Awọn ami ati aami aisan ti syphilis ni o ni ibatan si ipele ti ikolu naa. Ipele akọkọ jẹ ifarahan ọgbẹ ti ko ni ailopin lori awọn ibaraẹnisọrọ, rectum, tabi ẹnu. Lẹhin ti awọn ọgbẹ iwosan, ipele keji yoo maa han pẹlu sisun. Nikẹhin, lẹhin igba pipẹ lai si aami aisan, ipele kẹta le waye ni kiakia, nfa ibajẹ nla si ọpọlọ, ara, oju, tabi okan.
Nitori awọn aami aisan ti syphilis nigbagbogbo ko ni pato (tabi mimic awọn ipo miiran bi psoriasis, hemorrhoids, ati awọn egbò tokerẹ ), a ma npadanu awọn ipalara nigba miiran ati pe a ko ni adehun. O jẹ fun idi eyi pe syphilis ni a npe ni "imitator nla".
Ohun ti syphilis wulẹ ati pe o dabi awọn ayipada bi o ti nwaye, o le yato laarin awọn oriṣiriṣi oriṣiriṣi.
Ibẹrẹ Akọkọ
Akọkọ syphilis yoo bẹrẹ pẹlu irisi chancre nibikibi lati ọjọ mẹta si ọjọ 90 lẹhin ibẹrẹ akọkọ (apapọ ọjọ 21). Ọgbẹ naa yoo waye ni aaye ti olubasọrọ, julọ julọ lori cervix, obo, kòfẹ, anus, rectum, tabi ẹnu.
O le ni awọn egbo kan tabi diẹ sii ni iwọn lati iwọn mẹjọ ti inch si inch kan tabi diẹ sii. Nitoripe awọn egbò ko ni irora, wọn le ni rọọrun ti o ba padanu ti wọn ba jẹwọ. Awọn keekeke ti inu ibọn ti swollen tun le waye, nigbagbogbo sunmọ aaye ti ikolu naa.
Laisi itọju , chancre yoo ṣe iwosan ni ibikibi lati ọsẹ mẹta si mẹfa.
Second Syphilis
Ti o ba jẹ pe a ko ni idasilẹ, ikolu akọkọ yoo ṣe ilọsiwaju si iwọn-ẹkọ keji. Awọn aami aisan maa han laarin ọsẹ mẹrin si mẹwa ti ifarahan chancre. Nigba ipele yii, eniyan le ni ailera ati ni iriri iba, ọfun ọra, rirẹ, idibajẹ pipadanu, ati orififo. Aruwo ti a ti n ṣaniyesi ti awọn apa inu lymph ( lymphadenopathy ti a ṣakiyesi ) tun wọpọ.
Ọkan ninu awọn aami ti o dara julọ ti syphilis eleyi jẹ ibigbogbo, aiṣan ti kii ṣe aiṣan lori ẹhin, ọwọ, ati (pupọ julọ) awọn ọpẹ ati awọn ẹsẹ ẹsẹ . Pẹlu pe a sọ pe, ifarahan sisun le yatọ bakanna. Awọn egbo le jẹ alapin tabi dide, scaly tabi hive-like , ati pe wọn le paapaa farahan pẹlu awọn pipọ-kikun roro (pustules). Ohunkohun ti ifarahan, awọn ọra ni o ni itọju pupọ ati ki o le fa arun na si kiakia fun awọn ẹlomiran.
Awọn aami aisan onirun miiran pẹlu aiṣedede irun-aiṣedede ti aisan (syphilitic alopecia) ati awọn ọgbẹ ti o ni igun ni ẹnu ẹnu (fissure cheilitis).
Atẹle keji syphilis tun le farahan ni awọn ayidayida, awọn aiyatọ, ati awọn ọna oriṣiriṣi ti o nfa ẹdọ, awọn kidinrin, egungun, ati eto aifọkanbalẹ-idi-idi ti a fi n pe ni "imitator nla" tabi "oluṣowo nla".
Awọn aami aiṣedeede ti syphilis akọkọ yoo maa yanju laisi itọju laarin ọsẹ mẹta si mẹfa.
Latent Syphilis
Latent syphilis jẹ ipele kẹta ti ikolu ti o jẹ ami ti awọn ami aisan ti ko ni iyatọ ṣugbọn awọn ayẹwo ẹjẹ ti o dara. O tun pin si awọn ipele meji:
- Ibẹrẹ iṣaaju syphilis jẹ akoko ti o kere ju ọdun kan lati idanwo ẹjẹ ti o kẹhin. Awọn aami aifọwọyi keji le ma ṣe atunṣe lakoko akoko alakoso tete.
- Late latent syphilis jẹ akoko ti o tobi ju ọdun kan lọ lati idanwo ẹjẹ ti o kẹhin. O le ṣiṣe ni fun ọdun ati paapaa ọdun ti ko ni ami ti aisan.
Lakoko ti a le fa ikolu naa kọja lakoko iṣaju iṣaaju, o kere julọ lati ṣe bẹ lakoko awọn asiko ti ilọsiwaju.
Iye akoko idinaduro jẹ iyipada pupọ, ati awọn onimo ijinlẹ sayensi ko daju daju pe idi. Ọkan ninu awọn ohun ti a mọ lati ṣe itesiwaju ilọsiwaju ni HIV-co-infection . Ni apa kan, igbẹju ọsan ti a ṣalaye fun HIV ni ọna ti o rọrun lati inu ara. Ni ẹlomiiran, nini HIV ati syphilis papo pọ si ilọwu awọn iṣoro pẹ-ipele paapaa lakoko ibẹrẹ ikolu.
Ile-iwe Sytialis
Ibẹrẹ syphilis jẹ ipele ti o ṣe pataki julo ti ikolu ati pe awọn iṣeduro pataki mẹta ni o jẹ:
- Sipipọ Gummatous nfa idaniloju ti awọn asọ ti o ni ẹdun ti a npe ni koriko. Awọn ọra ti kii ṣe-cancerous le fa awọn egbò ailera ti o tobi julọ si ara ati ẹnu, ati awọn ohun elo ti o ni aiya, ẹdọ, awọn iṣan, egungun, ati awọn ẹya ara miiran miiran. Awọn aami aisan le waye bi tete bi ọdun kan lẹhin ifihan tabi diẹ bi ọdun 50 lẹhinna.
- Cardiovascular syphilis le fa ipalara nla ti aorta ati idagbasoke ti ohun aortic aneurysm (fifun ati imuna ti odi aortic). Awọn aami aisan ti ẹjẹ syphilis ni o wọpọ nigbagbogbo lati 10 si 30 ọdun lẹhin ikolu akọkọ.
- Neurosyphilis yoo ni ipa lori eto aifọkanbalẹ aifọwọyi ati maa n dagba laarin mẹrin si ọdun 25 ti ikolu. Nigba ti awọn eniyan kan yoo wa laisi alaini aisan, awọn ẹlomiran le ni iriri awọn aami aisan ailera ti o ni aiṣe pẹlu meningitis (ipalara ti awọ ti o wa ni ọpọlọ ati ọpa-ẹhin) tabi tabes dorsalis (iru ti o ni irora ailera, pipadanu awọn ọgbọn ọgbọn, aiṣedeede wiwo, ati ailewu). Awọn ipalara, iyipada eniyan, hallucinations, dementia , schizophrenia, ati ọpọlọ le tun waye.
Nigba ti ikolu syphilis ni a le fi silẹ ni ipele ile-ẹkọ giga, eyikeyi ibajẹ ti o fa si okan, awọn kidinrin, ati awọn ara miiran le jẹ pipe ati asiwaju si ikuna eto ara ẹni ipari. Itọju ni ṣiṣe nipasẹ iru ati iye ti ibajẹ.
Syphilis ko ni igbona lakoko ile-ẹkọ giga.
Awọn ilolu ni Awọn ọmọ ikoko
Congenital syphilis jẹ ipo pataki ti eyi ti iya ti o loyun pẹlu oṣipẹgbẹ T. T. Pallidum kọja si ọmọde ti o dagba.
Ṣiṣẹpọ syphilis lakoko oyun le ma ṣe igbadun tabi fifun ni igba miiran. Ninu awọn ọmọ ti a bi pẹlu syphilis, iye to bi ẹẹta meji kii yoo ni awọn aami aisan nigba ọdun akọkọ ti awọn aye. Ti o ba jẹ pe a ko ni idasilẹ, awọn aami aisan le ni:
- Ẹdọ ati iṣọn-ẹjẹ
- Petechia (purplish awọ ti awọn awọ ti a fa nipasẹ awọn ẹka ti a ti ruptured)
- Aṣeyọri awọn ọmọ-ọwọ nasal (ti a mọ ni "snuffles" ti syphilitic) pẹlu awọn ikunra ti o nira pupọ
- Neurosyphilis
- Inu ẹfin
- Jaundice (yellowing ti awọ ara ati awọn oju)
- Idogun
Nipa ọjọ ori 2, ọmọ naa le ni ihuwasi ti ara tabi ailera idibajẹ ati aibanujẹ pataki sensọ, pẹlu:
- Awọn ehin ti o ni iwaju iwaju (ti a npe ni awọn eyin Hutchinson)
- Idaamu ti apakan ti imu (imu igbẹkẹle)
- Egungun atẹgun ti o ti nkọju ati ẹrẹkẹ oke
- Egungun iwaju ti ori-ara (iwaju iwaju)
- Awọn ekun Swollen
- Ikanrin ti awọn egungun egungun (awọn egan saber)
- Ipalara ati okun ti cornea (interstitial keratitis)
- Glaucoma
- Idafọ
- Idaduro idagbasoke
Ikú ti o ni ibatan ni awọn ọmọde yii ni a maa n fa nipasẹ ẹjẹ ẹdọforo kan.
Nigbati o ba wo Dokita kan
Nitori awọn aami aisan syphilis ti a padanu tabi ti a ṣe ayẹwo, o nilo lati ṣe igbese ti o ba fura pe o ti ni arun. Ti o ba wa tabi ti wa ni ewu ti ifijiṣẹpọ ibalopo- tabi nitori ti abo ti ko ni aabo, nini awọn alabaṣepọ pupọ, tabi jẹ HIV-rere-o nilo lati niyanju lati rii iboju STD boya o ti ni awọn aami aisan tabi rara.
Pẹlupẹlu, awọn ipinnu awọn aami aiṣan yẹ ki o ma ṣe akiyesi pe ami kan ti yọ. Ti o ba ṣe iyemeji, ṣe ara rẹ ni ojurere ati ki o ni idanwo. Awọn idanwo ni o rọrun ati pe o le maa da awọn esi pada laarin awọn ọjọ iṣowo kan.
Awọn orisun:
> Basu, S. ati Kumar, A. "Awọn ifarahan oriṣiriṣi ti Aṣoju Asopọ Agbojọpọ." J Julọ Pediatrics. 2013; 59 (3): 250-4. DOI: 10.1093 / tropej / fms076.
> Lee, K ;; Nyo-Metzger, Q .; Wolff, T. et al. "Awọn Infected Sexually Transmitted: Awọn iṣeduro lati Amẹrika Agbofinro Iṣẹ Idaabobo." Amer Fam Phys. 2016; 94 (11): 907-915.
> Workowski, B. ati Bolan, G. "Awọn itọnisọna Itọju Ọdun Ẹjẹ ibajẹpọ, 2015." MMWR . 2015 Oṣu Kẹsan 28; 64 (33): 924.