Awọn aami aisan ati awọn orisun ti ikolu
Kọ nipa awọn oriṣiriṣi oriṣiriṣi apẹrẹ, awọn aami aisan, ati awọn orisun ti ikolu.1. Ilana
Ilana, ohun airi-ara, awọn oganisimu ti kii ṣe alailẹgbẹ, ni o wọpọ julọ iru awọn SAAW ni United States. Kii iru awọn parasites miiran, wọn ṣe ẹda pupọ. Wọn ṣe eyi ninu awọn ifun ati pe o le rin irin-ajo lọ si awọn ẹya ara miiran bi ẹdọ, ẹdọforo, pancreas ati okan. Ilana wa ni igbesi aye ti ko ni igbẹhin.
- Giardia lamblia wa ninu awọn eniyan ati ẹranko ti o ni ikolu. O ti gbejade nipasẹ omi, paapaa ni awọn oke-nla Rocky, ounje, ati olubasọrọ pẹlu awọn feces nigbagbogbo nitori aiṣedede ailera ati fifọ ọwọ. Giardia ni ipa awọn ifun kekere. O le gba to ọsẹ mẹta ṣaaju ki awọn aami aiṣedede giardia han. Giardia le ja si ikolu ti aiṣan ti aisan. O tun le ṣe igbi-gbu omi, awọn ohun-tutu ti o ni irun-awọ, ọgbun, awọn iṣan inu, bloating, gaasi, agbara kekere, ati pipadanu iwuwo. Awọn ayẹwo ayẹwo pupọ jẹ igba pataki fun okunfa.
- Cryvosporidium parvum ti wa ni igbasilẹ nigbagbogbo nipasẹ olubasọrọ pẹlu awọn eniyan ti o ni awọn cysts àkóràn, fun apẹẹrẹ ailera ọwọ. Cryptosporidium parvum ti wa ni zqwq ni omi. O jẹ apanija omi ti o wọpọ julọ ni United States. Ni awọn eniyan ti o ni awọn ilana aibikita ilera, o le jẹ alaisan tabi awọn aami aisan le ni ifungbẹ ti omi ti o ni iwọn ọjọ mẹwa, omira, cramps, ati iba. Ni awọn eniyan ti a ti ni idaabobo, a le jẹ igbuuru ti o lagbara pẹlu ailera, pipadanu iwuwo, eyiti o le jẹ idẹruba aye.
- Awọn ẹja ọmọ-igi ni o kun julọ ninu awọn arinrin-ajo. Awọn ibesile ti laipe ni a ti ṣe pẹlu awọn orisun omi ti a ti doti, gẹgẹ bi awọn raspberries Central American ati basil. O ti gbejade nipasẹ olubasọrọ pẹlu awọn feces. Awọn aami aisan jẹ iru si giardiasis. Awọn aami aisan wa ki o si lọ ati ki o le pẹlu igbuuru, awọn igba omi omiiran nigbagbogbo, idibajẹ ti o pọju, rirẹ, bloating, tabi arun alaisan aiṣanisi.
- Itan histolytica titẹ sii ti wa ni tan nipasẹ omi tabi ounje. Awọn kokoro le gbe awọn cysts, gẹgẹbi awọn ẹiyẹ ati awọn apọn. O le gba to osu mẹta lẹhin ikolu ṣaaju ki awọn aami aisan han. O le tan nipasẹ aaye ti ounjẹ ati lilọ si awọn ara miiran. Ni ọpọlọpọ igba, eniyan ti o ni arun jẹ alaisan ti kii ṣe aami aiṣanisi. O le fa irora ikun, bloating, ati gbuuru. Ti iparun tissuwo ni awọn ifun titobi, o le jẹ iba iba kekere pẹlu ẹjẹ gbuuru ẹjẹ.
- Toxoplasma gondii jẹ ikolu ti gbogbo igba wa lati awọn ologbo. Omiiran orisun ti toxoplasma jẹ ẹran ti ko ni idena. Awọn aami aisan jẹ awọn irun-bi awọn aami aisan bi bii, orififo, awọn ọpa ti a fi jijẹ, ati rirẹ.
- Trichomonas vaginalis ni a gbejade nipasẹ ibaraẹnisọrọ ibalopo tabi lati awọn ijoko iyẹwu ti a ti doti, awọn aṣọ inura, tabi omi inu omi. Ko si awọn aami aami nigbagbogbo. O le fa idasilo iṣan, awọn àkóràn iwukara, ati irora irora ninu awọn obinrin. Ninu awọn ọkunrin o le fa ẹṣẹ ẹṣẹ piṣeti kan ti a tobi ati imunimu urinaryun.
Awọn wọnyi ni awọn kokoro ainidii. Wọn n gbe awọn eyin ti o nilo idena ni ile tabi ni awọn ogun miiran ṣaaju ki o to di ailera si awọn eniyan.
- Ikọrawọn (ascaris lumbricoides) jẹ alaisan ni ọpọlọpọ awọn eniyan. O ti ṣe ipinnu pe diẹ sii ju bilionu bilionu eniyan ni agbaye le ni ikolu pẹlu iyipo. Awọn orisun ti ikolu jẹ ipalara ti ilẹ ati ẹfọ pẹlu feces. Awọn agbalagba agbalagba dagba ninu awọn ifun kekere ati pe o le jade nipasẹ ẹnu tabi imu ti eniyan ti o ni arun naa. Nigbakanna, idaduro ti pancreatic tabi iye bile, afikun, tabi awọn ifun kekere. Ikọaláìdúró gbigbọn, iba, ati wahala ti oorun le waye. Imọye jẹ nipasẹ ayẹwo ayẹwo fun awọn ẹyin ati igbeyewo ẹjẹ.
- Americanus Necator (hookworms) ti wa ni igbasilẹ nipasẹ awọ ti ko ni awọ nipasẹ rin irinna. Hookworms lọ sinu ẹjẹ ati nipasẹ awọn ẹdọfóró ati ifun. Ikolu ikun ni maa n jẹ aami aibikita. O le ni nyún ni agbegbe ti ila-ara ti ara. Awọn aami ajẹsara ounjẹ le wa. Awọn kokoro ni o wa si ati mu ọmu ẹjẹ kuro lati inu mucous ti awọn ifun kekere, eyiti o fa si ẹjẹ ailera ailera, agbara kekere, ati pe iṣan ulcer-bi awọn aami-aisan ninu awọn ailera nla.
- Aderobius vermicularis (pinworm) ikolu jẹ wọpọ ni Amẹrika. O ti gbejade nipasẹ ounjẹ ati omi ti a ti doti. Awọn kokoro ni o ngbe inu awọn ifun wa nitosi igun-ọna ati irin-ajo ni alẹ ita si awọ-ara ni ayika anus. Lati ibẹ o le gbejade nipasẹ eniyan si eniyan kan si. O le jẹ alaisan. Nkan ti a npọ ni alẹ ni ayika anus. O tun le jẹ awọn aami aisan ti o yatọ bi hyperactivity, awọn iṣoro iran, vaginitis, ati awọn ibanujẹ àkóbá. Ti ṣe apejuwe awọn titẹ sii ni agbegbe ti o fẹ ni alẹ. Nigbati a ba yọ teepu kuro, awọn kokoro ni agbalagba le rii pẹlu oju ti ko ni oju. O kere 5 si 7 awọn ayẹwo ni a nilo lati ṣe akoso ijabọ.
- Trichiura Trichuris (ipalara) jẹ ẹya alaafia ti o tobi ti o ṣe afihan awọn aami aisan. O ti gbejade nipasẹ gbigbe awọn eyin ni ile tabi lori ẹfọ. Awọn aami aiṣan ti ikolu ti o ni ikolu ni gbigbọn, ibanujẹ ikun, ilọsiwaju rectal, ati idagba tutu.
AlAIgBA: Alaye ti o wa lori aaye yii ni a pinnu fun awọn idi-ẹkọ nikan ati ki o kii ṣe aropo fun imọran, ayẹwo tabi itoju nipasẹ alagbawo iwe-aṣẹ. A ko ṣe apejuwe lati bo gbogbo awọn iṣeduro ti o ṣeeṣe, awọn ibaraẹnisọrọ oògùn, awọn ipo tabi awọn ikolu ti o ṣe. O yẹ ki o wa itọju ilera ni kiakia fun eyikeyi awọn iṣoro ilera ati kan si dokita rẹ ṣaaju ki o to lo oogun miiran tabi ṣe iyipada si ijọba rẹ.
Roundworms ati Hookworms, bii- Trichinella (Trichinella spiralis) ikolu jẹ nigbagbogbo nitori jijẹ ẹran ẹlẹdẹ ti ko ni. Awọn kokoro ni lilọ lati inu ifun inu awọn isan ti inu, igun-ika, awọ, ati apa oke. Awọn aami aisan ni igbiyanju, inu ọgbun, irora iṣan ti o nira, fifọ oju, iṣoro mimi tabi didun, ati awọn ọna ti o tobi pupọ.
- Taenia solium (ẹran ẹlẹdẹ) ikolu ti o nwaye julọ lẹhin lẹhin ti njẹ ẹran ẹlẹdẹ ti ko ni idoti, ẹran ẹlẹdẹ, tabi awọn sose ti o ni awọn idin. Kokoro ti awọn agbalagba so si awọn ifun. Awọn aami aisan jẹ iru si ikolu pẹlu ọpa oyinbo malu. Idin le rin irin-ajo lọ si abala abẹrẹ, isan, eto aifọkanbalẹ, ati / tabi oju, ni ibi ti wọn ti ṣe awọn cysts si eyi ti ẹni naa ni idahun pẹlu idahun ti o ni ipalara ti o le ṣẹlẹ lẹhin ọdun mẹrin tabi marun. O le dagbasoke si ifọju, awọn ijakadi, ailera ailera, ati hydrocephalus (ewi ori).
- Taenia saginata (eja ti o ni epo) maa nwaye julọ lẹhin igba ti njẹ eran malu ti ko ni idẹ ti o ni awọn idin. O le gbe ninu awọn ifun fun ọdun 25 ati dagba si ipari ti ẹsẹ mẹjọ. O maa n jẹ alaisan, biotilejepe lẹẹkọọkan n pese bi idọnku inu, isonu ti ipalara, ipadanu pipadanu ati gbuuru. Awọn ipele le fa jade kuro ninu anus.
- Diphyllobothrium latum (eja tapeworm) ikolu ni o wọpọ julọ nitori nini omi tutu ti o ni awọn idin. Fishworm eja le dagba si mita 15 ni ipari. Awọn aami aisan jẹ awọn aami aisan inu alailẹgbẹ, eyiti o jẹ iyọnu ti ipalara, heartburn, gbuuru, ati ọgbun. Aipe Vitamin B12 tun le šẹlẹ, ti o yorisi ẹjẹ ẹjẹ macrocytic ati awọn aami aisan ti ara ọkan gẹgẹbi awọn abọku iṣan.
- Clonorchis sinensis jẹ ipalara miiran ti a gbejade nipasẹ jijẹja eja kan. Awọn kokoro ni o ngbe ni agbegbe agbegbe ti o gallbladder, nitorina awọn iloluwọn le ni ikẹsẹ bii bile, stompladder okuta, ati arun miiran ti o gallbladder.
Flatworms jẹ awọn kokoro ti a fi oju si bunkun ti o so mọ ile-ogun nipa lilo awọn alamu inu inu. O maa n bẹrẹ igbesi aye rẹ bi igbin, lẹhinna bi awọn idin wọn nfa ẹja, eweko, tabi eniyan. Flatworms le rin irin ajo lọ si ẹdọforo, ifun, okan, ọpọlọ, ati ẹdọ. Awọn ẹyin le fa ipalara nipasẹ fifọ toxins ti o bajẹ awọn tissues.
- Fluke ti inu-ara (Fasciolopsis buski) - Awọn kokoro wọnyi n gbe inu awọn ifun kekere. Wọn le fa awọn ọgbẹ aiṣan-inu ati awọn aati aisan. Awọn aami aiṣan ti o wọpọ jẹ ìgbagbogbo, gbuuru, ọgbun, ati irora ikun. Ilẹ-ara ti nmu ẹgbin jẹ lati njẹ awọn ẹfọ alumoni ti o ni arun, gẹgẹbi awọn ohun inu omi, awọn abọ abereboti, omi-omi.
- Ila-Fuluun Ila-oorun (Paragonimus westermani) wa ni bori pupọ ni awọn orilẹ-ede Asia. Awọn kokoro wọnyi le wọ inu ifun ati ki o lọ si ọpọlọ tabi ẹdọforo. Awọn aami aiṣan ti ikolu ni ibajẹ ikọ-inu ko ni irunisi ati awọn sputum ẹjẹ. Awọn orisun ti awọn kokoro wọnyi ni awọn ẹja ti ko ni idarẹ ati ede.
- Ọdọ Ẹdọ Sheep (Fasciola hepatica) jẹ eyiti o maa n gba lati ọdọ omi tutu. Okun naa ti fi ara rẹ ṣọwọ si gallbladder ati awọn bile, nfa ipalara ati ibalopọ agbegbe. Awọn aami aisan pẹlu jaundice, iba, ikọkọ, ìgbagbogbo, ati irora abun.
- Awọn Flukes ti ẹjẹ jẹ gbigbe nipasẹ odo ni omi ti a ti doti. Wọn wọ inu awọ ara wọn ki nwọn si lọ si okan, ẹdọforo, ẹdọ, tabi apo ito. Wọn le gbe ninu ara fun ọdun 30.