Ọfori, Nausea, ati Awọn ami miiran ti Tumo Brain
Ti o ba ti ni orififo atẹgun tabi awọn aami miiran ti awọn aami aisan, o le ṣe iyanu, "Ṣe o jẹ tumọ ọpọlọ?" Laanu, awọn aami ati awọn aami aisan ọpọlọ ọpọlọ maa n jẹ ti kii ṣe pato ati pe o le mu awọn aisan miiran ṣiṣẹ. Ni ọpọlọpọ igba, awọn aami aisan ko lẹsẹkẹsẹ gbe awọn pupa pupa ti o kigbe ni " ọpọlọ tumọ " si dọkita. Awọn èèmọ ọpọlọ ni o ni ibatan si ibatan ti ko ni idiyele si awọn ipo iṣoro miiran ti o fa awọn aami aisan kanna, ati nitori idi eyi, awọn onisegun kii maa n ṣe ayẹwo fun tumọ ọkan ni kete.
Dipo, wọn ma n wa awọn ẹlomiran, awọn ipo ti ko ni ipalara, ni ibewo akọkọ.
Awọn aami aiṣan ti o tumọ si iyatọ yatọ si gidigidi lati ọdọ ọkan lọ si ekeji fun awọn idi diẹ. Awọn aami aisan da lori ibi ti o wa ninu ọpọlọ pe àsopọ wa, ati pe iwọn rẹ. Iwọn idibajẹ kan, sibẹsibẹ, ko ni ipa ni idibajẹ awọn aami aiṣan, bi paapaa tumọ kekere kan le fa awọn aami aiṣedede nla. Ni idakeji, diẹ ninu awọn iṣọ ara ọpọlọ le dagba pupọ ṣaaju ki o to fa awọn aami aisan. O da lori iru apakan ti ọpọlọ yoo ni ipa.
Jẹ ki a ṣe akiyesi bi o ti jẹ pe iṣọn ọpọlọ fa awọn aami aisan, awọn ami ti o wọpọ julọ, ati awọn aami aisan, ati nikẹhin, awọn oriṣi awọn ami aisan ti o le reti ti o da lori ipo ti tumo ninu ọpọlọ rẹ.
Bawo ni Awọn Tumo Brain Ṣe Ṣe Awọn Àpẹẹrẹ
Awọn oporo ara iṣan le fa awọn aami aiṣan ni diẹ ẹ sii ju ọkan lọ. Wọn le fa awọn aami aisan ti agbegbe, ti o da lori agbegbe ti ọpọlọ nibiti wọn wa, tabi ti wọn le fa awọn aami aisan ni ọna kika.
Awọn aami aiṣedede agbegbe (awọn aami aisan kan pato) maa n ni imọran si apakan ti ọpọlọ ti o ti tẹ nipasẹ ipọnju kan. Fun apẹẹrẹ, tumo kan ni agbegbe ọpọlọ ti o n ṣe iranran iran le mu ki iranran meji. Iwa ti o wa ni agbegbe ọpọlọ ti o nṣakoso ifilọlẹ le mu ki isosipo.
Awọn aisan aiṣedede (awọn aami aisan gbogbogbo) le ja lati awọn iṣoro bii titẹ titẹku ti intracranial ti o pọ sii (titẹ sii ni ọpọlọ).
Igbaraju intracranial ti a lewu le mu ki awọn efori, rirẹ, ati / tabi awọn iṣiro.
Ẹkẹta, awọn omuro ọpọlọ le fa awọn iṣoro nigba ti tumo kan ni agbegbe kan ti ọpọlọ fa kikan ti a le tẹ mọlẹ (herniate) sinu agbegbe miiran ti ọpọlọ. Eyi le mu abajade aifọwọyi tabi awọn iyipada ninu imunmi ati oṣuwọn ọkan.
Niwon awọn iyọ ti o wa ninu ọpọlọ waye laarin aaye ti a fi pamọ ti agbọnri, awọn omuro ti aarun-ara (akàn ara ọpọlọ) ati awọn egungun alaafia nigbagbogbo ni awọn aami aisan kanna.
Awọn aami wọpọ ati Awọn aami aisan ti Awọn Tumọ
Awọn aami aiṣan ti tumọ ọpọlọ le jẹ gidigidi ìwọnba ati iṣere, tabi dipo, wọn le jẹ ipalara ti o ni idaniloju-aye. Lẹẹkansi, o ṣe pataki lati ṣe akiyesi pe fun ọpọlọpọ awọn aami aiṣan wọnyi, awọn miiran wa, awọn okunfa ti o wọpọ julọ. Ṣi, paapa ti awọn aami aiṣan wọnyi ko jẹ ami idaniloju kan ti o tumọ si ọpọlọ o ṣe pataki lati ba dọkita rẹ sọrọ. Ibanujẹ ati awọn iṣoro miiran jẹ ọna ara ti ara rẹ sọ fun ọ ohun kan ti ko tọ. Awọn ami ti o wọpọ ati awọn aami aisan ti tumọ ọpọlọ ni:
Ọfori
Titi de idaji awọn eniyan ti o ni awọn omuro ọpọlọ jẹ ipalara fun ọfọn, ṣugbọn awọn efori wa ni diẹ sii lati ni ibatan si ipo miiran ti ko dara. Ifun ori kii maa n jẹ aami akọkọ ti tumọ ọpọlọ, tabi kii ṣe maajẹ nikan ti o ni iriri.
Awọn efori ẹdun ọpọlọ maa n tẹle pẹlu ọkan tabi diẹ ẹ sii ti awọn aami aisan miiran ti a sọ ni isalẹ gẹgẹbi igbẹ ati eebi. Wọn maa wa ni ṣigọgọ ati jigijigi, pẹlu awọn efori ti n ṣabọ ti n ṣẹlẹ diẹ sii loorekoore. Awọn orififo nitori okun ara ọpọlọ maa n buru ni owurọ, tabi ti o ba ji lati inu oru lakoko oru. Wọn le dara ju gbogbo ọjọ lọ.
Awọn efori wa ni ọpọlọpọ igba nipasẹ titẹ agbara intracranial ti o pọ ju dipo titẹku nipasẹ ara korira. Niwon igbati ẹjẹ ti o dinku ti o ta silẹ lati ori agbọn, o ma n fa irora pupọ. Ìrora tun le pọ sii pẹlu ṣiṣe ti ara, sisọ, ikọ wiwakọ, fifun ni, tabi fifalẹ ni isalẹ nigba ti o ni iṣiṣan igun.
Awọn efori wọnyi le jẹ ọkan tabi apa gbogbo ṣugbọn buru si ni apa kan ti ori rẹ ju ekeji lọ. Wọn ṣọ lati jẹ iduro (ojoojumọ) ati ki o buru sii ju akoko lọ.
Ti o ba jẹ ẹnikan ti ko ni iṣiro, tabi ti o ba ṣe pe awọn efori rẹ ti yi pada ninu ti ohun kikọ silẹ tabi ti bajẹ, rii daju lati ba dọkita rẹ sọrọ.
Idogun
Titi di ẹgbẹ kẹta ti awọn eniyan ṣe iroyin nini gbigbọn ṣaaju ki a ṣe ayẹwo pẹlu tumọ ọpọlọ. Idogun le ja lati boya titẹ agbegbe ni ọpọlọ tabi pọ si titẹ intracranial ti o nmu ami itanna agbara.
Orisirisi awọn oriṣiriṣi awọn ifarahan ti o le waye. Awọn iṣiro Tonic-clonic (nla a) le fa ki ara naa gbọn ni gbogbo awọn ipele ti o lagbara. Omiijẹ aifọwọyi ti wa nigbagbogbo bakanna bi isonu ti àpòòtọ ati ki o ma ṣe iṣakoso ifun titobi. Awọn ipalara ti myotonic le fa iṣoro iṣan iṣan, ṣugbọn laisi pipadanu aifọwọyi.
Awọn ipalara sensọ le mu ki iyipada ninu iranran bii ri awọn imọlẹ ina, itaniji alaimọ, tabi awọn aami aifọwọyi miiran. Diẹ ninu awọn ihamọ le fa ki eniyan joko sibẹ ki o si wo aaye, ko ri awọn agbegbe rẹ. Sibe awọn ihamọ miiran le fa idibajẹ bi awọn iriri. Nigbati awọn ifarakanra pupọ waye nitori ikun ọpọlọ, wọn ma nwaye iru igba pẹlu iru ijisi ati awọn aami aisan ti o waye.
Bi o ti le jẹ pe awọn gbigbe ni ipalara ti o ṣẹlẹ nipasẹ ipo miiran, bi aisan tabi ọpa , wa itọju ilera lẹsẹkẹsẹ ti o ba gbagbọ pe o ti ni idasilẹ.
Gbigbọn
Imi omi, paapaa ni owurọ ati laisi ọgbun, le jẹ aami aisan ti tumọ ọpọlọ. Nausea, sibẹsibẹ, tun le waye nigba miiran. Gẹgẹbi nini ibọri, iṣiro jẹ aami aiṣanju ti o le fa nipasẹ nọmba nla ti awọn ipo oriṣiriṣi. Ifilọlẹ jẹ wọpọ julọ ni owurọ, ati, nigbati o ba jẹ pe iṣan ọpọlọ, a maa n fa idibajẹ nipasẹ iyipada ayipada (bii irọra ni ibusun).
Iyipada Ayipada
Awọn omuro ọpọlọ le ja si ọpọlọpọ awọn iyatọ ti o yatọ. Awọn eniyan le ṣe akiyesi awọn iṣoro pẹlu:
- Iranti: Ẹrọ ọpọlọ le fa ki ọpọlọ ṣe itọnisọna alaye ni iyara iyara. Eniyan le digbegbe ni ọna ti o kọkọ ṣe ni iṣaju, ṣugbọn o nlọsiwaju ju idasiji ti gbogbo wa ni iriri ni igba.
- Isoro-iṣoro: Awọn iṣẹ-ṣiṣe ti o nilo ero, gẹgẹbi ṣiṣe awọn iwe-ẹkọ-ṣiṣe rọrun, kikọ awọn gbolohun ọrọ, ṣeto agbelebu kan, tabi paapaa tẹle ohunelo kan le di awọn nija.
- Ifọkansi: Eniyan le di irọrun ni rọọrun ati ki o ni awọn iṣoro n gbe lori iṣẹ-ṣiṣe. O le gba to gun lati pari awọn iṣẹ-ṣiṣe akọkọ ju deede.
- Idarudapọ: Awọn aami aisan le yato si idakẹjẹ iṣoro, gẹgẹbi ko agbọye iyatọ ti ibaraẹnisọrọ kan, si awọn aami aiṣan ti o pọju, bii ko mọ oju ẹni ti o mọ.
- Awọn iṣoro ti ile-iṣọ: Awọn iṣoro pẹlu ifarahan aaye le fa ki eniyan han bi aibuku, nṣiṣẹ sinu awọn apọn ati iru. Ẹrọ iwakọ ti o ti ni iṣaaju le ni ijamba ọkọ ayọkẹlẹ nitori awọn iyipada ninu ijinle jinlẹ.
O ṣe pataki lati ṣe akiyesi pe gbogbo awọn aami aiṣan wọnyi le waye "deede" pẹlu rirẹ, ailera iwuri, ati awọn ipo ilera miiran. Nigbati awọn aami aiṣan wọnyi ba ni ibatan si tumọ ọpọlọ, wọn maa n tẹsiwaju nigbati eniyan ba ni isimi daradara ati bibẹkọ ti nro daradara.
Isonu ti aiji
Isonu aifọwọyi le waye fun awọn idi diẹ. Eniyan le bẹrẹ si ilọsiwaju siwaju sii si ara ti aibikita, tabi airotẹlẹ le ṣẹlẹ lojiji. Nigbati titẹda intracranial di pupọ ga, o le da awọn ohun elo ẹjẹ si ọpọlọ. Ti o da lori idi, pipadanu ti aiwotii le ni ilọsiwaju si coma. Isonu aifọwọyi nitori iṣọn ọpọlọ maa n ni nkan ṣe pẹlu awọn ipo ti o mu titẹ agbara intracranial, gẹgẹbi ikọ wiwa, sneezing, ìgbagbogbo, tabi gbigbe si isalẹ fun igbiyanju kan tabi lati gbe nkan ti o wuwo.
Ara tabi Ayipada Iṣesi
Awọn agbalagba ti o ni awọn omuro ọpọlọ nigba miiran ni iriri awọn iyipada eniyan ti o jẹ idiwọ ati pe o le da awọn iṣẹ igbesi aye ojoojumọ. Fun apẹẹrẹ, nrerin awọn ohun ti kii ṣe ainidun, nini ilosoke alekun ti o lojiji pọ si ibalopọpọ, ijiya iyara, ati iriri paranoia jẹ diẹ diẹ ninu awọn iyipada ti o le ṣeeṣe ti eniyan le ni iriri ti o ba ni tumọ ọpọlọ. Eniyan le ni awọn iwa ibajẹ. O tun ṣee ṣe fun awọn ẹya ara eniyan aṣoju lati di asan.
Eniyan le tun di laini imolara, ati awọn aami aiṣan ti opolo ni a ti mọ lati mimic depression. Iwoye, o jẹ ayipada ninu iṣesi ati eniyan, dipo ju iru iwa eyikeyi, ti o le jẹ aami aisan ti tumọ ọpọlọ.
Awọn Iranran ati Igbọran
Diẹ ninu awọn ọpọlọ ọpọlọ le fa awọn aifọwọyi oju-wiwo tabi awọn idaniloju ti o nira lati foju. Awọn iṣoro pẹlu iran ni o le ni ri awọn imọlẹ imọlẹ, iranwo meji, awọn ifura, ati awọn floaters. Diẹ ninu awọn eniyan le ma ṣe akiyesi idibajẹ idiran ti iran titi ti wọn yoo ni iru ijamba. Awọn iṣoro ti iṣeduro iṣowo le ni pipadanu apakan gbigbọn ati gbigbasilẹ ni eti . Nigba ti tumo kan ba jẹ ọpọlọ tabi ikunra ti o ga julọ nfa isan-ara ti iṣọn ọpọlọ sinu ọpọlọ, ọmọde ni apa kan ti ara le di di alamọ. Eyi jẹ aami aisan pajawiri ti o ba ṣe akiyesi.
Iyipada Agbara
Alàgbà kan pẹlu tumọ ọpọlọ le ni iriri ailera ni ẹgbẹ kan ti ara. Oun tabi o le lojiji di alaigbọwọn-sisẹ idiyele rẹ, rin sinu odi, tabi ikọsẹ. Ohun elo ajeji le tun wa bayi ati awọn iṣeduro iṣeduro le di isoro. Difọ ni gbigbe pẹlu laisi idi ti o han kedere le tun jẹ aami-aisan kan.
Awọn iyipada Ọrọ
Ọrọ sisọ ọrọ, sisọ, tabi ọrọ fifọ le waye. Eniyan ti o ni tumọ ọpọlọ le ni iṣoro ni tabi wiwa awọn ọrọ. Eyi le ṣe ilọsiwaju si ẹnikan ti o sọ awọn ohun ti o ni imọran diẹ, pelu awọn igbiyanju lati ṣe ibaraẹnisọrọ daradara (itumọ aphasia). Afhasia ti ọran, ko gbọ ọrọ ti o sọ fun u, tun le waye.
Dizziness tabi Ikuwo Idinku
Idinku ti oṣuwọn iwontunwonsi pẹlu idapọmọ le jẹ aami aiṣan ti tumọ ọpọlọ, paapaa ọkan ninu abala isalẹ ti ọpọlọ ti a npe ni cerebellum. Eniyan le tun ni awọn iṣoro pẹlu ijinle imudani, tabi lero bi ẹnipe yara naa ti nwaye.
Awọn aami aisan ti kii ṣe pato
Awọn aami aisan ti kii ṣe pato le tun waye, gẹgẹbi ailera ti o pọ, pipadanu iwuwo, isonu ti aifẹ, ati awọn iṣoro oorun.
Awọn ami ati awọn aami aisan ti Tumo ọpọlọ ni Awọn ọmọde
Awọn ọmọde le ni awọn aami aisan iru si awọn agbalagba, ṣugbọn awọn ami ati awọn aami aiṣan ti ọpọlọ inu awọn ọmọde le yato ni awọn ọna kan. A orififo jẹ aami aisan ti o wọpọ ati pe o le ji ọmọ kan lati orun. Ọmọde kan le ma ni awọn ami ti awọn iṣẹlẹ ti idagbasoke ti a sọ tẹlẹ fun ọjọ ori rẹ. Iyipada iyipada le waye, ati lẹẹkansi, aami pataki ni pe o jẹ iyipada kan. Ọmọ ti npọnwo le di idakẹjẹ tabi ọmọ ti o dakẹ le jẹ ti npariwo. Kii awọn agbalagba, awọn ọmọ kii ma ṣe akiyesi awọn iyipada ti o ni nkan ṣe pẹlu ọpọlọ tumọ ara wọn.
Dipo kikoro kan orififo, o le ṣoro lati tu itunu. Dipo kikoro nipa awọn ayipada wiwo, o le rii pe o yi ori rẹ pada bi ẹnipe o nilo lati rii nkankan, tabi o le ni iṣoro kika. Omiiran le šẹlẹ ati ki o jẹ iṣẹ oju-aye ni iseda.
Ni awọn ọmọde, aaye ti o nipọn (fontanelle) le ṣe akiyesi lati ṣubu, ati ọmọ kan le di fussy ti ori rẹ ba ni ọwọ.
Awọn aami aisan ti o ni ibatan si Awọn Tumo ni Awọn Ipinle Pataki ti Ọpọlọ
Awọn aami aisan ti o waye nitori ibanujẹ kan ni agbegbe kan ti ọpọlọ ni a npe ni "awọn iyipada ti aifọwọyi aifọwọyi." Eyi yato si awọn iyipada eto ailera (gbogbo awọn), bi awọn orififo, eyi ti o ni igba diẹ si titẹ agbara intracranial.
- Iboro iwaju iwaju lobe. Awọn lobes iwaju jẹ agbegbe ti ọpọlọ nibiti ero ati idajọ ṣe. Awọn Tumo ni agbegbe yii le fa idinku ọgbọn ati iyipada ti eniyan. Nitori titẹ lori itọsi olfactory, wọn le tun mu iyọnu ti ori olfato (anosmia) ṣubu. Agbara lati sọ (fi han aphasia) le tun jẹ ailera.
- Awọn ipara ara lobe. Awọn lobes locales wa ninu sisọ ati gbigbọ. Awọn Tumo ni agbegbe yii le mu ki awọn igbadun ti o ni imọran (gbọ ohun), ailagbara lati ni oye ọrọ (aphasia ti ngba), awọn ète ẹnu, ati awọn ayipada iran. Awọn aami aisan bii awọn iriri ti a ti ri, iṣeduro ẹni, ati awọn ohun ti o tobi tabi kere ju ti o wa ni o tun le waye. Awọn iṣọn iwaju iwaju ati iṣan ara lobe le fa awọn iyipada ero, gẹgẹbi ilosoke ninu ibanujẹ.
- Parietal lobe èèmọ. Awọn lobes ti parietal ni oke ti ọpọlọ le fa awọn iyipada ninu imọran ni apa idakeji ara. Eyi ti opolo jẹ tun ṣe pataki julọ ni kikojọ awọn ẹya oriṣiriṣi ọpọlọ, ati awọn èèmọ le ja si awọn iṣoro pẹlu iṣalaye (ọna wo ni oke?) Ati imọran (ohun ti a fi sinu ọwọ le ma ṣe akiyesi). Awọn eniyan ti o ni tumo ni agbegbe yii le jẹ ki ẹgbẹ kan ti ara wọn ko ni iriri iriri irora lasan.
- Awọn iṣan ara lobe. Awọn lobes occipital ti o wa ni iwaju ti ọpọlọ wa ninu iranran. Awọn aami aiṣan le yatọ lati awọn ohun ti o wa ni ojulowo si awọn abawọn aaye wiwo (nikan "apakan" aye ni ayika wọn), si ifọju (ti a npe ni oju afọju bi oju le jẹ deede deede).
- Awọn èèmọ Cerebellar. Awọn cerebellum ni isalẹ ti ọpọlọ jẹ lodidi fun iwontunwonsi ati iṣakoso ti awọn ara agbeka. Awọn Tumo ni agbegbe yii le fa incoordination, iru si ifarahan ẹnikan ti o mu yó (ati pe awọn eniyan ti o ni awọn omuro ọpọlọ jẹ aṣiṣe pe wọn ti kọlu pupọ ni akọkọ). Awọn èèmọ yii tun le fa iṣoro pẹlu awọn ọgbọn ọgbọn ọgbọn, gẹgẹbi kikọ tabi fifun awọn eyin.
- Awọn iṣọn ara ẹrọ. Imọlẹkuro jẹ aaye isakoṣo laarin apa oke ti ọpọlọ ati iyokù ara, ati tun ṣakoso awọn iṣẹ pataki gẹgẹbi fifun ati ailera ọkàn. Awọn Tumo ni agbegbe yii le fa ibanujẹ tabi ailera ni apa idakeji ara lati tumọ, ilọpo meji pẹlu awọn ọmọde ti ko ni ọmọ, dizziness, ipenpeju droopy, ati awọn aami aisan miiran. Ipamọ aifọwọyi le tun waye, ati iku ti a ko ba mọ. Awọn Tumo ni awọn ẹkun oke ti ọpọlọ le tun ni ipa lori ọpọlọ ti wọn ba fa idibajẹ ti o ni idibajẹ ninu ara rẹ (nini ti a fi si) sinu ọpọlọ.
- Pituitary ẹṣẹ èèmọ. Awọn Tumo ninu ẹṣẹ iṣan pitu le mu ki lactation (sise ti wara), awọn ayipada ni akoko akoko, ati idagba ọwọ ati ẹsẹ ni agbalagba.
Kini lati ṣe Ti o ba ro pe o le ni tumo ọpọlọ
Ti o ba ni eyikeyi ninu awọn aami aisan wọnyi ti a sọrọ, sọrọ si dokita rẹ. Ni ọpọlọpọ igba, awọn aami aiṣan wọnyi yoo jẹ nitori ẹlomiran, ti ko ni aiṣe pataki. Ṣii silẹ nipa awọn iṣoro rẹ ki dọkita rẹ le ṣe akiyesi awọn ifiyesi rẹ ni kutukutu, ki o si ṣe alaye idi ti o fi n ṣe afihan awọn idanwo eyikeyi. Awọn aami aisan jẹ ọna ara wa ti jẹ ki a mọ nkan ti ko tọ. Ti o ba ni eyikeyi ninu awọn aami aiṣan wọnyi, o ṣe pataki lati ni ayẹwo kan laibikita idi.
Ẹrọ Isalẹ lori Awọn ami ati Awọn Àpẹẹrẹ ti Awọn Tumọ
Awọn aami wọpọ ati awọn aami aiṣan ti ọpọlọ opolo jẹ tun awọn aami aisan ti ọpọlọpọ awọn ipo egbogi miiran. Eyi sọ pe, ri wiwa ọpọlọ kan tete dinku ni anfani ti yoo fa ipalara siwaju sii ati pe a le ṣe itọju rẹ daradara. Ninu ọpọlọ, paapaa awọn ekuro alaafia le jẹ ewu, bi wọn ṣe waye ni aaye ti o wa ni abọ ti agbọnri, ati pe titẹ lati inu irọra ti o tobi sii le rọ awọn agbegbe miiran ti ọpọlọ.
Ṣe ipinnu lati pade dokita rẹ (tabi pe 911 ti o ba ni ọkan ninu awọn aami aisan ti o pọ julọ) boya tabi rara o le ni tumọ kan. Ọpọlọpọ awọn ipo egbogi ti o le fa awọn aami aiṣan wọnyi, ati diẹ ninu awọn okunfa miiran fa idahun julọ si itọju nigba ti a mu ni kutukutu.
> Awọn orisun:
> Ẹgbẹ Amẹrika Amẹrika. Awọn ami ati awọn aami aisan ti ọpọlọ ọpọlọ ati ọpa ẹhin. Imudojuiwọn 11/06/17. https://www.cancer.org/cancer/brain-spinal-cord-tumors-adults/detection-diagnosis-staging/signs-and-symptoms.html
> Institute of Cancer National. Aṣoju Aarin Agbofinro Itọju Tumo Tumo (PDQ) -Ọgbọn Iṣẹgbọn Ọjọgbọn. Imudojuiwọn 01/31/18. https://www.cancer.gov/types/brain/hp/adult-brain-treatment-pdq
> Ropper. Awọn Ilana ti Adams ati Victor ti Ẹkọ-ara, 10th. Np: McGraw-Hill, 2014. Tẹjade.