Microtia: Ibùgbé Ìbí ti Eti

Nigbati a ba bi awọn ikoko pẹlu ọkan eti

Microtia jẹ abawọn iyabi ti eti ọmọ. O ṣẹlẹ nigbati eti eti ba jẹ kekere ati ti ko ṣe akoso sinu eti deede ni inu oyun ni awọn ọsẹ diẹ akọkọ ti oyun. Ni iṣaaju iṣoro naa waye lakoko ti ọmọ ba wa ninu ikun, diẹ sii idibajẹ idibajẹ naa. Eti eti ọtun jẹ diẹ sii ju ẹhin osi lọ tabi awọn eti mejeji.

Ọmọ ikun si marun fun ọdun mẹwa ni o ni microtia.

O ni ipa lori awọn ọkunrin ju awọn obirin lọ ati pe o wọpọ julọ ni awọn Asian ati awọn ilu Hispaniki ju awọn Caucasia ati awọn Afirika-Amẹrika. Ohun ti o ga julọ jẹ kosi laarin awọn ẹya Navajo ti abinibi Amẹrika. Awọn oniṣẹ abẹ awọsanma, sibẹsibẹ, le ṣe atunṣe awọn ibajẹ wọnyi ni abẹrẹ.

Awọn okunfa

Ko si ọkan ti o mọ idiyele idiyele gangan. Ni awọn igba miiran, awọn Jiini ni ojuse, boya nitori iyipada ninu awọn jiini tabi nitori ti ohun ajeji ni ipo kan ti o fa ailera aisan. Awọn oògùn, gẹgẹbi Accutane (isotretinoin) ti o waye nigba oyun, dinku ẹjẹ silẹ si oyun, ati awọn idiyele ayika jẹ gbogbo awọn okunfa ti microtia.

Diẹ ninu awọn okunfa ti o n mu ilọsiwaju ti nini ọmọ kan pẹlu microtia jẹ pẹlu igbẹ-ara ati iyajẹ iya, ni ibamu si awọn ile-iṣẹ Amẹrika fun Iṣakoso ati Idena Arun. Ni afikun sii, ti obirin ba ni àtọgbẹ ṣaaju ki o to loyun, o ni ewu ti o ga julọ ti nini ọmọ pẹlu microtia akawewe si obinrin ti ko ni aisan.

Ni afikun, awọn aboyun ti o jẹ ounjẹ ti o kere julọ ninu awọn carbohydrates ati folic acid le tun mu ki wọn ṣe ewu fun ibiti o jẹ ọmọ ti o ni microtia.

Ami ati Awọn aisan

Microtia le mu awọn oriṣiriṣi oriṣi. Nigba miran ijabọ awọ ara le wa ni ibi ti eti yẹ ki o wa. Nigba miran awọn ẹya apakan ti eti isalẹ wa bayi, ṣugbọn eti oke wa ni isinmi.

Fọọmu ti o buru julọ ni nigbati eti eti wa ni sonu patapata, tun mọ bi itumọ. Ati ki o le jẹ aini kan ṣiṣi sinu etikun eti.

Imọlẹ

Bi o tilẹ jẹ pe eti eti ti o ni idibajẹ ti a ṣe akiyesi, awọn ẹya miiran ti eto eti jẹ fowo. Inu eti, pataki etikun eti ati eti arin, nigbagbogbo ni awọn abawọn. Nigba miran ikanni eti kii ko dagbasoke. Ninu awọn ẹni-kọọkan wọnyi, ko si iho ti o han ti o nyorisi eardrum ati eti arin. Iru awọn ohun ajeji le fa ipalara gbọ.

Awọn eniyan ti o ni awọn microtia milionu (ni awọn eti mejeji) wa ni ipo ti o yatọ patapata ju awọn eniyan ti o ni simẹnti ti awọn ọmọde. Awọn ti o ni simẹnti miiwu ko ni deede igbọran ni eti deede, lakoko ti awọn ti o ni awọn microtiai aladaniji le jẹ iṣẹ ti adẹtẹ.

Tunṣe ati itọju

Agbegbe akọkọ ti mu pada eti eti ni lati mu igbara sii gbọ nigbati o mu awọn ohun ati ki o ṣe itọsọna wọn sinu etikun eti si ọna eardrum ati awọn ohun elo gbigbọ. Imudara dara si tun iranlọwọ pẹlu ọrọ .

Iranlọwọ iranran le tun nilo. Ṣugbọn ohun ti o jẹ diẹ sii, imudarasi ninu irisi jẹ afikun anfani ti o le ṣe igbelaruge iṣọkan ara ẹni ati igbasilẹ awujo. Atunkọ ti odo eti jẹ ṣe nipasẹ oniṣowo kan.

Eti naa de ọdọ julọ ninu idagba (85 ogorun) nipasẹ ọdun mẹrin. Eti naa tesiwaju lati mu ni iwọn titi di ọdun mẹwa. Sibẹsibẹ, awọn esi to dara julọ yoo ṣẹlẹ nigbati atunkọ ti da duro titi lẹhin ọdun mẹwa. Awọn ohun meji ti o ni ipa nigbati atunkọ eti le waye ni:

  1. Wiwa ti o kere si ẹmu lati ṣe ọna ti eti. Kosi titi o fi di ọdun marun tabi mẹfa ti ọmọ ẹyẹ ọmọ ọmọ kan ti tobi to lati fun awọn ẹbun ti o ni ẹbun deede fun ilana eti.
  2. Ipa ti imọran ti nini ohun ajeji / ko si eti (s). A ṣe atunkọ ni akoko-ori ile-iwe lati le dinku / yago fun idaduro lati ọdọ awọn ẹgbẹ.

Eti eti ni a le tun tun ṣe pẹlu ohun elo sita (ohun elo eniyan) tabi lati ẹja oniba. Awọn anfani ati alailanfani wa si awọn aṣayan mejeji. Jẹ ki a ṣafọ wọn:

Awọn Ohun elo Pataki

Diẹ ninu awọn anfani si lilo awọn ohun elo ti a tun ṣe okunkun lati tun ṣatunkọ etikun microsoft ni pe ko si awọn oran, gẹgẹbi awọn aleebu ati irora, lati iṣiro ti nmu ẹja. O le ṣee ṣe ni ilana kan ati pe esi naa jẹ ifarahan ti o dara julọ.

Awọn ailagbara ti lilo awọn ohun elo yii ni pe eti jẹ ifarahan si ipalara kekere ati ikolu ati pe o ṣeeṣe fun ara ti o kọ eti tuntun nitori awọn ohun elo ti a lo.

Ọdun Ẹmu

Ti a ṣe ikore lati igbọnti-ara ẹni, awọn alailanfani ti lilo aṣayan itọju yi ni o le jẹ irora ati ẹru ti o ni nkan ṣe pẹlu gbigba ohun elo naa. Bakannaa, o wa ju abẹ kan lọ.

Sibẹsibẹ, eyi ni aṣayan aṣayan gigun to dara julọ, ati pe, nitori pe o nlo awọn ohun elo ti ara ẹni, ko ṣeeṣe fun ara ti o kọ eti.

Awọn oniroyin

Ni awọn ibi ibi ti ko ni awọ ti o ni lati bo boya eto isanmọ tabi ilana ti ẹkun igba nitori ibalokanjẹ, sisun, irọra, ati bẹbẹ lọ, a le lo ore eti kan. Eti eti-eti kan ni awọn anfani ati awọn aṣiṣe rẹ daradara.

Lakoko ti eti ẹdun kan le rii pupọ bi eti gidi, didara ẹrọ naa da lori ọgbọn ti oludiṣẹ ati imọ-ẹrọ ti o wa. Pẹlupẹlu, ore eti kan le jẹ ohun ti o niyelori. Bawo ni pipẹ ẹrọ naa yoo tun da lori itọju ti oluwa naa ṣe.

Ni idaji awọn ọrọ microtia, o wa to ti arin arin ti o le tun atunṣe lati ṣe atunṣe tabi mu pada gbọ.

Awọn ilolu ti o pọju

Gẹgẹbi ilana eyikeyi ti o yẹ, awọn iṣiro ti o le ṣee ṣe nigbati o ba de atunkọ eti. Ikolu jẹ ipalara ti o pọju pẹlu boya ilana isọpọ tabi iṣelọpọ. Hematoma , bibẹkọ ti a mọ gẹgẹbi gbigba ẹjẹ, tun le ṣe atunṣe ilana ilana kerekere.

Sọnu awọ ninu agbegbe eti jẹ tun ṣee ṣe. Pẹlupẹlu, ni awọn ibiti a ti lo ẹja igbọnwọ, awọn iṣoro ẹdọfẹlẹ, awọn idibajẹ elegbe ti ẹṣọ ogiri, ati awọn ti ko ni wiwọn le waye. Ati awọn iloluran ti o wa lori ilana naa le ja si ni nilo lati ṣe ilana naa lẹẹkansi.

Awọn orisun:

Iyapa awọn Ipalara Ọgbẹ ati Idaabobo Idagbasoke, NCBDDD, Awọn Ipalara ibi: Facts About Anatotia / Mirotia. Awọn Ile-iṣẹ fun Iṣakoso ati Idena Arun.

LeBlanc DM. Microtia. Ni: Janis JE, ed. Awọn Pataki ti Isẹ abẹ Ṣaṣu. St. Louis: Egbogi Itoju Egbogi, Inc., 2007.

Thorne CH. Eti Ita. Ni: McCarthy JG, RD Galiano, Boutros SG, eds. Itọju ailera lọwọlọwọ ni Isẹ abẹrẹ Ṣawari, 1st Ed. Philadelphia: Elsevier, Inc, 2006.

Thorne CH. Otoplasty ati Ear Reconstruction. Ni: Thorne CH, Beasely RW, Aston SJ, Bartlett SP, Gurtner GC, Spear S, eds. Iṣẹ abẹ Ṣiṣẹ ti Grabb ati Smith, 6th ed. Philadelphia: Lippincott, 2007.