Awọn aisan ti o tọ si ibalopọ ni diẹ ninu awọn aisan ti o nira julọ ni agbaye lati ṣaja. O ni lati wa ni pipe ati ti ara ẹni lati tan wọn. Kilode ti o jẹ pe awọn STD jẹ wọpọ? Nitoripe awọn eniyan ko mọ bi a ṣe tọju , dena , ki o si yago fun wọn. Tabi nigba ti wọn ba ṣe, wọn kii fẹ lati ṣe bẹ daradara.
Kini STD? STD jẹ eyikeyi aisan ti o tan kakiri nipasẹ ibaraẹnisọrọ ibalopo. Ọrẹ alabaṣepọ kan n ṣalaye ohun-ara ti o nfa arun si ẹnikeji labẹ ibalopo ( oral / vaginal / anal / etc.).
Ko gbogbo awọn arun ti o ni ipa si awọn ara-ara abo ni a npe ni STDs. Diẹ ninu awọn ko ni nkankan ti o ni ibatan si ibalopo. Awọn arun miiran ni nkan ṣe ibalopọ. Awọn aisan ti o niiṣe pẹlu ibalopọ ko ni gbejade lakoko ibalopo. Sibẹsibẹ, wọn le ni nkan ṣe pẹlu ibalopo. Fun apẹẹrẹ, awọn àkóràn urinary tract ko ni ilọsiwaju ibalopọ, ṣugbọn irritation lakoko ajọṣepọ le ja si ọkan.
Eyi ni awọn STD ti o wọpọ ati awọn arun ti o ni ibalopọpọ ti o yẹ ki o wa lori iboju iboju rẹ.
Chlamydia
Chlamydia jẹ STD ti o wọpọ julọ. O ni ipa awọn cervix ninu awọn obinrin ati erukura penile ninu awọn ọkunrin. Awọn aami aiṣan ti o wọpọ julọ jẹ ibanujẹ lakoko ibalopo ati idasilẹ lati inu kòfẹ tabi obo. Sibẹsibẹ, idi ti chlamydia jẹ ọkan ninu awọn STD ti o wọpọ julọ ni pe ọpọlọpọ awọn eniyan ti o ni chlamydia ko ni awọn aami aisan fun awọn ọsẹ, awọn osu, tabi paapa awọn ọdun. Ni gbolohun miran, wọn jẹ asymptomatic .
Laisi aini awọn aami aisan, o ṣe pataki lati ṣe ayẹwo ati ki o ṣe itọju ti o ba ro pe o le ti farahan si chlamydia. Ti o ko ba ṣe bẹ, o le ṣe ọpọlọpọ awọn ibajẹ si ara rẹ ni ṣiṣe gun . Fẹ lati yago fun nini chlamydia? Awọn atoidi paati ni o munadoko ni idena arun na .
Gonorrhea
Gonorrhea , bibẹkọ ti a mọ bi "pa," jẹ STD ti o ni kokoro ti o wọpọ miiran. Ni gbogbogbo, o ni ipa awọn ara ti o wa bi chlamydia ati pe o ni awọn iru igba ti o gun.
Awọn aami aisan ti gonorrhea pẹlu sisun ni sisun ati pe, ninu awọn ọkunrin, funfun, ofeefee, tabi alawọ ewe ti n ṣaja lati aisan. Gẹgẹ bi pẹlu chlamydia, sibẹsibẹ, ọpọlọpọ awọn eniyan ti o ni awọn alaisan ni ko ni awọn aami aisan. Eyi ni idi ti CDC ṣero pe, ni Orilẹ Amẹrika nikan, o wa diẹ sii ju ọgọrun 120 fun gbogbo 100,000 eniyan ... ati pe nọmba naa ti nlọ soke fun ọdun pupọ.
Oh, ati pe ti o ba jẹ ọkan ninu awọn eniyan ti o ro pe ibaraẹnisọrọ abo ni abojuto abo (tabi kii ṣe ibaraẹnisọrọ rara), o yẹ ki o mọ pe gonorrhea le tun fa ọfun naa.
Lọwọlọwọ, ọkan ninu awọn ifiyesi ti o tobi jùlọ nipa gonorrhea n ṣe itọju rẹ. Isoro ti o pọju ti agodi-aisan-alatako-koriko . Ni ọjọ kan, gonorrhea le ma ṣe itọsọna ni gbogbo.
Syphilis
Syphilis jẹ STD ti o wọpọ pẹlu itan itan. Ṣe nipasẹ kokoro-arun Treponema pallidum , o le ja si awọn ilolura to ṣe pataki ti o ba jẹ pe a ko ni adehun.
Syphilis ti gbejade nipasẹ ifarahan taara pẹlu awọn egbò syphilis, eyi ti o le han lori awọn ẹya ara ita ati ẹnu , ati ninu oju tabi oju-ọna. Ohun ti o tumọ si pe o le gbe nipasẹ ibaraẹnisọrọ abo ati abo ibalopọ tabi abo. Ni otitọ, diẹ ninu awọn onimo ijinlẹ sayensi ro wipe ibaraẹnisọrọ ibalopọ jẹ lodidi fun igbega syphilis ninu awọn ọkunrin ti o ni ibalopọ pẹlu awọn ọkunrin.
Nitori awọn egbò syphilis le farahan ni awọn agbegbe ti ko bo nipasẹ idaabobo kan, awọn idaabobo nikan dinku ni o ṣeeṣe ti gbigbe ṣugbọn kii ṣe paarẹ patapata. Awọn ọgbẹ kekere ailopan (chancres) ti syphilis akọkọ le ṣe alailada fun ara wọn, ṣugbọn eyi ko tumọ si pe arun naa ti lọ. O kan di diẹ nira lati wa ati tọju.
Myitallasma Genitalium
Ni ọdun 2007, imọran pataki ti awọn ọdọmọdọmọ US ti ri pe STD kekere kan ti a mọ, Mycoplasma genitalium ti ṣalaye gonorrhea ni ilosiwaju. Pẹlupẹlu, MG , bi gonorrhea ati chlamydia, ti bẹrẹ lati farahan bi idi pataki ti cervicitis ninu awọn obirin ati awọn urethritis ti nongonococci ninu awọn ọkunrin.
Kini idi ti o fi pẹ to lati ṣe akiyesi pataki ti eyi ni o jẹ STD deede? Ọpọlọpọ igba ti M. iṣesi ko fa awọn aami aisan. O jẹra lati da idanimọ titi ti imọ-ẹrọ titun yoo wa. Ko si ayẹwo idanwo ti MG ti FDA fun lilo ni AMẸRIKA
Lakoko ti awọn iwadi ti n ṣelọlẹ ṣi ṣiyeye, o ti ro pe MG ni nkan ṣe pẹlu awọn ipalara gigun-gun gigun, pẹlu infertility lati àìsàn inflammatory pelvic .
Trichomoniasis
Trichomoniasis jẹ STD ti o wọpọ julọ, pẹlu ikolu ti o wọpọ julọ ninu awọn obirin ju awọn ọkunrin lọ. Diẹ ninu awọn obirin le ṣe atunṣe ikolu yii fun ikolu iwukara tabi kokoro-ara aisan nitori awọn aami-aisan naa jẹ iru: idọti irun ti o dara , agbara ti o ni agbara ailera , irora lori ibaraẹnisọrọ , irritation, ati itching .
Awọn ọkunrin le gba trichomoniasis, ṣugbọn wọn ko ni lati ni awọn aami aisan. Sibẹ, ti o ba jẹ obirin ti a ti ni ayẹwo pẹlu aisan naa, rii daju pe alabaṣepọ rẹ ṣe itọju. Ti alabaṣepọ rẹ ba jẹ ọkunrin, trich ko le ni ipa fun u pupọ, ṣugbọn iwọ ko fẹ ki o fun ọ pada. Ti alabaṣepọ rẹ jẹ obirin, o le jẹ ki arun na tun lọ si ara rẹ.
Ẹrọ Aṣa Papilloma Eniyan / HPV
HPV jẹ ohun ti o jẹ STD ti o wọpọ julọ. Awọn ẹkọ ti ogbologbo ṣaaju ki oogun egbogi HPV ti wa ni idaniloju pe awọn mẹta-merin ninu awọn eniyan ti nṣiṣe lọwọ ibalopọ ni o ni HPV ni diẹ ninu awọn aaye lakoko awọn aye wọn ati ọgọrun mẹẹdogun ti awọn obirin ni o ni arun ni akoko eyikeyi.
HPV le ni a mọ ni " kokoro-akàn ikọlu akàn ," ṣugbọn nikan awọn orisi ti HPV ti wa ni asopọ si akàn, ati pe wọn ti sopọ mọ diẹ sii ju oyan akàn inu ara . Awọn ẹlomiiran fa awọn igun-ara ilu , awọn igun-omiiran miiran , tabi ko si awọn aami aisan.
Biotilẹjẹpe a kà pe HPV ko ni itura, awọn aami a le ṣe itọju, ati ọpọlọpọ awọn eniyan ṣe ipinnu awọn àkóràn ara wọn. A ṣe iṣeduro pe awọn ọmọ ọdun 11 si 12 ọdun gba oogun ti HPV lati dabobo awọn ọdọ ati awọn ọdọ lati awọn okunfa ti o wọpọ julọ ti mẹrin.
HIV / AIDS
HIV jẹ kokoro ti o ni nkan ṣe pẹlu Arun Kogboogun Eedi. O le ṣe igbasilẹ nikan nipasẹ paṣipaarọ awọn omi-ara-ani pẹlu ẹda, awọn ikọkọ ti iṣan, wara ọmu, ati ẹjẹ. O ko le ṣe igbasilẹ nipasẹ olubasọrọ ti o jọra .
Lọwọlọwọ, ọpọlọpọ awọn eniyan ti o ni kokoro-arun HIV ni a ṣe pẹlu pẹlu apapo awọn oogun ti a mọ ni itọju ailera-retroviral ti o lagbara pupọ ( HAART ), tabi idapo itọju anti-retroviral ( cART ). Biotilejepe awọn itọju yii ko le ṣe iwosan arun na, wọn le dinku o ṣeeṣe pe ikolu yoo lọ si ilọsiwaju si Arun kogboogun Eedi. HIV kii ṣe idajọ iku. Ọpọlọpọ awọn eniyan ti o ni kokoro naa n gbe igbesi aye gigun ati ilera.
Crabs / Pubic Lice
Awọn " Crabs " jẹ apẹrẹ ti oṣuwọn ti o n gbe lori irun ninu agbegbe abe ati lẹẹkọọkan lori awọn agbegbe ti ara koriko ti ara, gẹgẹbi awọn abọ tabi awọn oju. Wọn maa ntan nipasẹ ibaraẹnisọrọ ibalopo , biotilejepe wọn tun le ṣe igbasilẹ nipasẹ awọn onibara ati awọn aṣọ.
Awọn aami-aisan pẹlu didan ni agbegbe abe ati awọn iṣiro ti o han tabi awọn eyin. O yẹ ki o mọ pe egungun igbọnwọ kii ṣe bakanna gẹgẹbi akọle ori ati pe wọn fẹrẹ má jẹ ki irun irun ori ori wa. O tun jẹ pe ko ni otitọ pe o ni lati fa irun ori rẹ gbogbo ti o ba ni arun.
Scabies
Scabies jẹ arun ti ara korira ti ko ni ipalara nipa ibalopọ. Ti o jẹ nipasẹ scabini ọlọjẹ ọlọgbọn ti ọlọjẹ , awọn scabies fa ipalara ti o buru pupọ ti o n ni buru si ni alẹ. Ipalara ni a ma n ri ni ọpọlọpọ igba ti awọ ara, bii laarin awọn ika ọwọ, lori awọn ọwọ ati awọn ẹsẹkẹsẹ, ati ni agbegbe abe.
Scabies jẹ ẹru ti iyalẹnu, ati awọn mite le gbe fun awọn ọjọ kuro ni ara eniyan. A ko ṣe itankale nikan nipasẹ olubasọrọ ti ara ẹni ti o dara ṣugbọn nipa ifọrọkan si awọ-ara ni apapọ, awọn asọpa aṣọ, awọn aṣọ inura, ati awọn ibusun.
Herpes / HSV
Herpes jẹ STD miiran. O wa ni awọn ọna meji, HSV1 ati HSV2 . HSV1 ni a npọpọ mọ pẹlu awọn ọra tutu, ati HSV2 ti a npọpọ pẹlu awọn egbò abe. Sibẹsibẹ, o ṣee ṣe lati gbe awọn herpes lati ẹnu si awọn ibaraẹnisọrọ ati ni idakeji.
Awọn aami aarun ayọkẹlẹ le ṣe itọju pẹlu awọn oogun oloro, ṣugbọn a ko le mu iṣan naa larada. Awọn eniyan ti o ni kokoro afaisan ni lati mọ pe wọn le gbe kokoro naa jade paapaa nigba ti wọn ko ni eyikeyi eegbò tabi awọn aami aisan miiran. Biotilejepe lilo condom kan le dinku ewu gbigbe iṣeduro ọmọ inu oyun, awọn apo idaabobo ko ni idapọ 100 ni pato niwon awọn isodipupo ti ntan ara-si-awọ .
Iwosan / HBV
Ọpọlọpọ awọn orisi ti jedojedo . Biotilẹjẹpe awọn ti o yatọ si awọn ayọkẹlẹ ni a gbejade nipasẹ awọn ọna oriṣiriṣi, gbogbo wọn fa ibajẹ si ẹdọ. Iru ibasakiti ti ọpọlọpọ igba ti o nii ṣe pẹlu gbigbe ibalopo ni arun jedojedo B (HBV). Sibẹsibẹ, aarun ayọkẹlẹ C ni a le gbejade pẹlu ibalopọ.
Ni akoko pupọ, ikolu ti o ni aiṣedede B le ja si ẹdọ ẹdọ, cirrhosis, ati akàn ẹdọ . O daun, o wa ajesara kan ti o le dabobo rẹ lodi si ikolu. Ṣugbọn, to to 1.25 milionu eniyan ni Ilu Amẹrika ni ikolu ti o ni HBV.
Chancroid
Chancroid jẹ arun inu arun ti o ni arun inu arun ti aisan ti Haemophilus ducreyi ṣẹlẹ. Biotilẹjẹpe a ko ri ni United States, ni awọn ẹya miiran ti awọn ipalara chancroid ni ipo pataki fun HIV.
Awọn ọgbẹ ti aisan nipasẹ Chancroid wa ni o tobi julọ ati irora ju awọn ti o ni nkan ṣe pẹlu syphilis, biotilejepe awọn ami akọkọ le jẹ aṣiṣe fun awọn ti o ni ikolu syphilis .
Kokoro ti kokoro afaisan / BV
Kokoro ti ko ni kokoro jẹ ipo ti awọn kokoro arun ti o ni ilera ti o wa ninu obo obinrin kan yoo parun ati ti o rọpo nipasẹ awọn opo-ori yatọ. Awọn aami aisan ni sisun ati sisun ni ayika obo, funfun tabi grẹy ṣiṣe, ati okun ti o lagbara ti o ṣe akiyesi lẹhin ibalopọ.
Diẹ ninu awọn eniyan beere boya tabi BV jẹ STD, ṣugbọn o ni nkan ṣe pẹlu nini alabaṣepọ alabaṣepọ tuntun tabi awọn alabaṣepọpọ alapọpọ. O le mu awọn egboogi lati yọ BV kuro, ṣugbọn o maa n fihan lẹẹkansi paapaa lẹhin itọju itọju. Ikolu le mu ki ewu obinrin HIV wa, arun ipalara ti ikun , ati igba ibimọ (awọn ọmọ ti a bi ni kutukutu).
Nongonoccocal Urethritis (NGU)
Ko dabi julọ ninu awọn STD ti a mẹnuba ninu apejuwe yi, aiṣedede ti nongonoccocal ko jẹ nipasẹ kokoro kan tabi kokoro. Dipo, a ti ṣe apejuwe bi eyikeyi ti ara urethritis ti ko ṣe nipasẹ gonorrhea. Awọn okunfa ti o wọpọ julọ ti NGU jẹ chlamydia ati Mycoplasma genitalium . Awọn aami aisan ti NGU ni sisun nigba sisun ati fifun lati ori ti kòfẹ. Sibẹsibẹ, bi pẹlu ọpọlọpọ STDs, ọpọlọpọ awọn iṣẹlẹ ti NGU jẹ asymptomatic .
Molluscum Contagiosum
Molluscum contagiosum jẹ arun awọ-ara ti o ni ọpọlọpọ igba ti o ni ipa lori awọn ọmọde ati awọn agbalagba ti o ti dinku awọn ọna ṣiṣe. O ti gbejade nipasẹ ifarakan si ara, ati bẹ laarin awọn agbalagba o tun le ṣe igbasilẹ lakoko ifọrọhan ibalopo.
MRSA
MRSA , tabi Staphylococcus aureus -methicillin-resistant, ko ni ero akọkọ bi aisan ti o ti tọka lọpọlọpọ, biotilejepe awọn iwadi titun ṣe imọran pe o le jẹ ipalara ibalopọ. Biotilẹjẹpe ọpọlọpọ awọn igba ti MRSA ti wa ni ipasẹ tabi awọn eto egbogi miiran, o tun le ṣe igbasilẹ nipasẹ ifarakan si ara-ara-ara-ara.
Lymphogranuloma Venereum
Lymphogranuloma venereum (LGV) jẹ aisan ti o ni ibalopọ ti o nlo lati ni ero akọkọ bi o ṣe n ba awọn eniyan ti o ndagbasoke pọ. Sibẹsibẹ, o jẹ bayi ni ibẹrẹ ni agbaye. Lẹhin ibesile ibẹrẹ ni awọn ọkunrin ti o ni ibalopọ pẹlu awọn ọkunrin (MSM) ni Fiorino ni ọdun 2003, a ti rii LGV ni awọn ẹgbẹ ti o ya sọtọ ti MSM kọja iwọ-oorun Europe, North America, ati Australia. Ti o ni nipasẹ iru-ara ti Chlamydia trachomatis , LGV ni asopọ pẹkipẹki pẹlu ikolu kokoro-arun HIV, ati, bi pẹlu ọpọlọpọ STD miiran, le mu ki ewu HIV ati imupese ṣe alekun.
> Awọn orisun:
> 2015 Ibalopo ibalopọ Arun Itọju Ọdun. CDC. https://www.cdc.gov/std/tg2015/default.htm.
> Awọn ohun ti n ṣafihan. CDC. https://www.cdc.gov/std/tg2015/emerging.htm.
> Awọn Àwáàrí ibalopọ ati Ibalopo (STDs) Data & Statistics. CDC. https://www.cdc.gov/std/stats/default.htm.