Mọ awọn ami ati awọn aami aisan ti Ẹdọwíwú
Ibakoko aarun-ara ati ẹjẹ jẹ ọrọ iwosan ti o lo lati ṣe apejuwe ailera ti ẹdọ. Ipalara naa le fa nipasẹ awọn okunfa pupọ pẹlu awọn oogun, awọn virus, ifihan si awọn kemikali, toxins ayika, awọn ailera autoimmune ati lilo oti.
Laarin awọn ti o jẹ ti HIV, iṣuṣeduro giga ti iṣọpọ-ikolu pẹlu awọn oriṣiriṣi aarun ayọkẹlẹ kan ti o ni arun ti o ni pataki julọ, ti o jẹ pataki ti o wa ni arowoto C (HCV).
Ni otitọ, diẹ ninu awọn iwadi ti ijinlẹ ti fihan pe ọpọlọpọ awọn 20-30% ti awọn Amẹrika ti o ni kokoro HIV tun ni arun HCV.
Nitorina, o jẹ pataki lati ni oye awọn ami ati awọn aami aiṣedede ti o ni arun jedojedo, ati awọn iru ti awọn ọlọjẹ ti a ti mọ tẹlẹ.
Awọn ipele ti Gbogun Gbogun Ẹdọwúwú
Bibajẹ arun jedojedo le jẹ eyiti a ti sọ ni iwọn nipasẹ ipele ti ikolu.
Ikolu ti aisan le waye ni tabi sunmọ akoko ifihan si kokoro. Ibẹrẹ ti awọn aisan le jẹ lojiji tabi ilọsiwaju sugbon o wa ni igba diẹ kukuru, nigbagbogbo ṣiṣe ipinnu laarin igba meji. Lakoko ipele yii, ibajẹ ẹdọ jẹ maa n balẹ bi a ti ṣe ayẹwo nipasẹ wiwa (fibrosis) lori ẹdọ ara rẹ. Iṣẹ iṣiṣi ni laigbaju lapapọ ati awọn aami aisan, ti o ba jẹ eyikeyi, ni o ṣaisan rara. Ni awọn igba miiran, ikolu ti o tobi le ṣafihan laiparuwo, nlọ ko si eri ti kokoro tabi ibajẹ.
Ipalara onibaje jẹ eyi ti o duro lori igba pipẹ.
Awọn aami aiṣan ni ibẹrẹ akoko iṣọn-aisan le jẹ ti kii ṣe pataki si aiṣe-aye lai tilẹ jẹ pe fibrosis le ni igbiyanju si ẹdọ. Lakoko ipele, a le ṣafihan ikolu bi alaiduro onibaje (pẹlu awọn aami aiṣan ti o nyara ni ilọra ati laiyara) ati onibaje giga (nigbati awọn ifarahan ti arun naa jẹ pataki ati kedere).
Ninu awọn ti o ni ikolu ti ko ni aiṣedede, nibẹ ni o pọju ewu ti cirrhosis, ninu eyiti awọn ẹdọ ẹdọ jẹ eyiti o tobi julọ lati dabaru pẹlu iṣẹ ẹdọ (cirrhosis ti a sanwo) tabi da duro patapata (cirrhosis ti a pin), ti o mu ki ikuna ẹdọ ṣe.
Awọn ifarahan miiran ti ijakadi ikolu ti o ni ikolu ti o wa ninu ewu ẹdọ-ara oṣuwọn hepatocellular, eyiti a le ṣe mu nikan pẹlu iṣedan ẹdọ.
Awọn aami wọpọ ati Awọn aami aisan ti Gbogun ti Idẹjẹ
Awọn aami aisan ti jedojedo le yatọ, ti o da lori iru ipalara ti o ni kokoro, ṣugbọn o le ni igba diẹ ninu awọn ikolu arun ikunisan nla :
- Jaundice (yellowing of the eyes and skin)
- Choluria (okunkun ti ito)
- Iba
- Rirẹ
- Nikan
- Gbigbọn
- Ìrora abdominal
- Inu irora (arthralgia)
- Inu irora ( myalgia )
Ni igba iṣanṣe ti ikolu, awọn aami aisan le di diẹ sii, bi o tilẹ jẹ pe ko ni incapacitating. Ni ọpọlọpọ awọn igba, wọn nira lati sọ fun aifọkanṣe ẹdọ nikan. Ni afikun si eyi ti o wa loke, o jẹ awọn aami ajẹju pupọ ti ipalara iṣedan aisan lasan :
- Tingling tabi awọn sisun sisun (paresthesia)
- Irọrun sensọ-ati-abẹrẹ kan ti ko ni itura (itọju neuropathy)
- Awọ awọ (pruritus)
- Ti gbe soke, awọn agbegbe igbanku ti sisun (urticaria)
- Awọn oju oju ti o wa pẹlu ẹnu gbẹ (Sicca syndrome)
O jẹ nikan nigbati ẹdọ jẹ cirrhotic ati pe iṣẹ rẹ jẹ ailera pe awọn aami aiṣan di aami diẹ sii ti arun ẹdọ. Awọn ami ati awọn aami aisan ti cirrhosis ti a sanwo ni:
- Awọn iṣọn Spider (Spider nevi), ni pato lori ẹhin mọto ati oju
- Awọ awọ (pruritus)
- Redness lori awọn ọpẹ ọwọ (palmar erythema)
- Risọjẹ rọọrun tabi ẹjẹ ti ko ni nkan (awọn ẹjẹ fifọ)
- Ṣiṣe-ikun omi ninu awọn kokosẹ ati awọn ẹsẹ (edema)
- Ko dara aifọwọyi ati iranti
- Isonu ti ipalara (anorexia)
- Pipadanu iwuwo
- Awọn ayẹwo ti a nyọ ni (atrophy testicular)
- Erectile dysfunction tabi pipadanu ti libido
- Ọtí inlerance
Cirrhosis ti a pin ati hematocẹlẹlikan carcinoma ni a ti sọ tẹlẹ gẹgẹbi arun ẹdọ ipari-ipele.
Awọn oriṣiriṣi ti Gbogun ti Idẹjẹ
Lọwọlọwọ, awọn virus mẹfa ti a mọ ti o fa arun jedojedo, awọn lẹta A nipasẹ G. Awọn ọna gbigbe wọn, pinpin ilẹ ati igbejade le yatọ, ati awọn aṣayan ti o wa lati yago tabi tọju ikolu.
Ni aṣẹ lẹsẹsẹ:
- Ẹdọwíwú A (HAV) , ti a mọ tẹlẹ bi àkóràn apakoko, jẹ nigbagbogbo aawọ ati ki o ko di onibaje. A ti gbe HAV nipasẹ olubasọrọ pẹlu awọn arun ti o ni ikolu tabi awọn ohun elo ti a ti fọwọsi tabi omi ti. Ijakadi HAV maa n jẹ abajade ti aiṣedeede ọwọ ọwọ ọwọ laarin awọn olutọju onjẹ. Abere ajesara A. Ajẹsara ti a wa lati daabobo ikolu, ti a fi ni awọn oniruuru àkóràn.
- Ẹdọwí B B (HBV) , ti a mọ ni iṣeduro jedojedo ni a gbejade nipasẹ ibaraẹnisọrọ ibalopo, itanra, pín awọn abẹrẹ ti a ti doti, ati ifihan si ẹjẹ ti o ni ẹjẹ. HBV yoo ma lọ siwaju si iṣedọ aisan lainidi lai ṣe afihan ami aisan lọrun. Ewu ti ṣiṣe itọju Hep B ni a le dinku pẹlu oogun aisan hepatitis B, nigba ti ajẹmọ Twinrix le pese aabo lati ọdọ HAV ati HBV.
- Ẹdọwíwú C (HCV) ti wa ni ibẹrẹ nipase lilo awọn abọpọ ati awọn abẹrẹ ti a ti doti, ṣugbọn o tun le kọja lati iya si ọmọ lakoko oyun ati, ti o kere julọ, nipasẹ ibaraẹnisọrọ ibalopo. HCV le ni aifọwọyi ṣafihan lati ọpọlọpọ bi 30-40% ti eniyan ti a ko ni laisi eyikeyi ami awọn aami aisan. Miiran yoo lọ si ilọsiwaju ikolu ti o le lọ ti a ko ri fun ọdun. Nigba ti ko si abere ajesara lati daabobo ikọlu C, awọn apanilara ti o ni agbara-ti o ni ipa-ara (DAAs) ti o le funni ni awọn itọju atunṣe to to 99% ninu awọn eniyan kan.
- Ẹdọwíwú D (HDV) jẹ apẹrẹ ti aarun jedojedo ti o gbogun ti a le tun ṣe nipasẹ gbigbe si HBV. Bi iru bẹẹ, o le ṣe alabapin pẹlu ikolu HBV ṣugbọn ko farahan lori ara rẹ.
- Ẹdọwí E E (HEV) jẹ iru si HAV ati pe a gbejade ni irufẹ nipasẹ ounjẹ ati omi ti a ti doti tabi ti farakanra pẹlu awọn àìsàn. Lọgan ti o ro pe o jẹ toje, iṣọ-ajo ti kariaye si okeere ti mu diẹ ninu awọn amoye lati ṣeye pe o to 20% awọn America le ni ikolu.
- Ẹdọwíwú F (HFV) jẹ ajẹmọ ajẹmọ ti diẹ ninu awọn gbagbọ le fa arun jedojedo. Pelu ọpọlọpọ awọn oludije oludije ni awọn ọdun 1990, nibẹ ni o ti wa ni idaniloju ti iṣesi kokoro afaisan.
- Ẹdọwíwú G (HGV) wa ni ọpọlọpọ igba ni apapọ pẹlu ibẹrẹ A, B tabi C.
Awọn orisun:
Association Amẹrika fun Ikẹkọ Ẹjẹ Arun (AASLD). "Ṣayẹwo Agbegbe Agbaye ati Ekun Agbegbe ti Arun Ẹdọ." Washington, DC Tu silẹ lati tẹjade Kọkànlá Oṣù 3, 2013.