ICD tumọ si Awọn Akọsilẹ Awọn Iṣiro Ilẹ-Kariaye ti Awọn Ọdun. Awọn koodu ICD ni awọn orukọ alphanumeric ti a fun si gbogbo okunfa, apejuwe awọn aami aisan, ati idi ti iku ti a da si awọn eniyan.
Awọn akosile yii jẹ idagbasoke, abojuto, ati awọn aladakọ nipasẹ Ile-iṣẹ Ilera Ilera (WHO). Ni Amẹrika, NCHS (Ile-išẹ Ile-išẹ fun Awọn Iroyin Ilera), apakan ti CMS (Awọn Ile-iṣẹ fun Eto ilera ati Awọn Iṣẹ oogun) n ṣakoso gbogbo awọn ayipada ati iyipada si koodu ICD, ni ifowosowopo pẹlu WHO.
Eyi ni bi WHO ṣe ṣe apejuwe eto ICD:
Awọn ICD ni o lo si "gbogbo ailera ti gbogbogbo, ọpọlọpọ awọn eto iṣakoso ilera ati lilo iṣọn-aarin Awọn wọnyi pẹlu igbekale ipo ilera gbogbo eniyan ti awọn ẹgbẹ agbegbe ati iṣayẹwo abajade ati idaamu ti awọn aisan ati awọn iṣoro ilera miiran pẹlu awọn iyatọ miiran bii awọn abuda ati awọn ipo ti awọn ẹni-kọọkan fowo, sisan pada, ipinfunni awọn ọja, didara, ati awọn itọnisọna. "
Kini eleyi tumọ si awọn alaisan? O tumọ si pe okunfa kọọkan kan le jẹ eniyan ni o ni koodu kan, orukọ ti a kọ, ti o lọ pẹlu rẹ. Iyẹn koodu tumọ si pe gbogbo oniṣẹ ilera ni Ilu Amẹrika ati ọpọlọpọ awọn ẹya miiran ti aye yoo ni oye iyatọ ni ọna kanna. Nitorina, fun apẹẹrẹ, ti o ba ni ayẹwo pẹlu GERD ( reflux acid ), ao fun ni koodu 530.81. Ti o ba rin irin-ajo kọja orilẹ-ede naa ati pe o nilo lati wo dokita kan fun heartburn rẹ, yoo tun fi 530.81 han lori igbasilẹ rẹ.
Awọn 530.81 jẹ iyatọ ICD.
Ti okunfa ba jẹ fun nkan ti o tobi-ohun kan ti o lọ pẹlu itọju bii sisun tabi ina-lẹhinna koodu ICD yoo jẹ diẹ pataki si wa. Nitori aisan tabi ipo yoo lọ, koodu naa yoo duro lori igbasilẹ wa, ṣugbọn kii yoo ni ipa lori abojuto ojo iwaju. Sibẹsibẹ, ti a ba ṣe ayẹwo wa pẹlu iṣoro onibaje tabi igbesi aye, bi aisan okan tabi diabetes, lẹhinna koodu ICD yoo tẹle wa fun ọpọlọpọ awọn itoju ilera wa ati pe yoo ran awọn olupese ilera wa lọwọ lati ṣe awọn ipinnu nipa itọju wa.
Bi awọn igbasilẹ igbasilẹ ti ẹrọ imudani ti a ṣe ni gbogbo orilẹ-ede, awọn koodu wọnyi yoo ni ipa lori itọju wa siwaju sii ati siwaju sii.
Opo Awọn koodu ICD ti o wa ni ọpọlọpọ
Nibẹ ni o wa pupọ awọn akojọ ti awọn koodu wọnyi, gbogbo awọn ti eyi ti relate si kọọkan miiran. Nigba ti awọn koodu nọmba le jẹ kanna, nigbami wọn yoo ni awọn nọmba afikun tabi lẹta ti a fi ṣọkan si wọn fun awọn oriṣi awọn lilo. Ni awọn apẹẹrẹ wọnyi, lilo lilo # yoo ṣe alaye si nọmba kan. Wo apejuwe fun awọn nọmba wọnyi, ni isalẹ.
- ICD - ## - Awọn koodu CM ti wa ni lilo fun idiyele okunfa. CM tumọ si "iyipada iyipada." Awọn ile iwosan ati awọn ohun elo miiran lo lati ṣe apejuwe eyikeyi itọju ilera ti alaisan kan ni, lati ayẹwo rẹ si awọn aami aiṣan si awọn abajade lati itọju si awọn okunfa iku. Bi a ṣe n gbe siwaju ati siwaju sii sinu awọn igbasilẹ imọ-ẹrọ itanna, awọn koodu wọnyi yoo ṣee lo paapa siwaju nipasẹ awọn onisegun ati awọn oogun iwosan miiran.
- Awọn koodu ICD ti lo nipasẹ awọn alaṣẹ ilera ijọba lati ṣe atẹle awọn aisan kan. Fun apẹẹrẹ, ti ẹnikan ba nsọnmọ aisan, ICD-9-CM 486 yoo gba silẹ. Awọn aisan kan, igbagbogbo awọn ti o ni iranlowo pupọ, tabi awọn ti o ni anfani ilera eniyan bi egbogi ẹdọfóró tabi HIV, ni awọn alakoso ṣe atẹle lati ṣe iranlọwọ lati mọ bi wọn ti ntan, ibi ti wọn wa, ati pe lati ṣe iranlọwọ fun awọn eto isuna tabi iwadi lati ṣiṣẹ lori idena.
- Awọn koodu ICD tun lo lati ṣafihan idi ti iku. Wọn fi kun si awọn iwe-ẹri iku lati ṣe alaye idi ti ẹnikan ti ku. Ọpọlọpọ ninu awọn wọnyi, tun, ni awọn olutọju ilera ṣe tọpinpin.
- Awọn koodu ICD ti lo ni agbaye (ranti, wọn wa lati ọdọ WHO) ati orilẹ-ede kọọkan le ṣe koodu awọn koodu lati ba awọn ti ara wọn nilo. Nitorina, diẹ ninu awọn asayan koodu yoo ni awọn lẹta afikun ti o ṣe afikun si wọn lati ṣe apejuwe orilẹ-ede wo ni wọn ti wa. Fun apẹẹrẹ, ICD - ## - Awọn koodu CA ti wa ni lilo ni Canada ati ICD - ## - Awọn AM koodu ni a lo ni Australia.
Kini Awọn Nkan ti Nkankan tumọ si? ICD-09, ICD-10, ati Awọn ẹlomiiran
Awọn koodu ICD ti ni akọkọ ni idagbasoke ni 1893 ni France nipasẹ dọkita, Jacques Bertillon.
Wọn pe wọn ni Ifọsi Bertillon Awọn Idi ti Ikú. Ni ọdun 1898, wọn gba ni Ilu Amẹrika ati pe wọn ṣe akiyesi, ni ibamu, ICD-1 nitori pe eyi ni akọkọ ti awọn koodu nọmba.
Niwon lẹhinna, bi imọ-ẹrọ ilọsiwaju ti nlọsiwaju ati awọn ayẹwo titun ti wa ni idagbasoke, ti a darukọ ati ti a ṣe apejuwe, awọn akojọ awọn koodu ti ni imudojuiwọn. Nọmba nọmba naa yipada nigbati awọn imudojuiwọn ba wa ni pipọ ti o yẹ lati ṣe iyipada iṣowo. Awọn imudojuiwọn lododun le wa, tun, ṣugbọn awọn ti a kà pe o wa ni kekere, ati koodu ti o ṣafihan ko yipada. Fun apẹẹrẹ, igbesoke ni ọdun 1949, ICD-6, jẹ ailera iṣoro akọkọ ti a fi kun si koodu ṣeto. Imudarasi ni ọdun 1977 si ICD-9 ni awọn koodu ilana akoko akọkọ ti a fi kun, ati pe orukọ CM ti wa.
Awọn akojọ julọ ti awọn koodu ti o lo ni lilo jẹ ICD-10 eyiti o bẹrẹ lati gbe ni Amẹrika. Àtòjọ yìí ni a kọkọ lò ní orílẹ-èdè Amẹrika ní ọdún 2007. Àwọn àtúnyẹwò kékeré tí a ṣàfikún sí àwọn koodu ICD-10 ni a ti pese ní ibẹrẹ ọdún 2009 nipasẹ Orilẹ-ede Amẹrika fun Awọn Iroyin Ilera. Ipari ipari lati ṣe awọn koodu ICD-10 ni Oṣu Kẹwa, ọdun 2015.
Ni agbaye, ọpọlọpọ awọn orilẹ-ede miiran ni agbaye ti ṣe ilana awọn koodu ICD-10.
Ti o ba wo awọn koodu ICD lori awọn iwe-aṣẹ iwosan rẹ, bi awọn iṣẹ ile- iṣẹ dokita, awọn owo dọkita tabi EOB rẹ ( alaye awọn anfani ) lati ọdọ oṣuwọn rẹ, o le fẹ lati ba koodu ICD ṣiṣẹ si ayẹwo rẹ .