Ṣe o le fojuro awọn omije ẹkun ti ẹjẹ? O le dun bi fiimu ibanuje, ṣugbọn omije omije jẹ ohun gidi kan. Ẹjẹ ninu awọn omije jẹ ipo ti o nira ti a mọ bi hemolacria. Awọn irọlẹ ẹjẹ ti wa ni akọsilẹ nipasẹ awọn ọjọ-ori, ti o maa n gbe ifitonileti odi. Ni awọn aṣa, pẹlu awọn omije ẹdun ni a ti ro pe o ni asopọ pẹlu ẹmi èṣu.
A dupẹ, ọpọlọpọ igba ti awọn hemolacria jẹ alabawọn ati nigbagbogbo maa n waye pẹlu alaye alaye. Sibẹsibẹ, ọpọlọpọ awọn ipo gbọdọ wa ni ayẹwo nigba ṣiṣe ayẹwo kan. Ṣaaju ki o to ṣayẹwo awọn idi ti o le fa, jẹ ki a ṣe atunyẹwo anatomi ti eto nasolacrimal, eto ti o ni ṣiṣe fun ṣiṣe ati imukuro omije.
Gbigbọn ti o da
Eto eto ti nwayelacrimal ti nṣiṣẹ ni fifọ ni awọn ẹya pupọ. Ẹsẹ lacrimal jẹ ẹgọn nla ti o fi omije pamọ . O wa ni isalẹ labẹ eyelid ti orbit. Išẹ rẹ ni lati fi omije si oju oju. Normal, lojojumo omije ti wa ni tọka si bi basal omije. Ibanuje ti a ṣe nipasẹ imolara tabi nigbati ohun kan ba wa ni oju ni a npe ni omije ẹro. Awọn keekeke keekeke ti o wa ninu eyelid naa tun wa awọn omije. Awọn ẹja alikama ti wa ni ẹdọmọlẹ lati pa epo ti o ṣe iranlọwọ lati ṣe idaduro fiimu yiya ati idena evaporation. Eto eto lacrimal jẹ eyiti o ni iṣakoso nipasẹ ọna parasympathetic ati ni itumo nipasẹ ọna iṣeduro.
Eyelid kọọkan ni deede kan punctum ti o wa lẹgbẹẹ agbegbe rẹ ni agbegbe ti agbegbe agbegbe rẹ. Awọn puncta wọnyi jẹ awọn ihò kekere ti a le rii ni irọrun lori aaye ti agbegbe eyelid. Oṣupa kọọkan ni tube kekere tabi canaliculus ti o nyorisi apo ti nasolacrimal. Igbadun nasolacrimal lẹhinna di ipa ti nasolacrimal ati ki o ṣi sinu eran ti o kere (kekere šiši) ti imu.
Oṣuwọn kekere kan wa ti o jẹ ki awọn omije wa silẹ sinu imu ṣugbọn ko jẹ ki omije ṣan pada nipasẹ awọn ọpa. Awọn omije ara wọn n pese iṣẹ iṣẹ lubrication si oju, bakannaa iranlọwọ oju lati ṣẹda aworan ti o han kedere. Awọn omije tun nmu awọn ounjẹ, awọn eleto, awọn egboogi ti ara, ati atẹgun si oju oju ati ti cornea, iru itanna ti o ni gbangba ni oju iwaju oju.
Awọn okunfa
Ọpọlọpọ omije ti o ni ẹjẹ ni awọn iṣedede wọnyi ti ṣẹlẹ:
- Egungun Conjunctival : Awọn conjunctiva jẹ awọ awọ ti o mọ ti o wa ni oke ti sclera, apakan funfun ti oju. Laarin conjunctiva jẹ iṣẹ-ṣiṣe ti awọn ohun elo ẹjẹ. Nigba miiran ikolu, ipalara tabi laceration le fa ẹjẹ ti conjunctiva niwon o jẹ ki ohun elo-ẹjẹ-ọlọrọ. Ọjẹ ẹjẹ naa yọ jade ki o si dapọ pẹlu awọn omije, o mu ki o dabi ẹnipe eniyan nrọ omije pẹlu ẹjẹ ninu wọn.
- Awọn aiṣan ẹjẹ : Awọn iṣan ẹjẹ pẹlu hemophilia le fa ki ẹjẹ ti o tobi ju nitori iṣiṣoro awọn iṣoro. Awọn eniyan ti o wa ni hemophilia le fọku tabi binujẹ ni rọọrun. Eyi le fi oju han ni awọn oju bi omije ẹjẹ. Awọn ipo miiran ti o nilo fifun awọn ẹjẹ le tun fa awọn eniyan ni omije ti ẹjẹ. Awọn oogun bi aspirin tabi heparin le jẹ awọn aṣiṣe ni awọn iṣẹlẹ wọnyi. Awọn alaisan ti o ni ipalara tabi fifun ni igbagbogbo yẹ ki o ṣe ayẹwo nipasẹ oniṣowo alakoso tabi olutọju akọkọ.
- Pupọlọmu Pyogenic : Agbejade pyogenic granuloma jẹ ara korira ti o dara julọ, ti o nira pupọ ti o le dagba lori conjunctiva tabi ni apo lacrimal. Apamọ lacrimal jẹ idapọpọ ti o wọpọ nibiti awọn ọna agbara idinku meji npọpọ pọ lati fa omije ya. Ajẹrukali pyogenic le waye lati ipalara, kokoro jijẹ tabi ipalara nla. Pulugenic granulomas tun waye ni apapọ nigba oyun nitori iyipada homonu ninu ara.
- Imura : Ipa ni iho imu ( nosebleed ) ti a npe ni apanilaya. Gẹgẹbi a ti ṣalaye rẹ ṣaju, eto ti o wa lacrimal ti o mu ki o si fa omije eniyan wa ni asopọ si iho imu. Bi a ṣe riiju, awọn ipenpeju wa nfi agbara diẹ sii si igun oju nibiti awọn puncta wa. Awọn puncta jẹ awọn iho kekere ninu eyiti omi omi ṣan. Pupu omi puncta sinu apo lacrimal ati lẹhinna tẹ laini okun ati sinu imu. Eto yii n ṣafihan idi ti imu rẹ fi njẹ nigbati o kigbe. Ti o ba ni imun ati ki o fọwọkan tabi ki o ṣe ideri imu rẹ, sisan ẹjẹ ti o pada le ti ni afẹyinti nipasẹ ọna nasolacrimal. Eyi yoo mu ki ẹjẹ ṣe atunṣe pada nipasẹ awọn puncta ati sinu awọn omije, ti o jẹ ki o han pe omije wa ni ẹjẹ.
- Baajẹ ọmọ inu laika: Ijẹran melanoma le ṣẹlẹ ni gbogbo ibiti o wa pẹlu apo lacrimal. Awọn eniyan ti o wa lati melanoma ti apo lacrimal le ni awọn omije ẹjẹ. Eyi jẹ ipo pataki ti o nilo itọju kiakia.
- Iwọn-haipatensonu ti a ko ni idaniloju: Biotilẹjẹpe o ṣọwọn, omije omije ti wa ni akọsilẹ ni awọn iṣẹlẹ ti ẹjẹ titẹ ti ko tọ. Ni ọpọlọpọ awọn igba miiran, ohun ti o ṣẹlẹ jẹ ohun elo ti o fọ ni ẹjẹ tabi condosọpọ. Nitori titẹ ẹjẹ jẹ giga, ẹjẹ le jẹ excessive. Ni ọpọlọpọ awọn igba miiran, ni kete ti a ba mu titẹ ẹjẹ ti o ga silẹ pẹlu oogun, awọn omije omije duro laipẹ.
- Awọn okunfa ti nfa: Awọn iwadi ti ṣe akọsilẹ awọn obinrin kan ti o kerora ti hemolacria lakoko iṣe iṣeṣe wọn. Awọn ẹjẹ jẹ eyiti o ṣẹlẹ nipasẹ awọn iyipada ti homonu. Ni ọpọlọpọ igba, ẹjẹ ni omije lati awọn obirin wọnyi ni a ri ni awọn oye ti o kere julọ ati pe ko fa ipalara nla si obinrin ti o ni iriri.
- Ilana ti a ti ni idaniloju : Awọn iṣoro pupọ ti wa ti ẹnikan ti o kero omije ti ẹjẹ pẹlu Egba ko si alaye ati pe ko si itọju egbogi. Ni awọn iṣẹlẹ wọnyi, ko si arun tabi awọn ailera ti o ni pataki ti o han lati yanju pẹlu akoko. Ko si alaye ijinle sayensi ti wa fun awari iṣẹlẹ yii.
A Ọrọ Lati
Awọn omije ti ẹjẹ, ti a mọ ni hemolacria, jẹ ipo ti o ṣoro. Biotilẹjẹpe o ṣe deedee, o yẹ ki o wo dokita oju kan fun imọran ti o ba ṣe akiyesi ẹjẹ ti a dapọ mọ pẹlu omije rẹ. Ọpọlọpọ igba ti omije omije ni ipinnu ni kiakia bi wọn ti bẹrẹ, ṣugbọn ninu awọn igba miiran, awọn okunfa to ṣe pataki bi igesi-ainisi ti ko ni idari, iṣiro melanoma tabi ipalara jẹ ẹsun.
> Orisun:
> Ijinlẹ ti Amẹrika ti Optometry. Hemolacria ni Alaisan pẹlu Awọn Arun Aiṣedede Ẹjẹ, Ayẹwo ati Imọ Imọ, June 2013.