Wiwa Niwaju Awọn Àpẹẹrẹ Akọkọ
Lati ikẹkọ ẹkọ akọbẹrẹ akọkọ wa, ọpọlọpọ awọn ti wa ni a kọ nipa awọn ewu ati awọn ewu ti iṣẹ-ibalopo, olori laarin wọn oyun ti ko ni ipilẹ ati ihamọ ti awọn ibalopọ ti a ti fi ibalopọ (STDs), tabi diẹ ẹ sii ti a kọ ni oni bi awọn àkóràn ti a fi sinu ibalopo (STIs) . O jẹ dandan. Lẹhinna, awọn STI jẹ wọpọ nitori pe awọn eniyan ṣi ko mọ bi a ṣe le ṣe idiwọ ati / tabi tọju wọn, ati pe wọn wa pẹlu awọn aami aisan pupọ.
Ṣugbọn kini nipa ohun ti o le ṣẹlẹ lẹhin awọn aami aisan akọkọ?
Kini Awọn Ẹrọ ti o wọpọ julọ ati Awọn Ipalara Ọro Alailowaya wọn?
Awọn àkóràn ti o yatọ si ibalopọ ti awọn ibalopọ gbe awọn ami aisan ti o yatọ, ati pe, ti o ba jẹ pe a ko ti pari, o le ja si orisirisi awọn ewu ilera. Ṣaaju ki a wọ sinu awọn ewu, sibẹsibẹ, jẹ ki a ṣe ayẹwo ohun ti awọn wọpọ ibalopọ ti o wọpọ julọ wọpọ gangan ni, ati lẹhinna ṣayẹwo bi wọn ṣe le ni ipa lori ilera ilera rẹ.
Chlamydia
Chlamydia jẹ STI ti o wọpọ julọ. O ni ipa awọn cervix ninu awọn obinrin ati erukura penile ninu awọn ọkunrin. Awọn aami aiṣan ti o wọpọ julọ jẹ ibanujẹ lakoko ibalopo ati idasilẹ lati inu kòfẹ tabi obo. Sibẹsibẹ, ọpọlọpọ awọn eniyan ti o gba chlamydia jẹ asymptomatic. Laisi aini awọn aami aisan, o ṣe pataki lati ṣe ayẹwo ati ki o ṣe itọju ti o ba ro pe o le ti farahan si chlamydia. Ti o ko ba ṣe bẹ, o le ṣe ọpọlọpọ awọn ibajẹ si ara rẹ ni ṣiṣe gun. Ti o ba jẹ pe a ko ni itọju, chlamydia le fa ibajẹ ti o yẹ fun eto iseda ni ọkunrin ati obirin.
Gonorrhea
Gonorrhea jẹ miiran STI ti ko wọpọ. O ni ipa awọn ara ti o wa gẹgẹ bi chlamydia ati pe awọn iru awọn ohun-elo iru-igba bẹ kanna. Awọn aami aisan ti gonorrhea pẹlu sisun nigba ti urinating. Gẹgẹ bi pẹlu chlamydia, sibẹsibẹ, ọpọlọpọ awọn eniyan jẹ asymptomatic. Awọn ewu ilera ti o ni igba pipẹ ti gonorrhea pẹlu awọn ibajẹ ti o nira, iṣoro titẹra, cervicitis, aisan inflammatory pelvic (PID), ati ikun ọfun.
Syphilis
Syphilis jẹ STI miiran ti o wọpọ. Ṣe nipasẹ kokoro-arun Treponema pallidum, o le ja si awọn ilolura to ṣe pataki ti o ba jẹ pe a ko ni adehun. Syphilis ti gbejade nipasẹ ifarahan taara pẹlu awọn egbò syphilis, eyi ti o le han lori awọn ẹya ara ita ati ẹnu, bakannaa ninu obo tabi igun. Tita yii le ṣe alekun ewu ti idaniloju HIV. Ti a ko fi itọsi silẹ, abe syphilis le ṣe ilọsiwaju ati di neurosyphilis , eyi ti o le ja si ifọju, awọn iyipada eniyan, ibajẹ, ati paapa iku.
Myitallasma Genitalium
Ko ṣe pataki bi awọn STI iṣaaju, Mycoplasma genitalium jẹ idi pataki ti cervicitis ninu awọn obirin.
Trichomoniasis
Trichomoniasis jẹ STI ti o wọpọ julọ laarin awọn ọdọ obirin ti nṣiṣe lọwọ. Diẹ ninu awọn ašiše yi ikolu fun ikolu iwukara tabi kokoro aisan nitori pe awọn aami aisan naa jẹ iru kanna: iṣeduro irun-awọ, agbara ti o ni agbara ailera, irora lori ibaraẹnisọrọ, irritation, ati itching. Ti o ba ni awọn trichomoniasis, o ni anfani diẹ si ikolu nipasẹ HIV. O tun le ni ipa buburu ni abajade oyun. Awọn obinrin ti o ni abo ti o ni kokoro alaisan yii ni o le ṣe diẹ sii lati ni ibimọ akoko-akoko. Wọn tun ṣee ṣe diẹ lati bi ọmọ kekere ọmọ ibimọ.
Human Papillomavirus (HPV)
Papillomavirus eniyan (HPV) jẹ ohun ti o ṣee jẹ STI ti o wọpọ julọ.
Awọn oriṣiriṣi oriṣiriṣi HPV ti a ti sopọ mọ awọn oriṣiriṣi awọn abẹrẹ aisan ara, ni afikun si akàn ọfun, akàn ti o fẹrẹ, akàn penile, aarin akàn, ati ẹdọ inu eefin. Awọn ẹlomiiran fa awọn igun-ara ilu, awọn igun-omiiran miiran, tabi ko si awọn aami aisan.
Idoju Imunoduduwọn Eda Eniyan (HIV)
Idoju idaabobo ti eniyan (HIV) ni kokoro ti o ni nkan ṣe pẹlu Arun Kogboogun Eedi . O le ṣe igbasilẹ nipasẹ paṣipaarọ awọn omi-ara ti ara, pẹlu ọmu, awọn ikọkọ ti iṣan, wara ọmu, ati ẹjẹ. HIV kii ṣe idajọ iku nikan, ṣugbọn o tun jẹ aisan to ṣe pataki.
Ọgbẹrin
Herpes jẹ TI miiran ti o gbooro sii. O wa pẹlu awọn egbò tutu ati / tabi awọn egbò abe.
Ipa ọmọ inu oyun le jẹ oloro ni awọn ọmọ ikoko, tilẹ, daadaa, gbigbe lati ọdọ iya si ọmọ jẹ o rọrun.
Ipele Ipele STI
Awọn STD miiran ti o fa awọn ewu ilera igba pipe, ṣugbọn awọn wọnyi ni o wọpọ julọ. Rii daju lati kọ ara rẹ lori bi a ṣe le ni abojuto ailewu .