ. Awọn wọnyi ni awọn iyipada igbaya ti o wa ni kikun, awọn lumps solitary, ifọsi ori ọmu, ati ikolu ati / tabi igbona.
Awọn ayipada Igbaya ti o ṣahọtọ
Ayẹwo opo-ara ti o ṣan ni a mọ nipasẹ awọn orukọ pupọ, pẹlu awọn iyipada ti iṣan fibrocystic ati aisan igbaya ti ko ni. Iru lumpiness bẹẹ, eyi ti o ma ṣe apejuwe bi "ropy" tabi "granular," le ni igba diẹ ni irọrun ni agbegbe ni ori ori ọmu ati isola ati ni apa oke oke ti ọmu.
Iru lumpiness bẹẹ le di diẹ kedere bi obirin ti n súnmọ ọdun-ori ati imọ-ara-ti-ara-ara ti iṣan-ara ti awọn ọmu rẹ ti n ni ọna pupọ si ọna asọ, ti o sanra ọra. Ayafi ti o ba mu awọn homonu ti o rọpo pada, irufẹ lumpiness yii nigbagbogbo n lọ silẹ fun rere lẹhin ti awọn miipapo.
Iwọn akoko asiko naa tun mu iyipada igbaya iwo-ara cyclic . Ọpọlọpọ awọn obirin ni iriri ikun, ibanujẹ, ati irora ṣaaju ati igba miiran nigba awọn akoko wọn. Ni akoko kanna, ọkan tabi diẹ lumps tabi kan rilara ti pọ sii lumpiness le dagbasoke nitori ti afikun omi gbigba ni ara igbaya. Awọn lumps wọnyi nigbagbogbo lọ kuro ni opin akoko naa.
Nigba oyun, awọn iṣun ti o wara-di-koriko di gbigbọn ati awọn ọmu le lero lumpier ju igba lọ. Biotilẹjẹpe àìmọlẹmọ, aarun ayẹwo aarun ti oyan ni lakoko oyun. Ti o ba ni ibeere eyikeyi nipa bi ọmu ṣe lero tabi wo, sọrọ si dokita rẹ.
Awọn wiwọn ti o fẹsẹmulẹ
Awọn ipo igbaya bọọlu pẹlu awọn oriṣiriṣi oriṣiriṣi oriṣiriṣi pato, awọn lumpsin solitary.
Iru lumps, eyi ti o le han nigbakugba, le jẹ nla tabi kekere, asọ tabi roba, omi-kún tabi ti o lagbara.
Cysts jẹ awọn apo ti o kún fun omi. Wọn maa n waye ni igba pupọ ninu awọn obirin ti o wa lati ọjọ ori 35 si 50, ati pe wọn ma n tobi si i ati ki o di tutu ati ibanujẹ ṣaaju ki o to akoko asiko. Wọn maa n ri ni awọn ọmu mejeji.
Diẹ ninu awọn cysts jẹ ki kekere ti wọn ko le ro; ṣọwọn, cysts le jẹ pupọ inches kọja. A maa n ṣe itọju ọpọlọ nipasẹ akiyesi tabi nipasẹ aspiration abẹrẹ ti o dara . Wọn fi han kedere lori olutirasandi.
Awọn fibroadenomas jẹ awọn ti o nira ati yika awọn ekuro ti ko darapọ ti o wa ninu awọn ẹya-ara (fibro) ati awọn glandular (adenoma). Ni ọpọlọpọ igba, awọn lumps wọnyi ko ni irora ati ri nipasẹ obinrin naa. Wọn lero iparara ati o le ni irọrun gbe ni ayika. Fibroadenomas jẹ ẹya ti o wọpọ julọ ti awọn èèmọ ninu awọn obinrin ni awọn ọmọde ọdọ wọn ati awọn ọdun mẹẹdogun ti o bẹrẹ, wọn si nwaye ni ẹẹmeji ni awọn obirin Amẹrika ti Amẹrika bi awọn obinrin Amerika miiran.
Fibroadenomas ni oju-ara ti o dara julọ lori mammograsi (awọn eniyan ti o ni iyọda, ti o ni iyọdaju pẹlu asọtẹlẹ ti a ti ṣalaye), ati pe a le ṣe ayẹwo wọn ni igba miiran pẹlu asin igbiyanju abẹrẹ. Biotilẹjẹpe awọn fibroadenomas ko di idibajẹ, wọn le ṣe afikun pẹlu oyun ati fifun ọmọ. Ọpọlọpọ awọn oniṣẹ abẹ lo gbagbọ pe o jẹ imọran ti o dara lati yọ awọn fibroadenomas lati rii daju pe wọn jẹ alailẹgbẹ.
Kogirosisi ẹran ni orukọ ti a fi fun awọn iṣọn ti ko ni irora, yika ati duro ni idari nipasẹ ti bajẹ ati disintegrating awọn ọra ọlọra. Ipo yii maa n waye ni awọn obinrin ti o sanra pẹlu awọn ọyan pupọ. O maa n dagba ni idahun si ikọla tabi fẹ si igbaya, bi o tilẹ jẹ pe obirin ko le ranti ipalara kan pato.
Nigbakuran ti awọ-ara ni ayika awọn lumps wo pupa tabi tori. Kogirosisi ti aisan le ṣe iṣoro fun akàn, nitorina awọn lumps ti wa ni kuro ni ibi-ara ti o niiṣe .
Scenrosing adenosis jẹ ipo ti o dara julọ ti o ni ipa ti idagbasoke ti o pọju ti awọn tissues ninu awọn ibusun ọmu igbaya. O maa n fa irora igbaya. Maa ṣe awọn ayipada jẹ ohun airi-ara, ṣugbọn adenosis le gbe awọn lumps, ati pe o le fihan lori mammogram, nigbagbogbo bi awọn pato. Kukuru ti biopsy, adenosis le nira lati mọ iyatọ lati akàn. Ilana deede jẹ igbesi-aye ti o wa ni abe, eyiti o pese ayẹwo ati itọju mejeji.
Ọpa ti nmu silẹ
Iyọ-ọmu ti o tẹle diẹ ninu awọn ipo igbaya alaiwọn .
Niwon igbaya jẹ ọgbẹ, awọn ikọkọ lati ori ọmu ti obirin ti o dagba julọ ko jẹ alaidani, tabi paapaa ami ami ti aisan. Fún àpẹrẹ, ìṣúsílẹ díẹ ti ọpọlọ máa ń ṣẹlẹ láàrin àwọn obìnrin tí wọn ń lo àwọn ìdènà ìbímọ ìbímọ tàbí àwọn oògùn míràn, pẹlú àwọn oníṣọọlẹ àti àwọn tètètẹnì. Ti idaduro jẹ ti a fa nipasẹ aisan kan, arun naa yoo jẹ diẹ sii ju alaafia lọ.
Awọn gbigba agbara ọgbọ wa ni orisirisi awọn awọ ati awọn irara. Aṣii iyọsiṣan le ṣee tọka si ọpọlọpọ awọn okunfa, pẹlu aiṣelọpọ tairodu ati awọn itọju tibia tabi awọn oògùn miiran. Awọn obinrin ti o ni igbasọ opo-ara ti o wa ni kikun le ni iṣiro ti o tutu ti o jẹ brown tabi ewe.
Dokita yoo gba ayẹwo ti idasilẹ lọ ki o si fi ranṣẹ si yàrá kan lati ṣe atupalẹ. Awọn gbigba agbara ti o ni igbẹkẹle ni a ṣe abojuto julọ nipasẹ fifi ori ọmu naa mọ. Idaduro ti ikolu le fa ni o le nilo awọn egboogi.
Ọkan ninu awọn orisun ti o wọpọ julọ ti idaduro ẹjẹ tabi ti ọgbẹ jẹ itumọ ti papilloma, kekere kan, idagbasoke ti o ni irun ti o ṣiṣẹ sinu awọn ọmu igbaya nitosi ori ọmu. Eyikeyi ipalara tabi jamba ni agbegbe ori ori ọmu le fa ki papilloma naa binu. Awọn akọọlẹ kọnkikan (solitary) ni ipapọ ni o ni ipa lori awọn obirin to sunmọ miipapọ .
Ti idaduro naa ba di ipalara, a le yọ ọgbẹ ti aisan naa kuro ni iṣẹ abẹ-iṣẹ laiṣe ibajẹ ti ara. Ọpọlọ papillomas ti inu, ni idakeji, ni o wọpọ julọ ni awọn ọdọde. Wọn maa n waye ni awọn ọmu mejeeji ati pe o le ṣe alapọ pẹlu nkan ti o pọ ju pẹlu idọti ori ọmu. Ọpọlọ papillomas inu , tabi awọn papillolo ti o ni nkan ṣe pẹlu odidi, nilo lati yọ kuro.
Ikolu tabi iredodo
Ipalara tabi iredodo, pẹlu mastitis ati mamari duct ectasia, jẹ ẹya ti diẹ ninu awọn ipo igbaya alaiwu.
Mastitis (ti a npe ni "mastitis postpartum") jẹ ikolu ti a ma ri julọ ninu awọn obinrin ti o nmu ọmu. A le di idaduro, gbigba wara si adagun, nfa ipalara ati ṣeto ipele fun ikolu nipasẹ kokoro arun. Oyan naa han pupa ati ki o ni itumọ gbona, tutu ati lumpy.
Ni awọn ipele akọkọ, a le ṣe itọju mastitis nipasẹ awọn egboogi. Ti awọn fọọmu ti o ni awọn ami ti o ni iyọọda, o nilo lati wa ni drained tabi ti a ti yọkuro kuro.
Mammary duct ectasia jẹ aisan ti awọn obirin ti o sunmọ ni menopause. Awọn Duo ti o wa labẹ ori ọmu di inflamed ati pe o le di didi.
Mammary duct ectasia le di irora, ati pe o le mu awọn idasilẹ ti o nipọn ati ti o ni irẹlẹ si awọ ewe ni awọ. Itoju jẹ awọn agbọn ti o gbona, awọn egboogi ati, ti o ba jẹ dandan, abẹ lati yọ ọpa kuro.
Ọrọ ti akiyesi: Ti o ba ri abajade tabi ayipada miiran ninu ọmu rẹ, ma ṣe lo akọsilẹ yii lati gbiyanju lati ṣe iwadii ara rẹ. Ko si aroṣe fun imọran dokita.
Ti a yọ lati inu Institute Institute of Cancer, Awọn Ile-iṣẹ Ilera ti orile-ede