Awọn okunfa ati Awọn okunfa Ewuro fun Cancer Testicular
KÍ NI TESTICULAR CANCER?
Awọn oriṣiriṣi awọn fọọmu ti o nipọn ti o wa ni akàn ti ajẹsara ti o jẹ akọkọ gẹgẹbi awọn lymphoma ati awọn èèmọ stromal ati awọn aarun miiran, eyi ti o le tan (metastasize) si awọn ayẹwo bi aisan akàn. Fun idi ti àpilẹkọ yii, a yoo ṣe ijiroro lori awọn orisi ti o wọpọ julọ ti aisan ti a mọ ni aisan ti a npe ni germ cell cancers. Awọn wọnyi ṣe awọn 95% ti gbogbo awọn aarun ajẹsara.
Alaye siwaju sii lori awọn akàn akàn ajẹrisi le ṣee ri nibi .
KÍ NI AWỌN ẸRỌ RISK NIPA IDAGBASOKE ỌMỌRUN IWỌJỌ?
Ni akọkọ, akàn testicular jẹ ẹya ti o niiṣe pupọ ti aarun. O jẹ ipo 25 nikan ni awọn oniruuru aarun ayọkẹlẹ, iṣiro fun nipa 0,5% gbogbo awọn ayẹwo ayẹwo akàn titun. Boya awọn akọsilẹ ewu ti o tobi julo fun idagbasoke testicular akàn jẹ ọjọ ori, ayafi ti o ba jẹ akọsilẹ abo. O wọpọ julọ ni ipa lori awọn ọkunrin laarin ọdun 15-35 ọdun. Majẹmu Testicular ṣaaju ki o to pẹ tabi lẹhin ọdun 50 jẹ iṣẹlẹ ti o ṣe pataki. Tẹ ibi fun awọn akọsilẹ alaye ti idanimọ ti testicular.
Ọkan ninu awọn okunfa ewu ti o ṣafihan julọ fun idagbasoke ti akàn testicular jẹ cryptorchidism. Ni idagbasoke ilọsiwaju ọkunrin, awọn ayẹwo yoo maa sọkalẹ lọ si ikanni inguinal sinu ikẹlu nipasẹ ibimọ. Nigbati awọn idanwo ko ba wọ inu oṣuwọn nipasẹ osu mẹrin lẹhin ibimọ, cryptorchidism (tabi idanimọ ti o farasin) wa bayi.
Biotilẹjẹpe o jẹ idaniloju pato idi ti eyi ṣe n ṣe idanwo si akàn testicular, o mu ki ewu naa ṣe pataki. Iwugun ti o ngba idagbasoke akàn testicular ni igbesi aye ọkan ni ayika 0.4%. Yi ewu ti pọ nipasẹ fere 8 igba fun ẹnikan pẹlu cryptorchidism.
Lehin ti o ti ni akàn testicular ṣaaju ki o to jẹ idiyele ewu pataki miiran fun idagbasoke iṣẹlẹ titun ti oṣuwọn testicular.
Iwugun ti o ngba idagbasoke akàn testicular ni igbesi aye ọkan ni ayika 0.4%. Ni ẹnikan ti o ti ni oṣuwọn ti ajẹsara, ewu ti o wa ni igbesi aye ti o ndagba ni idaniloju ti o ku tun mu si 2%.
Iya-ije tun jẹ ifosiwewe ewu ti o pọju. Awọn ọkunrin funfun wa ni ewu to gaju ti akàn idagbasoke ti o ṣeeṣe diẹ sii ju igba mẹrin lọ nigbati o ba ṣe deede si awọn ọkunrin dudu. Aṣayan Asia ati Pacific ni awọn ọkunrin tun wa ni ewu kekere ti awọn ọkunrin Hispaniki ti o ni ewu ti o sunmọ ti awọn ọkunrin funfun.
Ti ṣe apejuwe lati wa ni ipilẹṣẹ fun akàn testicular, idagba ti o ni awọ ti a mọ ni carcinoma testicular ni abẹ, ti dagbasoke sinu akàn ti o njan ni 50% ti akoko laarin ọdun marun.
Awọn ọkunrin deede ko ni x-y-chromosome. Ni ipo ti a mọ ni ailera Klinefelter, ẹya afikun x chromosome wa ni bayi ati pe a tun n kà si idibajẹ ewu fun idanun testicular. Alaye siwaju sii nipa awọn iṣọn Klinefelter le ṣee ri nibi .
ǸJẸ O NI RẸ LATI ỌMỌRẸ Rẹ?
Idahun kukuru jẹ bẹẹni, biotilejepe a ko ti mọ ọran ti a jogun. Sibe, o han pe o jẹ ẹya-ara ti idile. Ewu ti o ni ibatan fun idagbasoke akàn testicular ni ẹnikan ti o ni ibatan kan ti o ni ibatan akọkọ ni o ni afikun si iwọn 6 si 10 ni ewu ti gbogbo eniyan.
OHUN TI O ṢE ṢEJA RẸ?
Diẹ ninu awọn okunfa ewu ni a ṣe ayẹwo atunṣe, ie, o le ṣe nkan nipa wọn. Awọn okunfa iyipada ti o ṣe iyipada fun akàn testicular jẹ diẹ. Itọju abẹrẹ le ṣee ṣe fun cryptorchidism, eyiti o le dinku ewu fun idagbasoke akàn testicular. Ọpọlọpọ awọn okunfa ewu ko ni atunṣe. Ọjọ ori, akọ, abo ati itanran ẹbi kii ṣe nkan ti a le yipada.
KÍ NI NIPA NIPA FUN AWỌN NIPA NI AWỌN ỌJỌ TI AWỌN ỌJỌ?
Ko si ibojuwo ti a fọwọsi fun akàn itọju testicular, paapaa ni awọn olugbe ewu ti o ga. Awọn idi fun eyi ni ọpọlọpọ awọn agbo. Fun ọkan, awọn idanwo naa jẹ iyatọ ati awọn iṣọrọ fun awọn lumps tabi awọn ohun ajeji miiran bi ipalara ti ẹyẹ.
Ayẹwo idanwo ti oṣooṣu ni idanwo ti o yẹ, paapa fun awọn eniyan ti o ga ju bi a ti ṣe alaye loke. Ni ẹẹkeji, paapaa nigbati akàn testicular ti tan, o le ṣee ṣe itọju pẹlu awọn itọju ti o tọ, ṣiṣe wiwa tete ti kii ṣe pataki ju awọn aami iṣan miiran. Jowo wo akọsilẹ yii fun alaye siwaju sii lori awọn ami ati awọn aami aiṣan ti akàn.