Fun awọn ti wa pẹlu awọn nkan ti ara korira, awọn nkan ti ara korira le jẹ paapaa iṣoro. Kii ṣe pe awọn irun oju yoo ṣawari wa ni irun, wọn le tun jẹ diẹ si diẹ. Ni diẹ ninu awọn eniyan, awọn nkan ti ara korira le jẹ irokeke gidi si iranran. Awọn itọju aisan maa n ni oju nigbagbogbo, nitori pe bi imu, oju ni awọn membranes ti o le ni ifihan si afẹfẹ ati si awọn okunfa ti ara korira.
Awọn aami aiṣan ti awọn itọju oju
Nigba ti a ba ronu ti awọn nkan ti ara korira a maa n ronu ti irọra, oju ti o ni irun. Sibẹsibẹ, da lori iru awọn nkan ti ara korira, awọn aami aisan miiran le tun wa. Ni awọn oogun iwosan, ọpọlọpọ awọn nkan ti ara korira ni a npe ni "conjunctivitis aisan". Awọn conjunctiva jẹ awọ ti o mọ ti o ni wiwa oju ati ti ila awọn ipenpeju inu. Awọn oriṣiriṣi ipilẹ mẹrin ti ailera conjunctivitis ati kọọkan ni awọn aami aisan ti o yatọ.
- Pero-ẹya ati Aago Aisan Al-Gbarada Ẹdun - Perennial ati awọn Ẹhun ti o tete jẹ ẹya ara korira ti o wọpọ julọ. Awọn Ẹhun ti igba akoko (SAC) waye nigba awọn igba diẹ ti ọdun nigbati akoonu ti afẹfẹ jẹ giga ni eruku adodo tabi awọn mimu. Awọn eniyan ti o jiya lati awọn iru nkan ti ara korira yii rọrun lati ni iranran bi wọn ti n pa awọn oju wọn ni kiakia ati oju wọn yoo han. Inira ti ara korira conjunctivitis (PAC) duro lati waye ni ọdun. Awọn onisegun da awọn alaisan wọnyi mọ nitori pe wọn maa n ni awọn agbegbe dudu ni oju wọn, ti a tọka si bi aiṣedede ti nmọlẹ. Ohun ti o ni ipa awọn oju maa n ni ipa lori imu, nitorina awọn eniyan ti o jiya lati awọn iru nkan ti awọn nkan ti ara korira naa tun ni imu imu, isunku imu ati ti o le fa fifun pupọ. Awọn iru nkan ti awọn nkan ti ara korira yii maa n fa nipasẹ mimu, awọn ohun elo eruku, ọsin ẹlẹdẹ tabi awọn allergens miiran ti o wa ni ayika ile naa. Awọn eniyan ti o ni awọn iru nkan ti ara korira naa ti nkùn ti nyún, awọn ipenpeju swollen, redness, stringy, white tabi ko o dasi omi, ati sisun.
Vernal keratoconjunctivitis (VKC) - Vernal keratoconjunctivitis tun le waye ni ọdun kan. Iru iru aleji yii le ni ipa lori kọnia, ọna ti o dara to ni oju iwaju oju, ati awọn membran mucus ni conjunctiva. VKC wa ni awọn ọmọdekunrin ati awọn ọdọmọkunrin nigbagbogbo laarin awọn ọjọ ori 7-21. O duro lati wa ni wọpọ ni agbegbe igbona ti orilẹ-ede naa ati pe o le di pupọ siwaju sii. Awọn eniyan ti o jiya lati vernal keratoconjunctivitis tun maa n ni ikọ-fèé ati awọn ipo awọ, bi eczema. Awọn aami-aisan le ni irọra ti o nira, fifọ, ropy, idasilẹ funfun, Ptosis (ipo ti o wa ni pe eyelid oke le gbe isalẹ ju deede), cobblestone bumps labẹ apẹrẹ ti a npe ni papillae, ati imudani imọlẹ. VKC tun le fa iṣesi ti o ṣe pataki ti a npe ni Horner-Trantas Dots, eyi ti o jẹ awọn irẹwẹsi kekere ti awọn ẹyin keekeke ti o wa ni ayika limbus, ti o wa ni eti ti cornea. Gẹgẹbi a ti sọ tẹlẹ, VKC tun le ni ipa lori cornea. Ọkan pataki pataki fun awọn eniyan ti o ni VKC ni idagbasoke awọn abẹrẹ adaiju lori cornea. Ara wa ngba awọn abẹrẹ adaiye ni ifarahan si awọn cobblestone bumps labẹ awọn eyelid ati lati eto eto aiṣedede. VKC le fi ẹni kọọkan ni ewu ewu ti o padanu ti ko ba tọju daradara.
- Keratoconjunctivitis Atopic (AKC) - Keratoconjunctivitis atopic jẹ ẹya ti ara korira ti o le fa oju eegun oju ati oju ti inu ti ipenpeju isalẹ. AKC maa n ni ipa lori awọn ọdọde, ti o bẹrẹ ni awọn ọmọdede to pẹ si awọn ọdun meji, ati pe o le tẹsiwaju fun awọn ọdun. Ọpọlọpọ awọn eniyan ti o ni AKC tun ni atẹgun abẹrẹ , ailera rhinitis ati / tabi ikọ-fèé . AKC ti o lagbara le ja si ilolu pẹlu cataracts, àkóràn oju ati ifọju. Awọn aami aisan ti AKC le ni ifunra irọra, ifaramọ imọlẹ, ti o nipọn, fifun ti o dara, awọn awọ-ara ti o wa ni oju oju, ati papillae nla (bumps under eyelids). AKC tun le ni ipa lori cornea. Awọn eniyan ti o ni AKC le dagbasoke awọn ohun elo ẹjẹ titun ni cornea. Pẹlupẹlu, awọn akojọpọ awọn ẹyin ẹjẹ funfun le ni idagbasoke ni cornea. O tun jẹ ibasepọ laarin AKC ati ipo ti a npe ni keratoconus. Keratoconus jẹ ipo kan ninu eyi ti itọnisọna naa ti di pupọ ti o ga ati pe o le fa awọn iranran ti ko ni idibajẹ. Kii naa tun di pupọ, o nfa awọn ayipada nla ninu iran, igun ati iparun ti cornea. Biotilẹjẹpe a ti ro pe keratoconus wa ni jogun, diẹ ninu awọn gbagbọ pe keratoconus ti wa ni gangan ṣẹlẹ nipasẹ "fifi pa oju" ti o ni nkan ṣe pẹlu awọn awọ-ara ti o buru pupọ.
- Gejunjunivivitis Fọọmu ti o pọju (GPC) - Agbejọpọ papillary conjunctivitis jẹ julọ ni nkan ṣe pẹlu pẹlu awọn ifarahan olubasọrọ. A ro pe jẹ aleji ti o ni ibatan si awọn ọlọjẹ ti o wa ninu omije wa nigbagbogbo. Ni deede, wọn le ma jẹ iṣoro. Sibẹsibẹ, nigbati awọn ifarakanra olubasọrọ jẹ nigbagbogbo wọ, awọn ọlọjẹ wọnyi le dè si oju awọn lẹnsi olubasọrọ. Nigba ti a ba farahan si amuaradagba yii, awọn aami aisan ti o ni iru si awọn nkan ti ara korira bẹrẹ. Pupọ ti o tobi julọ bẹrẹ lati dagba sii ni oju oke ti ẹdọ-oju oke. Awọn papillae wọnyi ṣe bi awọn ika ika kekere ati bẹrẹ lati dimu tabi duro si lẹnsi ibanisọrọ, nfa ki lẹnsi ṣe lọ siwaju sii ju deede. Ọkan ọna ti awọn optometrists lo lati dinku iyipada ti GPC ni lati ba awọn alaisan dara si ojoojumọ, awọn lẹnsi olubasoro isọnu ti a le wọ fun ọjọ kan ati lẹhinna ni a sọ kuro. Wọn gba tuntun tuntun tuntun tuntun, ni gbogbo ọjọ. Awọn aami aisan ti GPC pẹlu dida, idaduro ikolu, iranran ti o dara, irorun tabi awọn ifarahan olubasọrọ gbigbe, ati imọran ti ara ajeji.
Imọye ti Awọn Oro oju Oju
Awọn alakoso akọkọ ati awọn onisegun ti nṣaisan jẹ daradara mọ ni ayẹwo ati nṣe itọju awọn ẹro. Sibẹsibẹ, nigba ti awọn aami aisan oju-ara eniyan bẹrẹ lati di diẹ ti o muna, o jẹ igbagbogbo imọran ti o ni lati jẹ alamọmọ tabi ophthalmologist. Awọn onisegun oju ni awọn oogun to dara julọ ninu igbega ti ara korira wọn ti o ni ipese ti o dara julọ fun ṣiṣe pẹlu ailera conjunctivitis. Pẹlupẹlu, wọn ni ohun elo-ẹrọ pataki ati ẹkọ ti o gba wọn laaye lati ṣayẹwo oju lati le ṣe iṣeduro awọn ilolura ti o lewu ti o le ma nṣe ipa oju ati ki o ṣe irokeke iranran.
Itoju ti Awọn Oro oju Oju
Itoju ti ẹhun oju jẹ ọpọ-faceted. Eyi akọkọ ati apakan pataki julọ ti eto itọju ti ara korira ni lati yọ ohun to nfa ti nfa nkan ti ara korira. Awọn okunfa jẹ antigen ti ara rẹ ti di aibaya si. Gbiyanju lati gbe inu ile nigbati eruku adodo ba wa ni oke kan fun agbegbe ti o n gbe. Pẹlupẹlu, yago fun awọn ti njade ni ita nigba awọn igba kan ti ọjọ nigbati awọn ọlọpa eruku le jẹ giga, bi aarin-owurọ ati aṣalẹ aṣalẹ. Lati dinku ifihan agbara lakoko ti o wa ninu ile, pa awọn window ni pipade ki o lo iyọọda to dara lori afẹfẹ afẹfẹ rẹ.
Lati dinku ara korira ti o le wa ninu ile, gbiyanju lati dinku ifihan rẹ si awọn mimu eruku ninu yara rẹ. Wẹ ibusun nigbagbogbo ni omi gbona. Gbiyanju lati ra awọn wiwa pataki fun awọn irọri rẹ ti o pa awọn mites kuro. Mu iwe ṣaaju ki o to lọ si ibusun lati pa pollen ati awọn miiran antigens ti o le gba lori awọ rẹ tabi irun nigba ọjọ.
Nigbati awọn nkan-ara ti oju ṣe diẹ sii pataki, oju oju tabi awọn oogun iṣoogun le jẹ aṣayan. Ọkan iṣeduro ti a ṣe deede ti awọn onisegun dokita ṣe ṣaaju ki o to ṣe alaye awọn oogun oogun ni lati kọ olutọju ti ara-ararẹ lati ṣaṣeyọri, ti o pọju, ti omije omiran ni igba pupọ ni ọjọ kan. Eyi maa n ṣe itọju rẹ ati ki o lubricate oju rẹ ki o si da awọn nọmba ti awọn antigens wa ninu omije rẹ. Iyara irun ti o tutu jẹ bi fifi ipapọ tutu kan si oju rẹ ṣugbọn o lọ taara sinu oju rẹ. Eyi ṣe itọju awọn ohun elo ẹjẹ ati ti o ni irọrun pupọ lori irritable, oju oju.
Nigbati awọn nkan ti ara korira di diẹ ti o muna, oju oju ogun ati awọn oogun oral le jẹ itọkasi. Awọn iṣeduro didara ti egbogi antihistamine ti o wa ti o ṣakoso awọn ẹhun nigbagbogbo pẹlu ọkan kan ju silẹ lojoojumọ. Ti o da lori bi alaafia ti alaisan ṣe ni rilara tabi bi ipalara ti o wa lati ori ero-ara ti o wa ni oju, awọn onisegun oju yoo ma ṣe ipinnu pe oju oju corticosteroid ṣubu. Lakoko ti awọn ipele wọnyi fa ipalara naa ni kiakia, a gbọdọ lo wọn daradara ati pe o gbọdọ ni abojuto nipasẹ dokita oju. Awọn Corticosteroids le fa glaucoma ati awọn cataracts ni diẹ ninu awọn alaisan. Awọn antihistamines ti o wa ni igbasilẹ tun wa ni akoko kan ati pe o wa lori-counter ati nipasẹ ogun. Ninu awọn eroja ti o nira sii ati ninu awọn eniyan ti o tun le jiya ikọ-fèé, awọn iyipada leukotriene ni a ṣe ilana. Awọn wọnyi ni awọn oogun ti o dènà awọn kemikali leukotriene. Awọn leukotriene jẹ kemikali ti a ti tu silẹ nipasẹ ara wa nigbati a ba wa si olubasọrọ pẹlu ohun ti nmu nkan ti ara korira.
Orisun: Allergy Ocular: A Atunwo. Isakoso iṣelọpọ. Ernie Bowling, OD, MS, Tuscaloosa, Ala ., Issue: Kínní 2011