Awoyẹwo si ọkan ninu awọn ọna ṣiṣe pataki julọ ninu ara rẹ
Eto aifọkanbalẹ jẹ ọkan ninu awọn ẹya ti o ṣe alaragbayida ti ara eniyan. Eto aifọkanbalẹ rẹ gba gbogbo alaye ni agbaye ti o wa ni ayika rẹ ati firanṣẹ ifiranṣẹ kan si awọn isan rẹ, ti o jẹ ki o ṣe ọna rẹ nipasẹ gbogbo agbaye. Eto aifọwọyi ara rẹ tun ṣakoso gbogbo awọn iṣẹ pataki rẹ, ọpọlọpọ eyiti iwọ ko mọ.
Ni kukuru, o pa ọ laaye.
Bi o ṣe lero bi ibanujẹ pe iru ẹya pataki ti ara rẹ jẹ eyiti a ko mọ nipasẹ oniru, o jẹ ohun ti o dara pe eto aifọwọyi ara rẹ jẹ ti iṣakoso iṣakoso rẹ. Ti o ba kuna nigbati o nkọ lati rin, o le ṣe ipalara fun ara rẹ fun igba diẹ, ṣugbọn o ni gbogbo igba bi o ṣe le gbe ara rẹ soke ki o bẹrẹ lẹẹkansi. Ṣe o le fojuinu boya o ni lati kọ bi o ṣe le mu okan rẹ soke nigbakugba ti o nilo lati? Tabi ti o ba dẹkun fifun ni gbogbo igba ti o ba sùn?
Gẹgẹbi ọpọlọpọ awọn ohun ti o ya fun laisi, o ṣe pataki ti iṣan ara iṣan ara ẹni ti a mọ ni kiakia nigbati nkan ba nṣiṣe. Lakoko ti awọn arun diẹ ti kolu eto eto aifọwọyi autonomic nikan, fere gbogbo awọn ailera iṣoro ni diẹ ninu awọn ipa lori awọn autonomics. Lati le ni oye ti o ni arun ati ilera, o ṣe pataki lati mọ bi eto iṣan ara aladani naa ṣe n ṣiṣẹ.
Aṣoju aifọkanbalẹ System Anatomy
Rẹ eto aifọwọyi aladugbo jẹ eyiti o fẹrẹẹgbẹ ni ita ti awọn eto aifọwọyi iṣan ati awọn ẹya pataki meji: apakan craniosacral (parasympathetic), ati apa ti o wa ni erupẹ (sympathetic).
Awọn wọnyi ni a maa n ronu pe o wa ni idakeji si ara wọn, dajudaju bii itọju kan laarin ara. Awọn parasympathetic ni o ni asopọ pẹlu isinmi, tito nkan lẹsẹsẹ, ati gbogbo mu o rọrun. Ibanujẹ ni ẹri fun idahun "ija tabi ọkọ ayọkẹlẹ".
Ọkan ninu awọn ohun ti o tayọ nipa eto aifọwọyi autonomic jẹ pe, fere laisi idasilẹ, awọn ẹya ara ti o wa ninu ikun ti a npe ni ẹgbẹ ti o wa ṣaaju ki o to firanṣẹ si ohun ti o ni afojusun, bii glandu salivary.
Eyi n fun aaye miiran ti ibaraẹnisọrọ ati iṣakoso.
Parasympathetic
Ọpọlọpọ awọn ara ti sisẹ aifọkanbalẹ ara abuda ti parasympathetic bẹrẹ ni iwo-ara ni ọpọlọ rẹ. Lati ibẹ, wọn rin irin-ajo ara ti ara bi irọfu vagus, eyi ti o fa fifalẹ ọkàn, tabi iwolomotor nafu ara, ti o ṣe idiwọn ọmọde oju. Parasympathetic jẹ ohun ti o fa oju rẹ yawẹ ati ẹnu rẹ lati salivate. Miiran parasympathetic fopin ni awọn odi ti egungun ikun ati awọn ara inu bi esophagus, tractro-intestinal, pharynx, okan, pancreas, gallbladder, kidney, and ureter. Awọn synapse parasympatial ti o wa ni ganglia ni awọn odi ti atẹgun, àpòòtọ, ati awọn ẹya ara pelvic.
Awọn Awọn ibaraẹnisọrọ
Awọn okun amuye ti eto aifọwọyi autonomic jade kuro ni apa ita ti ọpa ẹhin rẹ nibiti wọn ti gba alaye lati awọn ẹya ara ti ọpọlọ gẹgẹbi ọpọlọ ati hypothalamus . Awọn okun ti nṣiṣẹ lati awọn synapses ni awọn ganglia ni ita ita ẹhin ọpa si awọn afojusun wọn, nigbagbogbo pẹlu awọn ohun elo ẹjẹ. Fun apẹẹrẹ, awọn aanidi ara ti o ṣafo oju rẹ ni idahun si òkunkun tabi irokeke kan jade ni ọpa ẹhin ninu ọrùn rẹ ati idaamu ti o wa ni ẹgbẹ ti a npe ni ẹgbẹ alaafia ti o ga julọ, nwọn o tẹle awọn iṣọn ẹdun carotid si oju ati oju rẹ.
Awọn ara ti o wa fun awọn ara ti o wa ninu inu ati ikun ti oju, pẹlu awọn irun awọ, awọn ẹsun omi, ati diẹ sii.
Awọn Neurotransmitters Agbegbe
Awọn ọna aifọkanbalẹ ṣe ibaraẹnisọrọ nipasẹ awọn aṣoju kemikali ti a pe ni neurotransmitters. Awọn Neurotransmitters bi acetylcholine ati norepinefirin ni akọkọ ni ibaraẹnisọrọ fun ibaraẹnisọrọ ni eto aifọwọyi autonomic rẹ. Fun awọn ẹya parasympathetic ati awọn ẹdun ti eto autonomic, acetylcholine ti tu silẹ ni ipele ti awọn ganglia. Awọn olugba acetylcholine ni awọn ganglia jẹ nicotinic ati pe o le ni idaduro nipasẹ awọn oògùn bi curare. Awọn Neurotransmitters yatọ, tilẹ, nigbati awọn fọọmu ara ara wọn de ọdọ wọn.
Ninu eto aifọkanbalẹ parasympathetic, awọn olugbalowo postganglionic ni awọn ara ara bii ẹsẹ inu ikun ti a npe ni muscarinic ati pe o ni anfani fun awọn oògùn bi atropine.
Ni idakeji, awọn ọmọ inu ẹdun aladun ti o tẹle ẹgbẹ lẹhinna nikan fi igbinikolorinini silẹ, bikose isin omi ati diẹ ninu awọn iṣan ẹjẹ, eyiti acetylcholine ti wa ni lilo. Aaye igba ti nfunipirini ti awọn ẹhin post-ganglionic ti o tu silẹ ti lu ẹgbẹ kan ti awọn olugba ti a npe ni adrenergic family of receptors. Awọn oriṣiriṣi akọkọ awọn olugba ti nmu adrenergic, alpha, ati beta, kọọkan ti ni awọn abọ-ika pẹlu awọn ohun-ini ara wọn ati pe a le ni ọwọ nipasẹ awọn oriṣiriṣi oogun miiran.
Iṣakoso Ipa Ẹjẹ
Iwọn ẹjẹ jẹ apẹẹrẹ ti o dara fun bi awọn ẹya apẹẹrẹ ati awọn parasympathetic ti eto iṣan naa ṣiṣẹ pọ ninu ara. Ni gbogbogbo, awọn nkan pataki meji ti o fa titẹ iṣan ẹjẹ lọ soke: Awọn iyara ati agbara ti okan rẹ, ati isunmọ ti awọn ẹjẹ inu ara rẹ. Nigbati eto aifọwọyi alaafia naa jọba, ọkàn rẹ n ṣe afẹfẹ lile ati ni kiakia, awọn ẹja ẹjẹ ti o wa laipẹkun ni o ṣoro ati ju, ati pe ẹjẹ rẹ yoo ga. Ni idakeji, ọna parasympathetic nmu okan lọra ati ki o ṣi awọn ibiti ẹjẹ ti igun, ti nfa ẹjẹ titẹ silẹ.
Fojuinu pe o duro lojiji lẹhin ti o ti wa ni ipo ti o joko fun igba pipẹ. Awọn ọna olugba meji ni titẹ ninu awọn irọra titẹ ẹjẹ ni iṣiro carotid ati aabọ aortic ati firanṣẹ si awọn ọpọlọ, eyi ti o dahun daradara nipa jijẹ titẹ ẹjẹ rẹ.
Ni awọn omiiran miiran, o le nilo titẹ ẹjẹ rẹ lati dide nitori pe o wa, sọ, bẹru ti ibinujẹ ibinu. Paapaa šaaju ki o to bẹrẹ lati ṣiṣe, ọpọlọ rẹ ti mọ agbateru ati awọn ifiranṣẹ ranṣẹ si rẹ hypothalamus lati ṣeto ara rẹ lati bẹrẹ sinu iṣẹ. Ti mu awọn iṣọnsẹ ṣiṣẹ, okan naa bẹrẹ sii ni fifun, ati titẹ ẹjẹ bẹrẹ si jinde.
Lakoko ti o wa awọn ọna miiran ti o le ṣakoso titẹ iṣan ẹjẹ, gẹgẹ bi awọn homonu, awọn wọnyi maa n jẹ fifẹ ati o lọra, kii ṣe lẹsẹkẹsẹ bi awọn ti o ṣakoso ni taara nipasẹ eto aifọwọyi autonomic rẹ.
Bawo ni lati Ṣakoso Ẹrọ Aami Ẹyin Alailẹgbẹ Rẹ
Fun ọpọlọpọ awọn ti wa, eto aifọwọyi autonomic jẹ gbogbo eyiti o wa ninu ilana iṣakoso wa. Sibẹsibẹ, idaamu ti ọpọlọ rẹ, eyiti o ṣe deede pẹlu ero iṣaro, le yi eto aifọwọyi rẹ autonomic rẹ pada si iwọn diẹ. Ninu cerebrum, insula, cortex cingulate iwaju, substantia innominata, amygdala ati cortex iwaju iwaju ventromedial pẹlu hypothalamus lati ni ipa si eto iṣan ara rẹ. Ninu ọpọlọ, ile-iṣẹ nucleus traitus solitarius jẹ ile-iṣẹ aṣẹ akọkọ fun eto aifọwọyi autonomic, fifiranṣẹ awọn titẹ sii nipataki nipasẹ awọn aran ara-ara ti IX ati X.
Nitoripe a ti sopọ si cortex si eto aifọwọyi autonomic, o le ni iṣakoso iṣan ara iṣan ara rẹ nipasẹ iṣẹ iṣaro, paapa pẹlu diẹ ninu awọn iwa. Awọn eniyan ti o ni ikẹkọ, gẹgẹbi awọn oniṣẹ yoga to ti ni ilọsiwaju, le ni anfani lati fa fifalẹ oṣuwọn okan wọn tabi paapaa ṣakoso iwọn otutu ara wọn nipasẹ awọn iṣeduro iṣaro. Fun ọpọlọpọ awọn ti wa, tilẹ, aifọwọyi lori awọn ohun ti o wa ni idakẹjẹ ju ti iṣoro, tabi o kan mu ẹmi nla kan nigbati o ba ṣe akiyesi ilana aifọwọyi alaafia rẹ ti nfa iṣaju gbigbọn tabi irora iṣoro, o le mu ilana aifọruba parasysthetic rẹ pada si ipele kan iṣakoso.
Awọn orisun
- Awọn Ilana ti Adams ati Victor ti Ẹkọ-ara, 9th ed: Awọn McGraw-Hill Companies, Inc., 2009.
- Blumenfeld H, Neuroanatomy nipasẹ Awọn Iṣẹ Iṣoogun. Sunderland: Sinauer Associates Publishers 2002.