Awọn ami ati awọn aami aisan ti ipalara chlamydia le wa lati abẹ tabi aiṣedede penile si irora inu ati / tabi ibanujẹ pelvic. Nigbagbogbo, ibanujẹ waye nigba ibalopo tabi urination. Ṣugbọn jina ọpọlọpọ igba ko si awọn ifihan agbara lati ṣe akiyesi awọn eniyan si ayẹwo. Niwon chlamydia tun le fa ibajẹ ati awọn iloluran miiran paapaa laisi awọn aami aisan, iwoye deede jẹ pataki lati rii daju pe a ko yera awọn oran wọnyi.
Awọn aami aisan ojoojumọ
Ọpọlọpọ eniyan pẹlu chlamydia lero dara. Fun 70 ogorun si 95 ogorun ti awọn obirin ati ida ọgọrun ninu awọn ọkunrin, ko si awọn aami aisan ti o ni nkan ṣe pẹlu ikolu. Laisi awọn aami aisan, sibẹsibẹ, ko tumọ si ikolu kii ṣe iṣoro.
Nigbati chlamydia nfa awọn aami aiṣedeede ara, wọn maa n han ni ọsẹ mẹta lẹhin ikuna, ṣugbọn awọn kokoro a le wa fun osu tabi ọdun ṣaaju ki o to ri. Awọn aami aisan ti awọn ilolu gẹgẹbi ipalara ikun ni igbẹ ayọkẹlẹ (PID) le waye diẹ lẹhinna lẹhin ifihan.
Àmì wọpọ ti chlamydia ni:
- Imukuro ikunku / penile idoto ti: Aisan ti o wọpọ julọ ti chlamydia ni awọn obirin jẹ ibaṣan ti iṣan . Awọn idasilẹ jẹ nigbagbogbo yellowish ni awọ, ṣugbọn mejeji awọn aitasera ati awọ le yatọ. Awọn ọkunrin le ni ifasilẹ lati inu iyaran wọn ti o ni igba diẹ ati ti o kere, ṣugbọn o le nipọn ati mucousy.
- Ìrora pẹlu urination: Awọn ọkunrin ati awọn obinrin le ṣe akiyesi irora pẹlu urination (dysuria) nitori ipalara ti urethra (urethritis), tube ti o nyorisi lati àpòòtọ si ita ti ara. Iwọn irọrun (nini urinate diẹ sii) tun le waye.
- Irora, ewiwu, tabi didan ti kòfẹ tabi ọlọgbọn: Redness, tenderness, swelling, tabi itchiness le ṣẹlẹ ni ayika šiši ti a kòfẹ ninu awọn ọkunrin tabi lori awọn olokiki tabi obo ninu awọn obirin.
- Ìrora pẹlu ajọṣepọ / ejaculation irora: Awọn cervix jẹ aaye ti ikolu fun 75 ogorun si ọgọrun 80 ti awọn ilana chlamydia ninu awọn obirin. Eyi le fa idamu pẹlu ibaraẹnisọrọ (dyspareunia), paapaa pẹlu ilaluja jinle. Paara le tun wa nitori ipalara ninu awọn apo fifọ elekere (PID). Awọn ọkunrin le ṣe akiyesi irora pẹlu ejaculation.
- Gigun laarin awọn akoko tabi pẹlu ajọṣepọ : Imunirun ti Chlamydia ti cervix le fa eyi.
- Ìrora inu ikun ati ailera: Ìrora ninu ikun, pelvis, ati ẹhin le ṣẹlẹ pẹlu arun ikun ni igungun pelvic.
- Ìrora tabi wiwu ni awọn igbeyewo: Ipajẹ ati awọn wiwu niyanju le waye nigbati chlamydia n rin soke nipasẹ urethra ninu awọn ọkunrin ati sinu epididymis; epididymitis le ja.
- Ìrora irora, idasilẹ tabi ẹjẹ: Ikolu ti rectum pẹlu chlamydia nitori gbigbe ti kokoro lakoko ibaramu abo jakejado le fa irora, idasilẹ, itching, ati ẹjẹ.
Awọn aami aisan to kere
Awọn aami aisan ti ko wọpọ le ni:
- Ọfun ọfun: Gbigbọn awọn kokoro arun nigba ibaraẹnisọrọ ti o le fa ki o fa ọfun ọra, fi ara rẹ han lori awọn tonsils, ati irora pẹlu gbigbe.
- Ọna ti o wa ninu oke (perihepatitis): Perihepatitis jẹ ipo ti eyi ti capsule ti ẹdọ di inflamed. Bakannaa mọ bi ailera Fitz-Hugh-Curtis, o fa irora ni apa oke apa ti ikun.
- Ìrorapọ ìgbẹ (aisan afẹyinti): Awọn aami aiṣan ti ipalara ni awọn isẹpo kekere kan (sisọmu) pẹlu idapo ti oju ati urethra le ṣẹlẹ. Àrùn arun, eyiti a npe ni Reiter ká syndrome, kii ṣe nipasẹ ikolu. Dipo, o jẹ nitori ilana igbesẹ-post-inflammatory ninu eyiti ara ṣe awọn ẹya ogun si ara ti ara rẹ (arun autoimmune). O maa n waye ni ọsẹ mẹta si mẹfa lẹhin gbigba si awọn kokoro arun ati ipinnu ni osu mẹta si oṣu mẹfa. O le tabi ko le mu pẹlu awọn egboogi.
Awọn ilolu
Awọn ilolu ti àkóràn chlamydia ni o ni ẹru ti o ṣe pataki julọ ninu wọn. Ati lẹẹkansi, awọn oran wọnyi le waye ni awọn eniyan ti ko ni awọn aami aisan. O ṣeun, iru awọn iloluran yii jẹ eyiti a le ni idiwọ nipasẹ iṣagbe deede ati itọju kiakia.
Pelvic Inflammatory Arun (PID)
Chlamydia le fa ibanujẹ inu ati / tabi ibanujẹ pelvic ninu awọn obinrin nigbati kokoro ba n lọ soke nipasẹ cervix ati ti ile-ile ati sinu awọn tubes ati awọn ovaries, ti o fa arun ikun-ni-ni-ni-ni-ni-ara (PID). Láìpẹ ni 10 ogorun si 15 ogorun ti awọn obinrin ti ko ni iyọọda chlamydia yoo tẹsiwaju lati ṣe agbekalẹ ọrọ yii.
PID le jẹ ipalara nla, nfa awọn aami aiṣan pataki, tabi abẹrẹ (subclinical), nini diẹ tabi ko si awọn aami aisan.
Awọn aami aiṣan ti ipalara ikun ti aisan ikun ni o le tun ni irora ikun ati inu iṣan, irun ti o ni igbagbogbo irora, ati nigbamii ibaba tabi ibanujẹ. Ni ayewo, obirin kan yoo ni iriri alaafia nigbati alakoso kan ba ni ọwọ rẹ. O tun le ni irora lori ọna ọmọ rẹ lori ọkan tabi mejeji ti inu rẹ (irora adnexal).
Aisan irora onibaje
Pelvic arun ipalara ti o le fa ipalara irora . Iṣepọ yii jẹ wọpọ, ti o waye ni iwọn to 30 ninu awọn obirin ti wọn ti ni PID nitori chlamydia.
Ailopin
Pẹlu PID, ikolu ati iredodo le ja si ni okun ti awọn tubes fallopin. Eyi yika le dènà aye ti spermu sinu tube ikun, idilọwọ idapọ ẹyin ati imọran ni airotẹlẹ.
Ninu awọn obinrin ti o ṣe agbekalẹ PID, ni aijọju 20 ogorun yoo ni iriri airotẹlẹ. Nigba miiran itọju le yọ diẹ ninu awọn ẹja, ṣugbọn eyi, ni ọwọ, le tun mu ewu ti iṣaju ti mbọ lẹhin naa mu.
Oyun inu oyun
Iyun oyun tabi oyun inu oyun ni ipo ti ọmọ inu oyun naa ti n wọle sinu apo idana ju ti inu ile-ile lọ. Nigbati awọn tubes fallopin ti wa ni rọ nitori PID, ẹyin ẹyin ti o ni ẹyin le di "di" ati ki o fi sii sinu tube ikoko ju ki o rin irin-ajo lọ si ile-ile. Iyun ọmọ inu oyun le jẹ ipo idena-aye, paapa ti o ba ṣubu ṣaaju ki o to wa.
Iwa ailopin ọmọ ati Chronic Pain
A ko mọ fun pato boya epididymitis nitori chlamydia nyorisi infertility ninu awọn ọkunrin. Bibajẹ, sibẹsibẹ, le fa ipalara iṣan tabi irora scrotal ninu awọn ọkunrin.
Awọn Ohun Ti oyun
Awọn obirin ti wọn ko ni chlamydia ti ko ni idasilẹ lakoko oyun ni o pọju ewu ti ọpọlọpọ awọn ilolu oyun. (Ayẹwo ayẹwo chlamydia ni a ṣe iṣeduro ni ibẹwo OB akọkọ fun gbogbo awọn aboyun aboyun).
Nibẹ ni ewu ti o pọju ti iṣẹ ti aṣekọṣe (ati awọn ilolu ti o tẹle ifijiṣẹ iṣaju). O tun jẹ ewu ti o pọju ti endometritis (igbona ti ile-ile) lẹhin ifijiṣẹ.
Awọn ọmọ ikoko ti a bi si awọn iya pẹlu chlamydia ti ko tọ si ni o ṣee ṣe diẹ fun ọdun-ori tabi ni iwọn kekere. Ibanujẹ, ewu ewu igbagbogbo (iṣan intrauterine) farahan ni iwọn 40 ogorun ti o ga julọ fun awọn iya pẹlu chlamydia ju apapọ. O ṣeun, awọn iwadi ti o ṣe laipe ti ri pe awọn iṣiro wọnyi ko wọpọ julọ bi a ba ṣe abojuto abo kan ṣaaju tabi nigba oyun.
Isoro ọmọ ikoko
Nigbati awọn obirin ba ti ni chlamydia ti ko tọ, ọmọ naa le ni ikolu lakoko igba ibimọ. Awọn oran meji wa ti o le waye:
- Awọn àkóràn oju: Conjunctivitis (ophthalmia neonatorum) ni a ṣero lati waye ni idajọ 18 si ọgọrun-un ninu awọn ọmọ ikoko ti a bi si awọn iya ti a ko ni itọju chlamydia. Awọn aami aisan, gẹgẹbi awọn ipenpeju panṣan, awọn oju pupa, ati sisanra, iṣiro ofeefeeish n ṣe deede ni awọn ọjọ mẹwa ọjọ mẹwa.
- Pneumonia: Eyi jẹ diẹ ti ko wọpọ, ti o waye ni iwọn 3 si 16 ogorun awọn ọmọ ti a bi si awọn iya pẹlu chlamydia ti ko tọ. Pneumonia maa nwaye ni ọsẹ kẹrin si ọsẹ 12 lẹhin ifijiṣẹ ati maa n bẹrẹ pẹlu ikọ-inu ati isokuso.
O ṣe pataki lati ṣe akiyesi pe bi a ba ṣe iya fun chlamydia ṣaaju ki o to tabi nigba oyun, ọmọ naa yẹ ki o wa ni ailewu lati awọn àkóràn wọnyi. Fun awọn obirin ti o ni ewu ti o ga, diẹ ninu awọn obstetricians ṣe iṣeduro ṣe atunyẹwo ṣiṣan fun chlamydia lakoko ọdun kẹta.
Iyipada atunṣe ati Awọn idoti
Laipẹrẹ, iredodo ti rectum (proctitis) le ja si awọn okun ati awọn ẹja (idibajẹ jẹ ọna-ọna ajeji lati rectum si agbegbe miiran ti ara tabi ita ti ara).
Ewu ti o pọ sii ti akàn
O ti wa ariyanjiyan lori boya awọn àkóràn chlamydia le mu ki ijamba akàn ti o ṣẹlẹ nipasẹ papillomavirus eniyan (HPV) . Ayẹwo 2016 ti awọn iwadi-imọ-imọ-imọ-imọ-imọ-imọ-imọ-imọ-imọ-imọ-imọ-imọ-imọ-imọ-imọ-imọ-imọ-imọ-imọ-imọ-imọ-imọ-imọ-imọ-imọ-imọ-imọ-imọ-imọ-imọ-imọ-imọ-imọran ti o daba pe idahun ni bẹẹni ati pe ikun-ni-ikolu pẹlu HPV ati chlamydia ṣe idaniloju ewu ewu akàn. Ninu 11 awọn iwadi, chlamydia jẹ asọtẹlẹ ti o ni ominira ti iṣan akàn. O ro pe ipalara ti awọn ohun ara adikala ti o ni ibatan si chlamydia nmu awọn iyipada akàn-akolu ti o ṣẹlẹ nipasẹ HPV ṣe igbelaruge.
Ti o sọ, o ṣe pataki lati ṣe akiyesi pe, ni apapọ, ikolu HPV jẹ pataki si ibawi fun idagbasoke ti iṣan akàn, kii ṣe chlamydia.
Isoro ti o pọ sii ninu HIV
Awọn àkóràn Chlamydia (bakannaa awọn aarun ayọkẹlẹ miiran ti a tọka lọpọlọpọ, awọn STI) le tun mu ewu ti a ni ikolu pẹlu tabi gbigbe HIV ni alekun . Awọn idi fun eyi jẹ ọna meji:
Ni akọkọ, ikolu le fa ipalara abe ti o le mu ki iduroṣinṣin ti tissu mucosal ti o wa laini, cervix, penis (urethra), ati rectum. Eyi n pese HIV ni ọna itọsọna diẹ sii si ọna ẹjẹ ati ipilẹ-ẹjẹ.
Ni ẹẹkeji, ikolu arun chlamydia ti nṣiṣe lọwọ le mu alekun ikolu ti kokoro-arun HIV ni ayika awọn ibaraẹnisọrọ. Nigbati eyi ba ṣẹlẹ, eniyan kan le ni ohun idanilenu ti ko ni ojuju ti o ni idanimọ lori ayẹwo ẹjẹ ṣugbọn o jẹ fifun ti o ni iyasoto ti o ni iyọ ti o wa ni isọmu tabi awọn ikọkọ ti abọ. Diẹ ninu awọn ijinlẹ ti daba pe awọn àkóràn chlamydia ni a ṣe akiyesi ni bi o ti jẹ pe 15 ogorun awọn ọkunrin ti o ni ibalopo pẹlu awọn ọkunrin (MSM) ti o ni kokoro HIV pẹlu titun.
Lymphogranuloma Venereum
Kii awọn aiṣedede ibalopọ adayeba aiṣan ti ẹjẹ, lymphogranuloma venereum (toje ni Orilẹ Amẹrika) nfa awọn aami aiṣan ti ara (ni gbogbo ara) ati pe o yatọ si chlamydia.
Awọn aami aisan ti lymphogranuloma venereum wa ni iru si syphilis ati nigbagbogbo bẹrẹ pẹlu ijabọ lori abe abe (eyi ti o le di igbẹ-ìmọ) ọkan si ọsẹ meji lẹhin ifijiṣẹ. Awọn ọpa ati awọn aisan-bi awọn aami aisan n tẹle ni ọsẹ meji si mẹfa nigbamii. Awọn aami aisan ni:
- Ti o tobi sii, awọn ọpa iṣan ti o tutu ninu awọn ọpa-ara (inguinal apa)
- Ibanuje ati ikorira
- Ọgbẹ ti a ṣí silẹ lori abe abe (abe ulcer) ni aaye ti awọn kokoro arun ti wọ inu ara
- Awọn iṣan iṣan
Awọn ilolu le waye ọpọlọpọ ọdun nigbamii nitori ibajẹ si eto lymphatic ni kukuru.
Trachoma
Gẹgẹbi idibajẹ asiwaju ti agbaye ni agbaye, trachoma kii jẹ STI sugbon o dipo idasilẹ nipasẹ awọn ikọkọ lati oju tabi imu. Ikolu naa maa n bẹrẹ pẹlu pupa ati ipo kan ninu eyiti awọn eyelashes ṣe oju-inu ati fifa koria.
Awọn aami aisan oju eyikeyi ni awọn orilẹ-ede aye kẹta ni o yẹ ki o ṣe ayẹwo ni kikun bi a ṣe nilo itọju kiakia lati tọju iran. (Trachoma ti nwaye nipasẹ awọn oriṣiriṣi Chlamydia trachomatis ju awọn àkóràn ti ara).
Nigbati o ba wo Dokita kan
O ṣe pataki lati ba dọkita rẹ sọrọ ti o ba ni awọn ami tabi awọn aami aisan ti chlamydia (tabi awọn aami aisan miiran ti o bii ọ).
Laibikita, awọn obinrin ti o wa ni ọdun 25 ati labẹ ati iṣiṣẹpọ ibalopọ gbọdọ wa ni idanwo ni ọdun kọọkan, gẹgẹbi o yẹ ki awọn obirin ti dagba ti o ni awọn okunfa ewu fun ikolu.
Ṣiṣayẹwo fun awọn STIs / STD miiran jẹ pataki bibẹrẹ, bi awọn okunfa ewu fun chlamydia tun mu ki o ṣeeṣe lati ṣe adehun awọn iṣeduro miiran. Ti o ba ṣe itọju fun chlamydia, rii daju lati sọ fun olupese ilera rẹ ti eyikeyi awọn aami aisan ba tẹsiwaju.
O le jẹ gidigidi lati ka nipa awọn ilolu ti o pọju ti chlamydia, ṣugbọn ọpọlọpọ ninu awọn wọnyi jẹ ipalara pupọ pẹlu ibojuwo ti o yẹ, sọrọ si dokita rẹ nipa eyikeyi aami aisan, ati gbigba itọju ti o ba jẹ rere.
> Awọn orisun:
> Awọn ile-iṣẹ fun Iṣakoso ati Idena Arun. Chlamydia-CDC Fact Sheet. Imudojuiwọn 10/04/17. https://www.cdc.gov/std/chlamydia/stdfact-chlamydia.htm
> Fode, M., Fusco, F., Lipshultz, L., ati W. Weidner. Iṣaisan ibalopọ ati ibalopọ ọmọ: Atunwo Ayiyẹ. Idoro Uro ti Europe . 2016. 2 (4): 383-393.
> Olson-Chen, C., Balaram, K., ati D. Hackney. Chlamydia Trachomatis ati Awọn oyun Ikolu Ikolu: Awọn Meta-Onínọmbà Awọn Alaisan Pẹlu ati Laisi Ìyọnu. Atilẹyin Akosile Iya-ọmọ ati Omode . 2018 Feb 7. (Epub niwaju ti titẹ).
> Reekie, J., Roberts, C., Preen, D. et al. Chlamydia Trachomatis ati Iwuwu ti Ikọju Ọdun Kan, Awọn ọmọde ti a bi Ikere fun Ọdun Gestational, ati Stillbirth: Ayẹwo Ẹṣọ ti Agbegbe. Awọn Arun Aisan Lancet . 2018 Jan 19. (Epub niwaju ti titẹ).
> Zhu, H., Shen, Z., Luo, H., Zhang, W., ati X. Zhu. Chlamydia Trachomatis Infection-Danged Risk of Cancer Cervical: A Meta-Analysis. Isegun (Baltimore) . 2016. 95 (13): e3077.