Bawo ni Ẹkọ Ibisi ti Nfa?
Eto ibimọ ọmọkunrin pẹlu awọn ayẹwo, awọn ọgbẹ sperm, ẹṣẹ ẹṣẹ prostate, urethra, ati kòfẹ. Laanu, gẹgẹbi ọpọlọpọ awọn tissues miiran ti ara eniyan, awọn aarun le dagbasoke lati inu ibisi. Kokoro ti ẹjẹ jẹ ti o jina ti akàn ti o wọpọ julọ ti eto eto ibisi ọmọkunrin ti o tẹle nipa awọn aarun ajẹsara , ti o ni orisirisi awọn oriṣiriṣi oriṣiriṣi.
Idanun ti idanwo wa lati awọn ayẹwo, ti a tun mọ ni awọn igbeyewo, oriṣi ti awọn ayẹwo.
Akopọ
Orukọ pipe fun sẹẹli sperm jẹ spermatozoon, ọpọ spermatozoa. Sperm cell yatọ si julọ gbogbo awọn ẹyin miiran ti ara eniyan ni pe o jẹ nikan sẹẹli iru ti o ni awọn ọkan ti awọn chromosomes, lakoko ti o ti gbogbo awọn sẹẹli ni awọn meji ṣeto ti chromosome kọọkan. O darapọ pẹlu awọn ẹyin, ti o ni ẹda kanṣoṣo ti awọn chromosomesi iya, ti o mu ki o wa ni kikun awọn chromosomes. Eto yii ti awọn iroyin chromosomes fun opolopo ninu awọn abuda ti ẹni kọọkan lati wa ni bi.
Sperm kọja nipasẹ awọn ipele akọkọ mẹta: gbóògì, ipamọ, ati ifijiṣẹ.
Gbóògì
Ilana ti ẹda ẹda ti a npe ni spermatogenesis. O waye ni agbegbe awọn testes ti a mọ gẹgẹbi awọn ipilẹ ti seminiferous. Laarin awọn ipilẹ seminiferous ni a ri awọn sẹẹli ti spermatogonia lati eyiti awọn ẹyin keekeke wa ti wa.
Bi sperm ṣe rin irin-ajo awọn seminubu ti awọn seminiferous, wọn ti ni itọju ati tẹsiwaju lati dagba. Ni ayika 200-400 milionu sperm ti wa ni a ṣe ni ọjọ kọọkan.
Ibi ipamọ
Iwọn naa jade kuro ni awọn ipilẹ seminiferous ati ki o tẹ awọn epididymis, eyi ti o jẹ itọju miiran ti a fi wiwọ ni wiwọ. Sperm tesiwaju lati se agbekale ni ipele yii ati pe o ti tọju tọju si opin awọn epididymis.
O maa n gba to osu mẹta fun sperm lati di kikun.
Ifijiṣẹ
Pẹlu itọju deedee lati inu eto aifọkanbalẹ, awọn atẹgun iṣan ti o ni idibajẹ ti nfa sperm lati epididymis sinu awọn ọgbẹ ti aisan (eyiti a tun mọ ni ductus deferens) eyi ti o ni iyipo ni ayika àpòòtọ ati ki o kọja sinu ọta ti ejaculatory, eyi ti o wa ninu ẹṣẹ ẹtan. Ilana yii ni a mọ bi ijabọ ati ṣẹlẹ lẹsẹkẹsẹ ṣaaju si ejaculation. Ni kutukutu ṣaju iṣakoso ejaculatory, ipese omi ipade seminal pese omi ti o ni nkan ti o ni nkan ti o jẹ ki ohun ti o pọju ti o pọju ti ejaculate. Itọ-itọ tun ṣe itọju omi ti o wulo lati dinku pH ati dabobo aaye. Lati ibẹ ni ọti-ara, ti a mọ nisisiyi gẹgẹbi irugbin nitori ti o ni irun lati awọn nkan ti o wa ninu seminal, ni a yọ jade kuro ni urethra ati jade kuro ninu kòfẹ. Agbara isan-ara ti o ni ayika urethra ni awọn isọdọmọ itọ lati ṣe idibajẹ kuro lati lọ itọsọna ti ko tọ sinu àpòòtọ.
Awọn agbara ti o le ṣee
Ṣaaju lilo Itọju
Diẹ ninu awọn ijinlẹ ti daba pe awọn ọkunrin ti o ni akàn testicular ni ẹri ti ajẹsara ti o ni ailera paapaa ki o to itọju. Idi ti o yẹ fun eyi ko niyeye, ṣugbọn o le ni ibatan si awọn okunfa okunfa ti o fa idibajẹ testicular ni ibẹrẹ, bi cryptochidism .
Awọn atẹle Chemotherapy tabi Radiation
Melo- kemikirara ati itọju ailera ni o le fa iṣan spermatogenesis. Ti o ga iwọn lilo ti chemotherapy, ti o pọju ewu fun ailopin ailopin.
Lẹhin RLND
Ìsọdipọ ipadẹpọn inu ibẹrẹ ti ajẹsara rirọpọ jẹ igbesẹ ti nṣiṣẹ ti awọn ọpa ti lymph inu ikun ti o yọ akoonu inu-inu lati awọn ayẹwo. Eyi ni ibẹrẹ akọkọ awọn aarun ayọkẹlẹ testicular ti ntan ati abẹ abẹ le jẹ ẹya pataki lati ṣe itọju akàn. Awọn ara ti o dahun fun ilana iṣakoso ti ejaculation kọja lati ọpa-ẹhin nipasẹ agbegbe yii. Awọn ara wọnyi le ni ipa nipasẹ abẹ-ṣiṣe ti o mu ni ipo ti a mọ ni ejaculation retrograde.
Gẹgẹbi a ti sọ loke, lakoko ejaculation, iṣan iṣan ti o ni iṣan nilẹ lẹhin iṣaju, idilọwọ awọn irugbin lati lọ si itọsọna ti ko tọ (retrograde) sinu apo àpòòtọ dipo ti o wa ni urethra nipasẹ aifẹ. Ni ejaculation retrograde, iṣan ti o ni ẹda fun ihamọ sphincter ko ṣiṣẹ bi o ti jẹ ki ara wọ inu àpòòtọ naa ti o nfa ni awọn igba ti a mọ ni idasilẹ ti o gbẹ.
Eyikeyi ninu awọn itọju fun awọn akàn testicular le fa ni ailekọri. O yẹ ki o ṣe akiyesi ifowopamọ owo ni ẹnikẹni ti o fẹ lati bimọ awọn ọmọde lẹhin itọju.