Nibẹ ni idi kan ti awọn eefin wọnyi ni a npe ni awọn ipara ara ẹni
Awọn efori oriṣiriṣi ti wa ni o ni ibanujẹ ibanuje ati ọpọlọpọ igba diẹ irora ju awọn iṣiro migraine . Wọn le ṣiṣe ni titi de wakati mẹta, ṣugbọn nigbati o ba ni ọkan, iranti ti irora le duro fun pipẹ ju.
Lakoko ti awọn efori amugbooro jẹ toje, o nyo kere ju ọkan ninu ọgọrun eniyan lọ, fun awọn ti o ni wọn, iriri naa jẹ eyiti a ko gbagbe.
Ni otitọ, awọn eniyan ti o ni awọn efori oriṣiriṣi lo oriṣiriṣi ede ti a ṣe apejuwe lati ṣe apejuwe irora ti orififo wọn, ati diẹ ninu awọn apejuwe ko le ṣe atunṣe nibi (iwọ yoo ni oye awọn idi ti o wa ni ede ti o jẹ awọ ti o ba ti ni iriri orififo kan ).
Eyi ni diẹ ninu awọn alaye lori kini awọn efori oriṣiriṣi lero bi, pẹlu awọn apejuwe afikun lati awọn oluranlowo orififo gangan, nitorina o le ni imọran ohun ti o le ni iriri pẹlu iṣiro isanku.
Awọn orififoro Cluster ṣe lori Ọkan ẹgbe
Nigbati o ba ni orififo iṣọn, o yoo ni iriri rẹ ni apa kan ti ori rẹ nikan. Ibanujẹ yoo wa ni oju kan ni oju kan, ati oju naa le fa fifọ tabi redden. O tun le šẹlẹ ni apa oju, ni agbegbe tẹmpili.
Niwọn igba ti awọn efori oloro maa waye ni arin alẹ, irora yoo jí ọ lẹhin ti o ti sun fun wakati kan tabi meji. Akoko ti o yatọ ati ṣiṣe deede ti awọn efori oloro mu ki awọn amoye gbagbọ pe hypothalamus jẹ eyiti o ni ipa ninu idagbasoke wọn.
Rẹ hypothalamus jẹ eegun ti o wa ninu ọpọlọ wa ti o ṣe akoso sisun rẹ ati irun circadian.
Boya julọ pataki si ilana ayẹwo okunfa, awọn efori oriṣiriṣi waye ni, daradara, awọn iṣupọ. Eyi tumọ si o yoo ni iriri wọn ni gbogbo ọjọ miiran (ati pe o ṣee ṣe ni igba mẹjọ ni ọjọ kọọkan) fun ọsẹ tabi awọn osu ni akoko kan.
Awọn efori lẹhinna yoo parẹ (lọ sinu idariji) titi di akoko ti o tẹle.
Mẹrin ninu awọn eniyan marun ti a ti ni ayẹwo pẹlu awọn efori oriṣiriṣi mu wọn ni deede ni boya orisun omi tabi Igba Irẹdanu Ewe, wọn si pari ni mẹrin si ọsẹ meji ni akoko kan. Awọn oniwadi ko ti ni idiyele ni kikun idi kan fun akoko akoko yii .
Awọn apejuwe ti awọn oriṣi iṣiro
Awọn efori oriṣiriṣi jẹ irora irora, ki buburu ti o jẹ fere soro lati duro sibẹ nigba ti o ba farada ọkan, eyiti o jẹ idi ti awọn eniyan ma nwaye ni igba ati siwaju tabi rin ni ita nigba ikolu. Diẹ ninu awọn eniyan paapaa kọ awọn ori wọn lodi si odi ni iṣẹ ti ko wulo lati da ipalara naa (tabi o kere lati tan ara wọn kuro lọdọ rẹ).
Awọn eniyan ti o ni awọn efori ti iṣupọ ti ṣe apejuwe irora wọn bi "ibanujẹ bi oju mi yoo ti gbamu." Diẹ ninu awọn ti ṣe afiwe o si ori ere poker ti a ni nipasẹ wọn eyeball, nigba ti awọn miran ṣapejuwe rẹ siwaju sii bi idà tabi kan screwdriver screwdriver ni oju.
Ìrora naa maa n tẹle pẹlu oju ati / tabi imujade imu ni oju ẹgbẹ kan. Awọn aami aisan miiran ti o wa ti o le waye pẹlu wiwu eyelidii tabi drooping tabi gbigba si iwaju. O tun le ṣe akiyesi ọmọde oju rẹ (nibi ti irora wa) si sunmọ ni kere.
Diẹ ninu awọn eniyan ti o ni awọn efori oriṣiriṣi sọ pe wọn ni imọran ko ni awọn ibon nitori nwọn bẹru pe wọn yoo dan idanwo lati lo ọkan lati dẹkun irora orififo. Iwadi kan fihan pe ọpọlọpọ ninu awọn eniyan ti o ni awọn efori amuṣan ti kà si igbẹmi ara-idaniloju ẹru
A Ọrọ Lati
Awọn ọna wa lati da tabi paapaa dẹkun irora ti efọn oloro. Ti o ba fura pe o ni awọn efori idapọ, o yẹ ki o wo dokita rẹ lẹsẹkẹsẹ fun iṣelọpọ to dara ati okunfa.
Ni afikun, o jẹ dara lati ṣe akiyesi pe diẹ ninu awọn eniyan ni iriri awọn iṣiro ati awọn irọ- iṣan oriṣiriṣi, eyi ti o le ṣe idiwọ ayẹwo ati eto itọju.
Ni apẹẹrẹ yii, o dara julọ lati ri ọlọmọgun ọfin kan ti o ti ni iriri iṣakoso awọn aisan aifọwọyi mejeji.
Dọkita rẹ, ẹlẹgbẹ kan tabi ọlọmọgun ọgbẹ le ṣe alaye oogun tabi fifun atẹgun ti o nmi ti o le ṣe iranlọwọ lati daabobo awọn igbẹkẹle rẹ patapata tabi duro idojukọ ninu awọn orin rẹ ni kete ti o ti bẹrẹ. O ko nilo lati jiya nipasẹ awọn efori amuṣan-awọn itọju ti o munadoko wa, nitorina jọwọ wa itọju.
> Awọn orisun:
Igbimọ Ìfẹnukò Ọgbẹ ti International Society Headache. "Awọn Isọlẹ International ti Awọn ailera Ọgbẹ: Atọka 3 (version beta)". Ẹrọhala 2013; 33 (9): 629-808.
> Rozen TD et al. Opo onidanu > orififo > ni Amẹrika ti Amẹrika: awọn ẹkọ nipa iṣesi ẹda, awọn abuda ile-iṣẹ, awọn okunfa, suicidality, ati ẹrù ara ẹni. Orififo . 2012 Jan, 52 (1): 99-113.
> Awọn Iṣeduro Migraine. (nd) Awọn efori oriṣiriṣi.