O dabi pe ni gbogbo ọdun ni awọn ọdun ti o dinra, gbogbo eniyan ni ikọ iwẹ ati sneezing. Eyi pẹlu gbogbo eniyan, lati ọmọde si awọn agbalagba. Ọpọlọpọ awọn agbalagba yọ awọn aami aisan wọn kuro, wipe, "O kan tutu." Wọn nireti lati ṣoro fun o fun ọjọ meji ati pe ki wọn pada si ailararan laarin ọsẹ kan.
Sibẹsibẹ, nigbami o jẹ diẹ sii ju "o kan tutu," ati awọn aami aisan fihan pe eniyan le ni pneumonia .
O ṣe pataki pe ki awọn agbalagba gba eyikeyi ninu awọn aami aisan wọnyi ti a ṣayẹwo, bi ikun tutu le ni ilọsiwaju ni kiakia. O tun le jẹ diẹ lewu fun awọn eniyan ti o ni awọn aisan buburu, gẹgẹbi awọn ẹdọfóró tabi awọn iṣan aisan okan.
Iyatọ si awọn aami aiṣan wọnyi le jẹ ọran ti " Pneumonia ti nrìn ," nigba eyi ti eniyan ko fi han awọn aami aiṣan ti pneumonia.
O yẹ ki o tun ṣe akiyesi pe awọn agbalagba maa n ni awọn aami aiṣan diẹ ju awọn ọmọde lọ, ti o tumọ si pe ikun-le ni ilọsiwaju si aaye ti o lewu ṣaaju ki o to wa ni ilera.
Kini Awọn Àpẹẹrẹ ti Pneumonia?
Ni igba akọkọ ti Okun, Nigbana ni Igbẹju nla: O jẹ otitọ pe ọpọlọpọ awọn igba ti awọn ẹmi-arun bẹrẹ pẹlu awọn aami aisan ti o jẹ aiṣan -tutu, ọfun ọra, imu imu, paapaa iba iba. O le paapaa ni ikọ-alara kekere. Bi o ba jẹ pe, sibẹsibẹ, o ṣe agbekalẹ ibọn kan ni iwọn 101 F, o nilo lati wo dokita kan pe eyi le fihan pe arun ikolu ti wa ni bayi, eyiti o le fa si ni iṣọn-ara ati / tabi bronchitis .
Àrùn Ìrora Ti Nkan Irora Pẹlu Awọn Breathing Breath: Eyi le ni irọra bi abẹ tabi ibanujẹ titẹ labẹ ikọ ọmu, eyi ti o nbọn diẹ sii bi o ba ba jẹ iṣeduro tabi mu ẹmi nla kan.
Muscle Aches: Nigbagbogbo, awọn eniyan ti o ni irora lero "malaise" gbogbogbo, eyiti o ni awọn iṣan ati alaafia. O tun le jẹ irora apapọ.
Awọ ewe tabi "Awọ awọ" awọ: Eyi tọkasi wipe ko to oxygen ti wa ni inu ẹjẹ. Ninu ọran ti pneumonia, iṣan ninu ẹdọforo yoo jẹ alaiṣe.
Ọfori: A maa n mu orififo mu siwaju sii nipasẹ iṣẹ ikọ-ikọ.
Kukuru ti Breathing: Eleyi nifẹ bi ko ni anfani lati gba air to to. Nigbagbogbo, eyi nfa ki eniyan ṣubu paapaa tilẹ wọn ko ni ipa ara wọn rara.
Skin Clammy: Awọ ara yoo ni irun tutu ati itura si ifọwọkan. Eniyan le jẹ bia. Awọn igbẹkẹle ti wa ni idi nipasẹ gbigbọn.
Awọn eefin gbigbọn: Awọn ideri le ti wa ni apejuwe bi "imọ tutu lati inu jade." Eniyan ko le ni igbadun, laibikita iwọn otutu ti o wa ninu yara tabi pe awọn ibola tabi awọn aṣọ ti wọn ni. Awọn iṣọra wọnyi le fa ki eniyan kan gbọn pupọ ki awọn ehin wọn le sọrọ. Diẹ ninu awọn eniyan tọka si ipọnju bi "rigor."
Esofulara ti Ọja: Eyi tumọ si pe sputum (adalu itọ, mimu ati igba miiran) ni a ṣe nigbati ikọ wiwakọ, bi o lodi si gbigbẹ, iṣeduro gige. "Sputum" tun tọka si nipasẹ awọn bi "phlegm."
Aṣayan Ti a Ti Duro tabi Ti ẹjẹ: Sputum le jẹ kedere, ṣugbọn o le tun jẹ alawọ, alawọ ewe tabi ni awọn ẹjẹ ti o ni ninu rẹ. Iwọ awọ ofeefee tabi alawọ ewe wa lati awọn leukocytes (awọn ẹjẹ funfun funfun ti o tọkasi ikolu).
Ẹdun ẹjẹ jẹ afihan ikolu ti ẹdọforo. Gbogbo awọn wọnyi le ntoka si pneumonia.
Isalẹ isalẹ
Idahun ni kiakia nigbati eyikeyi ninu awọn aami aisan wọnyi ba wa ni agbalagba kan le tumọ si iyatọ laarin arin ijosin (tabi paapa iku). Ri kiakia doc jẹ pataki - maṣe bẹru ti "jafara akoko rẹ" tabi farahan lati jẹ "hypochondriac." O dara julọ lati ṣe irin-ajo ti ko ni dandan si dokita ju igbadun gigun lọ si ile-iwosan nitori pe o duro deaju lati gba ayẹwo.