Dagba Microbes ni Lab
Awọn arun aisan ni a maa n ṣe ayẹwo ni igba lẹhin awọn aṣa ti awọn ayẹwo ti o yatọ lati ibudo ikolu. Lailai ṣe akiyesi bi awọn onisegun ṣe mọ ohun ti kokoro ti o ni? Nigbagbogbo ko rọrun lati ro pe o jade. Awọn oṣiṣẹ laabu ninu ile-iwe iṣan-oo-ọpọlọ igba nilo lati dagba jade lati inu ayẹwo kan, sọ lati ẹjẹ rẹ tabi sputum. Eyi le jẹ idanwo ni idanwo yii nipa ṣiṣe igbiyanju lati dagba sii ni ọpọlọpọ awọn aṣa oriṣiriṣi lati wo ibi ti o dagba julọ.
Gẹgẹbi awọn eweko, microbes ni awọn ayanfẹ wọn ati awọn ipo wọn. Wọn kii yoo dagba nibiti wọn ko le dagba.
Nitorina, kini gangan jẹ asa, tilẹ, ati bi o ṣe ṣe iranlọwọ ninu ayẹwo ayẹwo kan?
Iru Aṣa Kan jẹ
Ilana kan jẹ ọna ti o n dagba microbe ni iṣiro yàrá kan. Ọpọlọpọ awọn kokoro arun, elu, parasites, ati awọn virus le dagba sii ni ile-iṣẹ nigbati awọn ipo ti o yẹ. Awọn abuda ti o ṣe deede ti asa dagba sii le ṣee lo lati ṣe idanimọ awọn microbe kan pato. Lilo ti "oluranṣe yan" kan le ṣee lo lati mọ awọn ẹya ara ẹrọ ti microbe. Fun apẹẹrẹ, idagbasoke ti Staph marriageus ni asa kan ti o ni methicillin (oluranṣe aṣayan) yoo jẹ itọkasi ti Staph marriageus ( MRSA ) methicillin-resistant.
Awọn aṣa wọnyi ni o wa nigbagbogbo lori awọn apẹrẹ tabi awọn tubes ti o ni awọn ounjẹ pataki ti o fun laaye fun ẹya pathogen tabi ẹgbẹ awọn pathogens lati dagba. Eyi n gba aaye laabu ṣiṣẹ lati ṣe idanimọ eyi ti microbe n dagba sii.
Awọn oṣiṣẹ ile-iṣẹ le nilo lati dagba ọmọ-ọpọlọ lori aṣa oriṣiriṣi aṣa pupọ (tabi awọn tubes) lati ṣe afihan gangan eyi ti microbe o jẹ. Eyi le jẹ bi adojuru aṣaniloju Sherlock Holmes.
Orisi Inu Awọn Eyi ti a le Ṣayẹwo
Awọn aṣeyọri aṣeyọri ni a nlo lati ṣe idanimọ awọn microbes àkóràn lati awọn ayẹwo ti o yatọ lati ito ( awọn àkóràn urinary tract ), stool (diarrheal ati arun ti o nran lọwọ), ẹya ara ( STDs ), ọfun ( strep ọfun ), ati awọ ara ( àkóràn awọ-ara ).
Awọn ayẹwo ti a ya sọtọ lati awọn ẹya ara miiran, gẹgẹ bi ẹjẹ ati ọpa-ẹhin, le tun ti ni gbin; awọn iru àkóràn wọnyi maa n jẹ diẹ sii pataki ati ki o beere fun ile iwosan.
Awọn Iru Ogbologbo Lolo Ti Wọn Nlo?
Oriṣiriṣi awọn aṣa akọkọ ti awọn aṣa:
- Ibile to dara julọ. Awọn kokoro arun ati elu le dagba lori ilẹ ti o lagbara ti a ṣe pẹlu awọn ohun elo, awọn iyọ, ati agar (oluranlowo gelling ti o ya sọtọ kuro ni omi omi). Eyi ni igba lori awo ni titobi ọpẹ rẹ. Ọpọlọpọ ni awọn ounjẹ kekere pẹlu gelu pupa, diẹ ninu awọn gels jẹ ofeefee tabi awọn awọ miiran. Mimọ kan ti a gbe lori oju-dada le dagba si awọn ile-ilu tabi awọn ẹgbẹ kọọkan ti o wa ninu ẹgbẹẹgbẹrun awọn ẹyin. Awọn iṣọn ni a ṣe awọn ere ibeji, ninu eyiti gbogbo awọn sẹẹli jẹ aami si ara wọn. Ẹya ara ẹrọ yii jẹ ohun ti o mu ki awọn asa ti o wulo fun idanimọ ti iṣirobia. Awọn oriṣiriṣi ti awọn ileto lati orisirisi awọn eya yoo ni awọn ami ati awọn ẹya ara oto (fun apẹẹrẹ, awọ, iwọn, apẹrẹ ati idagba idagbasoke ti ileto), eyiti o ran awọn microbiologists to ni imọran microbe.
- Aṣa ọti-omi. Aṣa omi ti dagba ni "media" tabi "broth" ti awọn eroja. A ṣe akiyesi idagba oyinbo fun bi o ṣe yarayara broth di awọsanma. Aṣan awọsanma tumo si nọmba ti o tobi julọ ti microbes. Awọn asa olomi le ni awọn oriṣi eeyan ti o pọju, nitorina wọn maa n jẹ diẹ wulo ju awọn aṣa-aṣeyọri fun ayẹwo ti kokoro arun ati elu ati awọn mycobacteria. Awọn asa Liquid, tilẹ, ni o wulo diẹ fun ayẹwo ti awọn parasites, eyiti ko ṣe awọn iṣakoso ti o wọpọ ni awọn aṣa to lagbara.
- Ilana iṣọrọ. Diẹ ninu awọn microbes, bi Chlamydia tabi Rickettsia, ati awọn ọlọjẹ ko le dagba ni awọn ala-ilẹ ti o lagbara tabi ti omi ṣugbọn o le dagba ninu awọn eniyan tabi eranko eranko. Awọn ere ti awọn eniyan ti ara ẹni tabi ti eranko ni a nlo nipasẹ "titẹ" ni igbọpọ cell pẹlu microbe ati akiyesi ipa lori awọn sẹẹli naa. Fun apẹẹrẹ, ọpọlọpọ awọn virus ni awọn ipa ti o ni ẹru tabi "cytopathic" lori awọn sẹẹli ti o le šakiyesi nipasẹ awọn microbiologists. Niwọnyi awọn ọna aṣa ti iṣelọpọ maa n wa ni imọran diẹ ati pe o nilo diẹ iṣẹ ati awọn akoko to gun fun okunfa, tilẹ, a maa n lo awọn aṣa foonu lẹẹkan si awọn ọna aisan miiran. O le jẹ paapaa lile lati dagba diẹ ninu awọn microbes.
Awọn eroja ti a lo ni Awọn ilu
Ti o da lori iru iru asa, awọn eroja yoo yatọ. Ọpọlọpọ awọn eroja ti o yatọ lo wa, gẹgẹbi awọn wọnyi le ṣee lo lati ṣawari ibi ti microbe ṣe le ko dagba, nitorina o wa ohun ti microbe jẹ. O ma n sọ fun wa pupọ nipa awọn ohun-ara ara funrararẹ, ṣugbọn dipo n ṣe iranlọwọ fun wa lati yọkuro orukọ ti ara-ara. Mimurokan kọọkan ni o ni itọwo ti o niya ni awọn gels ati awọn eroja. Ni gbogbogbo, ọpọlọpọ awọn aṣa yoo nilo asopọ kan ti awọn atẹle:
- Amino-nitrogen orisun (awọn ọlọjẹ ti a fi digested)
- Awọn idiyele idagba (ẹjẹ, omi ara tabi iwukara iwukara)
- Agbara agbara (sugars, carbohydrates)
- Awọn iyọ fun buffering pH (fosifeti, citrate)
- Awọn ohun alumọni (kalisiomu, iṣuu magnẹsia tabi irin)
- Awọn aṣoju aṣayan (egboogi tabi kemikali)
- Awọn afihan tabi awọn didun (fun awọn ipinnu awọn ipele acidity)
- Oluṣọrọ Gelling fun awọn asa-aṣeyọri (agar)
Orisun:
Mims CA, Playfair, JH, Roitt IM, Wakelin D, ati Williams, R. Medical Microbiology. London: Iwe Iwe Mosby-Year