Cellulitis le wa ni lojiji
Cellulitis jẹ wọpọ. O le wa ni lojiji ni fere ẹnikẹni.
Cellulitis jẹ ikolu ti awọ-ara, o fẹrẹ jẹ nigbagbogbo nipasẹ awọn kokoro arun. Ikolu naa maa n tan lati ibi awọ ati lẹhinna o jinlẹ. O ti ntan ni isalẹ awọn epidermis, awọn awọ ti o wa ni oke, ati sinu awọn dermis ati sinu ọrá abẹ. O le mu ki pupa, ibanujẹ awọ, irora, ooru ni aaye ati o ṣee iba.
Cellulitis maa n ni ipa ẹsẹ ati nigbami oju, ọwọ tabi apá. O maa n ni ipa lori ibi kan nikan ni akoko kan, ẹsẹ kan, kii ṣe mejeji.
Cellulitis le bẹrẹ pẹlu nick ninu awọ ara, boya nipasẹ kan ge, kan ojola, tabi kan iná.
Awọn ipo awọ miiran, bi eczema tabi ẹsẹ elere-ije, le fa awọn fifun kekere ninu awọ ara ati o le fa si cellulitis. Awọn ti ko ni aiṣan ni awọn ẹsẹ wọn bi eyiti o jẹ stasis tabi lymphedema ti o njẹ (bii lẹhin abẹ fun oogun aisan) ni awọn igba diẹ ti cellulitis, nitori wọn ko le yọ awọn àkóràn lẹsẹkẹsẹ. Awọn ti o ti ni awọn iṣedan ti iṣan (nigba ti omi-inu omi-ara ti o wa ni oke, gẹgẹbi fun abẹ-inu ọkan) tabi ni awọn iṣọn varicose tun ni diẹ cellulitis. Awọn okunfa miiran fun ewu cellulitis tun ni isanraju, ekun ẹsẹ, ati ọgbẹgbẹ. Awọn ti o ni àtọgbẹ yẹ ki o ni awọn atunwo ẹsẹ lati rii daju pe wọn ko ni ipalara ti ara tabi cellulitis ti wọn ko ba le ri fun ara wọn.
O wọpọ julọ ni awọn agbalagba ṣugbọn o le ṣẹlẹ ni eyikeyi ẹgbẹ ori ati boya iwa.
Orisirisi awọn oriṣi ti cellulitis wa.
Awọn àkóràn maa n waye nipasẹ awọn kokoro arun Staphylococcus Aureus ati Group A Streptococcus. Ọpọlọpọ awọn igba ti Staph Aureus jẹ iṣoro si awọn egboogi ti o ṣiṣẹ lẹẹkan. Ọpọlọpọ awọn ikolu ni lati nilo lati ṣe afihan fun MRSA .
Awọn okunfa diẹ ti o wọpọ ti awọn awọ ti ko wọpọ ti cellulitis wa. Awọn diẹ ninu awọn wọnyi le jẹ ewu fun awọn ti o ni ewu - gẹgẹbi awọn ti o jẹ immunosuppressed, ni o ni àtọgbẹ, ko ni ọmọ kan, tabi awọn isoro ẹdọ.
Bites nipasẹ awọn ologbo, eyi ti o jinle ati diẹ sii juwu lọ ju ero lọ, le ja si Pasteurella multocida . Awọn ikun ajẹlẹ le fa ni idiwọn lọ si idi pataki ti ikolu, Capnocytophaga, eyi ti o jẹ ewu pupọ ninu awọn ti ko ni itọju.
Ifihan lati gbona, omi iyọ, bii lati rin irin-ajo lori eti okun, paapaa ninu awọn ti o ni ẹdọ tabi awọn ọti-lile, le mu ki awọn alailẹgbẹ Vibrio . Eyi jẹ ikolu pataki kan ati pe o le jẹ ipalara ti a ko ba ṣe mu ni kiakia. Omiiran inu omi ni a le ṣepọ pẹlu àkóràn hydrophila Aeromonas . Awọn ọmọde maa n ni ikolu pẹlu itọju Haemophilus.
Isẹ abẹ abẹrẹ le mu ki cellulitis, paapaa awọn iru to dabi bi awọn àkóràn Mycobacterial. Awọn ti a ti ni idaabobo ni a le ni imọran si ọpọlọpọ awọn àkóràn - bi Pseudomonas, Proteus, Fusarium, Serratia .
Awọn ti o ni ewu le beere fun awọn egboogi oriṣiriṣi ti o wa ni iwaju, bi o tilẹ jẹ pe ọpọlọpọ awọn ẹjẹ cellulitis ni o ṣẹlẹ nipasẹ awọn àkóràn Staph tabi Strep.
O tun le ni idamu pẹlu DVT ( Mimi Thrombosis ) ti o nilo itọju ti o yatọ.
O ṣe pataki lati ba dọkita rẹ sọrọ lati ṣe ayẹwo ti o tọ.
Itoju
Itoju maa n ni awọn egboogi roba fun ọpọlọpọ awọn alaisan. Ọpọ julọ ni kiakia ati ki o ko beere fun ile iwosan.
Awọn egboogi ti a fi fun ni deede fun cellulitis. Ko ṣeeṣe eyikeyi igbeyewo ti a ṣe lati fi iru iru awọn kokoro arun jẹ ẹri. Awọn oogun ti a ti yan nipa dokita lati bo awọn orisi kokoro ti o ṣeese, ti o da lori awọn ewu pataki ti eniyan ni.
O le jẹ iranlọwọ lati fa ila kan ni ayika awọn ihamọ ti ikolu ti o ba han ni lati le mọ boya cellulitis naa n dagba sii tabi ti o nwaye.
O le ṣoro lati sọ fun alẹ ti o ba jẹ pe cellulitis ti ni ariyanjiyan dara tabi buru.
Ti o ba ni wiwu tabi eni naa ko ni iṣan ti o dara tabi ṣiṣan ori ọti oyinbo, gbe egungun soke tabi ọwọ ti o fọwọkan lati jẹ ki omi naa mu sisan.
O wọpọ pe ikolu ko ni kiakia. O le gba ọjọ kan tabi meji lati rii daju pe ikolu naa n ṣubu.
Ṣugbọn bi ẹnikan ba di alaisan tabi aisan tabi ikolu naa ko dinku, wọn le nilo lati wa ni ile iwosan ati pe o le nilo awọn egboogi egboogi mẹrin.
Awọn ilolu diẹ diẹ ninu ewu ti cellulitis wa.
- Necrotizing Fasciitis jẹ ikolu to nipọn ti awọn awọ ti o jinlẹ ti awọ-ara, ti o sunmọ isalẹ si fascia isalẹ, O fa irora nla ati o le tan kiakia. O le ni kiakia yorisi iku ti awọn tissues ni awọn ipele wọnyi (subcutaneous ati fascia). O le ja si iku, paapa ti o ba jẹ itọju (abẹ ati awọn egboogi) ko ni kiakia.
- Sepsis le šẹlẹ nigbati awọn kokoro arun lati ara wa sunmọ jinle ki o si tan nipasẹ ẹjẹ, ti o fun awọn ẹya miiran ti ara. Eyi le jẹ gidigidi pataki to nilo alaisan ati IV egboogi.
- Awọn Abscesses le dagba lati awọn ikolu ti o lagbara. Aṣiṣe jẹ apo ti ikolu ati pe o le nira sii lati ṣawari. O le nilo idominuge ati kii ṣe egboogi.
- Orbital Cellulitis le šẹlẹ nigbati kokoro arun ba ntan si awọn agbegbe ni ayika oju (lẹhin septum ibẹrẹ). Eyikeyi ibanuje pẹlu gbigbe oju, ailagbara lati ṣii oju, ikolu ni ayika oju tabi wiwu ti eyelid yẹ ki o ya ni isẹ. O jẹ wọpọ julọ ninu awọn ọmọde. O maa n ni itankale kokoro arun lati cellulitis ni iwaju ati ni ayika oju tabi lati awọn sinuses (tabi ẹjẹ) si oju oju. Kosi iṣe periorbital cellulitis ti o ntokasi si ikolu nikan ni iwaju oju ati ki o ko jinle si oju oju. Orbital cellulitis jẹ ikolu ti o ni ipalara ti o le fa ipalara ti oju ati paapaa itankale kokoro arun si awọn iṣiro tabi ọpọlọ.
Bawo ni wọpọ Cellulitis jẹ?
Cellulitis jẹ wọpọ julọ. Iwadii kan ti fẹrẹrẹ to 1 ni 400 yoo dagbasoke cellulitis ni ọdun - diẹ sii ni awọn ti o dagba. Awọn ijinlẹ miiran ti awọn agbalagba ti o kere ju labẹ 40 ti a mo lati wa ni ilera (ati ni ologun) wa oṣuwọn 2 ni 10,000. Awọn iṣiro pọ pẹlu ọdun ati awọn aisan miiran.