Awọn ọsin ati aisan
Awọn ọsin jẹ nla. O jẹ otitọ ti o mọ daju pe awọn eniyan ti o ni ohun ọsin ni o jẹ igbadun pupọ ati ki o gbe to gun ju awọn ti kii ṣe. Awọn ohun ọsin le paapaa jẹ ki o ni irọrun nigba ti a ba ṣaisan. Ṣugbọn nigbakugba awọn ohun ọsin gba aisan ju. Ati eyi nigbagbogbo ma nyọ wa ni iyalẹnu bi a ba le ni anfani lati gba ohunkohun ti o jẹ ti o jẹ ki awọn ọsin wa jẹ aisan. Idahun si daadaa lori ohun ti o nfa ailera rẹ.
Ohun ti kii yoo gba lati ọdọ Ọdun rẹ
Ọpọlọpọ awọn aisan ti o wọpọ ti o ni ipa lori eniyan ko ni ipa awọn ohun ọsin ni ọna kanna ati ni idakeji. Nitorina ti o ba ni irun rẹ kekere, iwọ ko ni yoo gba ọ lọwọ rẹ. Awọn virus ti o fun eranko ohun bi iṣan, òtútù ati aisan yatọ si awọn ti o fa awọn aisan wọnyi ni awọn eniyan ati pe wọn kii ṣe itankale laarin awọn eniyan ati ẹranko.
Awọn aarun kan ti o ni ipa awọn ohun ọsin ti ko ni ipa lori eniyan ni:
- Awọn otutu ti o wọpọ ati awọn aisan atẹgun ti o ga julọ
Ọpọlọpọ awọn virus ti o le fa awọn arun ti atẹgun ti o ga julọ ninu awọn ologbo ati awọn aja. Ko si ọkan ninu awọn wọnyi ti a gbejade si eniyan sugbon o le jẹ pupọ si awọn aja tabi awọn ologbo. Ati pe, dajudaju awọn aṣiṣe ti o fa otutu ninu eniyan ni o wa, ṣugbọn o ko le tan wọn si awọn ọsin rẹ boya. - Canine Parvovirus
Kokoro yii nfa kikan ati igbuuru ni awọn aja, laarin awọn aami aisan miiran ati pe o le jẹ gidigidi tabi paapaa apani. Wa kan aisan ti a mọ bi parvovirus B19, tabi Arun Mẹrin, ti o le ṣe awọn eniyan (ti o maa jẹ ọmọ) aisan, ṣugbọn o jẹ aisan patapata. Awọn aami aisan ti o ni arun karun ni ibajẹ, ibajẹ-kekere-ati ibikan awọn aami aisan tutu.
- Canine Bordatellosis (awọ ikọlu alẹmọ)
Ti iṣan ikọlu alaisan ati igbagbogbo le fa awọn iṣiro ti o ni atẹgun pataki fun aja rẹ ati ki o jẹ ẹrun to ga laarin awọn aja, ṣugbọn kii yoo fa ikolu ninu eniyan. - Awọn ọkàn
Ti a ko fi silẹ, awọn heartworms yoo jẹ ewu si aja rẹ tabi oṣuwọn ṣugbọn a ko fi wọn ranṣẹ si awọn eniyan.
Ohun ti O le Gba Lati ọdọ Ọdun Rẹ
Ọpọlọpọ aisan ti o le wa lati ọdọ ọsin rẹ wa. Diẹ ninu awọn aisan wọnyi yoo ṣe aisan ọsin rẹ bi daradara, ṣugbọn diẹ ninu awọn kii yoo. Awọn wọnyi ni a mọ bi awọn arun zoonotic ati pẹlu:
- Lyme Arun
Awọn ẹranko gba arun Lyme lati awọn ami-ami , bi awọn eniyan ṣe. Iwọ kii yoo gba arun Lyme nitori pe ọsin rẹ ni o ni, ṣugbọn ami kanna ti o fa ọsin rẹ le ti fa ọ lara. Awọn ami ẹri tun le gbe Rocky Mountain Spotted Fever , eyi ti o jẹ aisan to ṣe pataki fun awọn eniyan. Ti o ba ni ohun ọsin, o yẹ ki o ṣayẹwo wọn lojoojumọ fun awọn ami si ati ṣayẹwo ara rẹ ati awọn ọmọ rẹ ti o ba wa ni ita. - Iku
Ti o jẹ otitọ, iyọ le mu awọn ohun ọsin jẹ ati awọn eniyan. Ni otitọ, ẹtan le jẹ irokeke ewu gidigidi si awọn ẹranko, lakoko ti o jẹ pe o jẹ aiṣedede pupọ si awọn eniyan. - Mimu tabi Scabies
Ti o jẹun ati awọn ologbo ti a tọju daradara ko ni awọn mange tabi scabies, ṣugbọn o jẹ wọpọ julọ ni awọn aja. "Majẹmu pupa" ko ṣe aniyan fun eniyan, ṣugbọn ojẹ ti a mọ si awọn scabies jẹ ẹru pupọ si awọn eniyan. O ti ṣẹlẹ nipasẹ awọn mites ati awọn aami aisan pẹlu ifọra lile, irritation ti ara ati pipadanu irun ninu awọn aja bi awọn eniyan ati pe o yẹ ki o ṣe itọju ni kete bi o ti ṣee ṣe lati dènà àkóràn atẹle.
- Toxoplasmosis
Toxoplasmosis jẹ eyiti o ṣẹlẹ nipasẹ ọlọjẹ kan ati pe o ti ri ni fere gbogbo awọn ẹranko ti o ni ẹjẹ ti o dara. Awọn ologbo ṣe pipe ile-iṣẹ fun ọlọjẹ ti o fa awọn ipalara ti o ṣe pataki julọ. O jẹ irokeke nikan fun awọn aboyun (nitori o le fa ipalara nla si ọmọ inu oyun) ati awọn eniyan ti o ni awọn ilana iṣeduro ti o gbagbọ . Bi ọpọlọpọ bi ẹgbẹ kẹta ti awọn agbalagba ti ni arun na ati ti ko ni ipalara si. Ko fa irokeke nla si ilera, awọn eniyan ko loyun. Awọn obinrin ti o ni abo ati awọn ti o ni awọn ilana ipalara ti o ni ilọsiwaju ko yẹ ki o yi iyọda npo pada, yago fun jijẹ eyikeyi ti ko ni idoti tabi eran ajẹ ati awọn ọwọ wẹwẹ ati awọn ohun elo ti n ṣete ni kikun lẹhin ti o mu ẹran alade.
- Salmonella
Salmonella maa n ṣe awọn aisan eniyan, ṣugbọn o le rii ni awọn oyin diẹ ninu awọn ohun ọsin, paapaa awọn ti o ni gbuuru. O tun jẹ wọpọ lori awọn ẹda ti a tọju bi ohun ọsin. Awọn atunṣe, ani awọn ẹja, ko yẹ ki o pa bi awọn ohun ọsin ni ile kan pẹlu awọn ọmọde labẹ ọdun marun nitoripe ẹgbẹ ori yii ni o ni anfani julọ lati awọn ilolu lati ikolu salmonella ati julọ julọ lati fi ohun si ẹnu wọn. - Awọn ijamba
Awọn ikolu ti o buru julọ ati ikolu ti o le kọja lati ọdọ awọn ẹranko si awọn eniyan jẹ awọn aṣiwere. A ko ri arun ti ko ni aiṣan ati arun apani ni gbogbo agbala aye. O ṣe pataki julọ lati jẹ ki awọn ohun ọsin rẹ ṣe ajesara lodi si rẹ ati ti o ba jẹ pe eran tabi eranko rẹ bajẹ ni eranko miiran, wa itọju iṣeduro lẹsẹkẹsẹ. O yẹ ki o tun gbiyanju lati wa ipo iṣeduro ajesara ti eranko miiran ti o ba jẹ ọsin elomiran tabi gba ya ti o ba jẹ egan (ati pe o le ṣe bẹ lai binu lẹẹkansi) ki o le ni idanwo.
A Ọrọ Lati
Awọn ọsin jẹ awọn ẹlẹgbẹ nla, ṣugbọn o ṣe pataki lati pa wọn mọ ni ilera. Rii daju pe awọn iyọti wọn wa titi di ọjọ ati pe wọn ṣe abojuto daradara fun. O yoo pa wọn mọ ati ilera alafia rẹ ni ọna naa. Ti o ba ni aniyan nipa aisan kekere kan, gẹgẹbi otutu, ti a ti kọja laarin ẹbi rẹ ati ọsin rẹ, maṣe jẹ. Ṣugbọn ti o ba ni iberu kan pe ọsin rẹ le ni nkan ti o ṣe pataki julo ti a le fun ọ lọ tabi idile rẹ, kan si onibara ati olupese ilera rẹ.
> Awọn orisun:
> "Awọn aarun ara ati awọn Arun." Ile Imọ Ẹjẹ Isegun ti Amẹrika 2008.
> "Awọn Aisan Feline ati Awọn Arun." Awọn Ile Iwosan Agbogunro ti Amẹrika ti Amẹrika 2008.
> "Awọn Aisan Gbogbogbo ati Awọn Arun." Ile Amẹrika Iwosan ti Ile-iṣẹ Amẹrika ti Amẹrika 2008.
> "Awon eranko ilera ni ilera eniyan." Awọn ẹya CDC 12 May 08. Awọn Ile-iṣẹ fun Iṣakoso ati Idena Arun.
> "Awọn ohun ọsin ati awọn alabajẹ." Familydoctor.org May 08. Ile ẹkọ giga ti Amẹrika ti Awọn Ailẹgbẹ Ẹbi.