Awọn Iṣiṣe Eroja Pataki 101
Nigbati awọn akungbọn rẹ ba bẹrẹ si kuna , iwọ yoo maa lọ nipasẹ awọn ipele ti nlọsiwaju ti isonu ti iṣẹ-aisan. Awọn ipele wọnyi ni a ṣe ipinnu lati ipele 1 si 5 ti aisan aiṣan ti aisan (CKD). Ipele 5 jẹ ipalara nigbati ọpọlọpọ awọn eniyan yoo nilo boya iṣọn-iwe tabi itun-akọọlẹ kan. Ko gbogbo eniyan ti o bẹrẹ pẹlu aami aisan aisan (ipele 1-3), yoo ṣe ilọsiwaju si ipele 5.
Àrùn aisan le wa pẹlu akojọ-ifọṣọ to gunju ti awọn ilolu. Ni awọn ipele akọkọ ti CKD, awọn iṣiro wọnyi jẹ eyiti o ṣe itọju pẹlu iṣakoso iṣoogun. Iyẹn ni, awọn iwe-iṣere yẹ ki o toju awọn iṣoro bi titẹ ẹjẹ to gaju, awọn itanna eleyii, wiwu tabi edema (ti a reti lati waye ni CKD). Sibẹsibẹ, bajẹ-, ti o ba ṣẹlẹ si ilọsiwaju si aisan aisan ayọkẹlẹ, tabi CKD ipele 5, awọn iṣiro wọnyi bẹrẹ sii nira ati ki o lera lati tọju iṣakoso egbogi nikan. Ni akoko yii, o yẹ ki o ko ni asopo-akọọlẹ kan (tabi ti o ko ba yẹ fun o), o nilo igba diẹ. Nitorina jẹ ki a sọrọ nipa awọn ibeere ipilẹ diẹ ti ọpọlọpọ awọn alaisan yoo ni nipa iṣọn-iwe.
Kini iyatọ?
Ikọlẹ-inu jẹ ọna abayọ ti rirọpo diẹ ninu awọn iṣẹ inu kidinrin. Àrùn a ṣe ọpọlọpọ awọn iṣẹ pataki ni ara, ju o kan "ṣiṣe ito." Mo ti bo awọn iṣẹ wọnyi ni apejuwe ni awọn ibomiran , ṣugbọn nibi ni akọsilẹ kukuru:
- Awọn kidinrin ṣe atunṣe ati ki o ṣetọju ipele gbogbo awọn olutọpa bi sodium, potasiomu, ati bẹbẹ lọ laarin ibiti o ṣe pataki fun igbesi aye deede
- Wọn ṣe deedee iye omi ninu ẹjẹ rẹ, ati nihin si ifojusi ti ẹjẹ rẹ.
- Wọn gbe awọn homonu ti o ṣe pataki lati ṣe awọn ẹjẹ pupa, ti a npe ni "erythropoietin"
- Wọn rii daju pe egungun rẹ wa ni ilera nipa ṣiṣe fọọmu ti Vitamin D
- Wọn fi awọn acid acid silẹ, ti o ni ipilẹṣẹ lati deede iṣelọpọ agbara, jade lati inu eto rẹ
- Pataki, wọn n ṣakoso titẹ ẹjẹ rẹ
Idaniloju igbiyanju lati ropo diẹ ninu awọn, ṣugbọn kii ṣe gbogbo awọn iṣẹ wọnyi.
Bawo ni a ṣe ṣe iṣeduro akọwe? Kini iru awọn iwe-kikọ?
Bawo ni a ṣe ṣe ayẹwo iwe-iṣọ lori iru iṣọn-iwe. Ilana kan (eyiti o jẹ ọkan ti o wọpọ julọ ti a nṣiṣẹ ni AMẸRIKA) ni a npe ni hemodialysis . Hemo jẹ ọrọ Giriki fun ẹjẹ. Nitori naa "ayẹwo ẹjẹ" ni nigbati a ba gba ẹjẹ alaisan kuro ni "isinmọ-iwẹ" ati pe nipasẹ ẹrọ kan ti o ni àlẹmọ kan ti o nmu iṣẹ atunṣe iwe-akọọlẹ naa. Lọgan ti ẹjẹ ba lọ nipasẹ idanimọ yii (ti a npe ni dialyzer), a ti pada ẹjẹ ti o mọ si alaisan. A ṣe ayẹwo itmodialysis ni ile-iṣẹ "ile-iwe" ( ile-iwe hemodialysis ), nibiti o ti n ṣe deede ni igba mẹta ni gbogbo ọsẹ, fun wakati mẹta si mẹrin (eyi da lori iwọn alaisan). Sibẹsibẹ, o tun ṣee ṣe lati ṣe hemodialysis ni ile. Eyi ni a npe ni ile hemodialysis . Ilana yii le ṣee ṣe ni igba igba bi marun si igba meje ni ọsẹ kan, ṣugbọn igbasilẹ kọọkan yoo ni kikuru ni meji si wakati mẹrin kọọkan.
Iru iṣiwe miran ti a tun ṣe ni ile ni a npe ni dialysis dialysis . Peritoneum ntokasi si iho inu. Ni ọna yii, a fi olutọju ti o yẹ titi sinu peritoneum alaisan nipasẹ odi odi. O mọ omi ito ti o jẹ ki o jẹ ki o wọ sinu peritoneum, ati pe omi yii joko nibẹ fun awọn wakati diẹ nibi ti o ti wẹ ẹjẹ toje. Lẹhinna, omi ti o ni idọti ti jade, ati diẹ sii omi ti a mọ. Yipada yii jẹ tun ni igba diẹ (deede ni alẹ nipa lilo ẹrọ ti a npe ni "ọmọ-ọmọ"), ati ni owurọ, alaisan naa n yọ ara rẹ kuro lati inu-ọmọ-ọmọ ati awọn ọpa ti o ni ikun.
Kini iyọọda iṣiro?
Iwọle ti aisan tabi shunt jẹ aaye ti o ti fi awọn abẹrẹ meji sii nigbati ẹnikan ba ngba hemodialysis (awọn alaisan lori perisoneal dialysis yoo ko ni iru shunt, ṣugbọn dipo kan ti nmu ti o joko patapata lori ikun). Ọkan ninu awọn abere ni shunt yoo da ẹjẹ silẹ lati inu ara si ẹrọ atẹgun, ati ekeji yoo gbe ẹjẹ ti o mọ lati ẹrọ si alaisan.
Shunt funrararẹ jẹ asopọ gangan laarin iṣọn ati iṣọn. O ti gbe nipasẹ oniṣẹ abẹ, ti o le lo iṣọn ara rẹ lati ṣẹda asopọ yii (eyi ni a npe ni fistula ) tabi ki o le lo tube ti o wa ni artificial lati ṣe asopọ yii (eyi ni a pe ni sisun ).
Njẹ a le ṣe akọwe ni ile?
Bẹẹni! Ikọsẹ-ara peritoneal ati ile hemodialysis le ṣee ṣe nipasẹ awọn alaisan ara wọn ni ile. Nefrologist rẹ ati nọọsi ọmọ inu oyun yoo kọ ọ fun ọsẹ diẹ bi o ṣe le ṣe eyi. Ni kete ti o ba ni itura ṣe eyi, wọn yoo jẹ ki o ṣe o ni itunu ti ile rẹ.
Iwọ yoo nilo lati rii ni ẹẹkan ninu oṣu nipasẹ adinisi-ara rẹ, ati pe iwọ yoo ni mejeeji nephrologist ati nọọsi oniduro wa lori ipe fun laasigbotitusita. Awọn nọọsisi ikọ-inu yoo maa ṣeto iṣeduro kan si ile rẹ bi o ba jẹ ohun ti a ko le ṣe abojuto lori foonu.
Iru egungun wo ni "julọ"?
Lati ipo oju-iwosan egbogi, ko si iwadi ti fihan pe eyikeyi iyipada lati wa ni dara ju ekeji lọ. O jẹ diẹ sii ti igbadun igbesi aye kan. Ikọwe ile jẹ nigbagbogbo fẹ nipasẹ awọn alaisan ti o ni agbara lati ṣe abojuto ara wọn, ni o ṣaṣeyọnu, ko fẹ lati "so mọlẹ" si ile-iṣẹ ikọlu, tabi fẹ lati rin irin-ajo nigbagbogbo. Ominira ti o wa pẹlu ifọmọ ile jẹ agbara ati pe o tumọ si ọpọlọpọ awọn alaisan. O tun ṣe didara igbesi aye niwon o ko ṣe awọn irin ajo mẹta-ọsẹ ni ile-iṣẹ iṣọwọn. Sibẹsibẹ, "pẹlu agbara nla ba wa ni ẹbun nla" niwon o nilo lati gba nini nini ilera rẹ lọpọlọpọ!