Akopọ lori Awọn Ẹjẹ Ẹjẹ Nla
Awọn ailera sẹẹli funfun ni nọmba ti o pọju ailera ti o ni ipa awọn ẹyin ẹjẹ funfun (WBC), ọkan ninu awọn oriṣi mẹta ti awọn ẹjẹ.
- Awọn ẹjẹ ẹjẹ funfun ni o ni ipa pupọ ninu awọn ipalara ija ati kopa ninu awọn aati ibanujẹ.
- Awọn ẹjẹ ẹjẹ pupa gbe oxygen si ara.
- Awọn Platelets ṣe iranlọwọ lati dẹkun ẹjẹ.
Nọmba deede ti WBC awọn sakani lati ori 4 to 11 bilionu sẹẹli fun lita.
Yi ibiti o yatọ si da lori eyi ti laabu ti o ni iṣẹ ẹjẹ rẹ ti a tẹ. Awọn ọmọ ikoko ni ibiti o ga julọ lati ori iwọn 9 si 30 bilionu fun lita. Yi ibiti o n lọ si isalẹ awọn ọdun meji ti aye ati pe o dabi awọn sakani deede deede fun igba diẹ ti ewe. Ni atako si awọn ẹjẹ pupa pupa (RBC), iwọn deede ko ni ipa nipasẹ abo (ọkunrin tabi obinrin). O ti wa ni, sibẹsibẹ, ni ipa nipasẹ ije; ninu awọn ijinlẹ orilẹ-ede, Awọn Amẹrika-Amẹrika ni iye ju WBC ti o ga julọ ju awọn Caucasia.
Awọn Ẹka ti Awọn Ẹjẹ Ẹjẹ Nla Fọ
Ọpọlọpọ awọn ọna oriṣiriṣi wa lati ṣe tito lẹkun awọn WBC. Ni akọkọ, a le ṣafọpọ wọn nipa idi: awọn ti o ni ipa ti iṣawari WBC (pupọ tabi diẹ) ati awọn miiran ti o ni ipa iṣẹ ti WBC. Keji, awọn ailera WBC le ṣe tito lẹtọ nipasẹ irufẹ ti WBC. Ni awọn iṣoro miiran gbogbo WBC yoo ni ipa ṣugbọn awọn miran ni ipa kan. Awọn oriṣiriṣi oriṣiriṣi marun ti WBC: awọn neutrophils, eyiti o nniju ja awọn àkóràn kokoro-arun; lymphocytes, eyi ti o bori ija jagun; monocytes, eyi ti o nni ọpọlọpọ awọn àkóràn ti olu; eosinophils, eyi ti o nniju ja awọn àkóràn parasitic ati pe wọn ni ipa ninu ailera; ati awọn basofili, ti o ni ipa ninu awọn aati ibanujẹ.
Kẹta, awọn ailera WBC le wa ni classified bi alailẹgbẹ tabi buburu. Ọpọlọpọ awọn ailera WBC jẹ ọlọjẹ.
Awọn Akọbẹrẹ Ipilẹ ti Papọ pẹlu Awọn Ẹjẹ Ẹjẹ Ẹjẹ Titun
Ni gbogbogbo, ọpọlọpọ ọpọlọpọ awọn ti iru WBC kan jẹ itọkasi nipasẹ -philia ni opin ọrọ naa, ati diẹ ninu awọn ti iru WBC ni a npe ni -penia. Awọn wọnyi le ṣee lo si gbogbo WBC; leukocytosis jẹ nọmba WBC loke ibiti o wa deede, ati leukopenia jẹ nọmba WBC ni isalẹ ibiti o wa deede. Awọn wọnyi le tun ṣee lo lati ṣe apejuwe awọn WBC pato bi neutropenia (diẹ diẹ ju neutrophils) tabi basophilia (pupọ ọpọlọpọ awọn basofili).
Awọn Ẹrọ To wọpọ ti Awọn Ẹjẹ Ẹjẹ Nla Fọ
- Leukocytosis: Leukocytosis jẹ nọmba ti o pọ si awọn ẹyin ẹjẹ funfun. Awọn okunfa ti o wọpọ julọ ni ikolu, awọn oogun bi prednisone, tabi aisan lukimia.
- Ero neutropenia aifọwọyi: Idaro neutromenia autoimmune waye nigbati ara mu awọn egboogi ti o kolu ati pa awọn neutrophili.
- Sé neutropenia ti o ni ailera: Awọn eniyan ti o ni ipo yii ni a bi pẹlu eefin neutropenia to gaju si iyipada jiini. Awọn eniyan ti o ni okunfa neutropenia ti o ni ailera pupọ ni awọn àkóràn kokoro aisan nigbakugba.
- Ero neutropenia ti Cyclic: Yi neutropenia tun jẹ nitori iyipada ti ẹda, bakannaa pẹlu neutropenia ti ibajẹ ti o nira. Sibẹsibẹ, neutropenia ko waye ni gbogbo ọjọ ṣugbọn ni awọn akoko ti o to ọjọ 21.
- Aisan lukimia jẹ akàn kan ti awọn sẹẹli ti o ni awọn ẹyin ẹjẹ funfun ni ọra inu.
- Onibajẹ ti granulomatous jẹ aisan nibiti ọpọ oriṣiriṣi awọn WBC (neutrophils, monocytes, macrophages) ko lagbara lati ṣiṣẹ daradara. O jẹ ipo ti a jogun ati awọn abajade ninu awọn àkóràn ọpọ, paapaa pneumonia ati abscesses.
- Aipe aifọwọyi leukocyte jẹ ailera kan nibiti awọn ẹjẹ ti funfun ko lagbara lati lọ si awọn agbegbe ti ikolu.
Awọn aami aisan ti Awọn Ẹjẹ Ẹjẹ Awọn Ẹjẹ Titun
Awọn aami aisan ti awọn iṣedede WBC yatọ yatọ gidigidi lori idi. Diẹ ninu awọn eniyan ti o ni awọn iṣoro WBC le ma ni awọn ami-ami kan. Awọn aami aisan miiran ni o ni ibatan si ikolu ati pẹlu:
- loorekoore tabi awọn àkóràn loorekoore
- awọn àkóràn pẹlu awọn kokoro arun, awọn virus, tabi fungus
- iba
- ẹnu adaijina
- awọn abọku ara (eyiti a npe ni õwo)
- Pneumonia
Ṣiṣayẹwo ayẹwo Awọn Ẹjẹ Ẹjẹ Nla
Gegebi awọn iṣọn ẹjẹ miiran, idanwo akọkọ ti o ṣe deede ni ẹjẹ ti o pari ( CBC ) , Nigba miiran idanwo yii nṣiṣẹ nitori pe o ni awọn aiṣan ti o nwaye nigbakugba tabi awọn igba miiran ti o ni idanimọ nigbati o ba jẹ CBC fun awọn ile-iṣẹ lododun deede. Olupese ilera rẹ yoo wa fun iyipada ninu boya iye WBC apapọ tabi ni nọmba nọmba kan ti WBC.
Lẹhin ti o ṣawari rẹ pẹlu iṣọn WBC, ologun rẹ yoo ṣiṣẹ lori ipinnu idi ti o. Nigba miran awọn idi naa jẹ igbadun, bi igbiyanju ninu kika WBC nigba ikolu ti nṣiṣe lọwọ. Ni awọn ayidayida wọnyi, a maa n tun CBC tun ni igbagbogbo lati rii daju pe ohun ti pada si deede. Oniṣita rẹ le tun beere fun ẹjẹ kan. Iwọn ẹjẹ jẹ idanwo kan nibiti o ti gbe ẹjẹ kekere kan si ifaworanhan gilasi, ki dokita kan le ṣe ayẹwo awọn ẹjẹ rẹ labẹ awọn microscope ti n wa awọn ohun ajeji ti o le tọka si idi ti iṣoro rẹ.
Ti o ba nilo afikun iṣẹ-ṣiṣe, olupese iṣẹ alakoso akọkọ le tọka si ọlọgbọn. Awọn ailera WBC maa n pin laarin awọn hematologists, awọn onisegun ti o ṣe pataki julọ ninu awọn ailera ẹjẹ, ati awọn ajẹsara, awọn oniwosan ti o ṣe pataki ni awọn ailera ti eto eto. Nitori awọn WBC ti wa ni inu inu egungun egungun, o le nilo pe o ni lati mu ọti-ara inu egungun lati pari iṣẹ-ṣiṣe.
Itoju ti Awọn Ẹjẹ Ẹjẹ Awọn Ẹjẹ Titun
Gege bi awọn okunfa ti awọn iṣoro WBC, awọn itọju ọpọlọpọ ni fun o. Awọn egboogi ti a lo lati tọju awọn àkóràn wọpọ. Nigba miiran awọn egboogi le ṣee lo lati dena awọn àkóràn. Ko dabi awọn ailera ti o ni ipa awọn ẹjẹ pupa tabi awọn platelets, awọn iṣan ẹjẹ ẹjẹ funfun ko ni lo. Awọn oogun miiran ti a le lo lati ṣe iṣeduro iṣelọpọ ẹjẹ alagbeka ni egungun egungun ti a npe ni idiyele idagbasoke. Pẹlupẹlu, iṣelọpọ alagbeka sẹẹli le ṣee lo fun itọju ailera fun diẹ ninu awọn ailera wọnyi.
A Ọrọ Lati
Lẹhin ti o kẹkọọ pe o ni iṣuu ẹjẹ ẹjẹ funfun kan, o le jẹ iberu, ti o ko nipa ọjọ iwaju. Eyi ni imọran ti ara. Rii daju pe o ṣabọ awọn ibẹrubojo rẹ pẹlu dọkita rẹ. Papọ o le wa pẹlu eto lati koju awọn ifiyesi wọnyi.
> Orisun:
> Kaushansky K, Lichtman MA, Prchal J, Levi MM, Tẹ O, Burns L, Caligiuri M. (2016). Williams Hematology (9th ed.) USA. McGraw-Hill Education.