Iwe akojọ ti Rashes

A wo ni igbejade, okunfa, ati ipa ti 19 rashes yatọ.

Gbogbo rashes yatọ: Won ni awọn ifarahan ti o yatọ, awọn okunfa, ati awọn itọju.

Clinicians n ṣe iwadii rashes ti o da lori ilana idanimọ. Ti iru irunju ba jẹ kedere, tabi alaisan ti ni iriri, iyasọtọ ti idanimọ ṣiṣẹ daradara nigbati o ṣe ayẹwo ayẹwo.

Sibẹsibẹ, ninu ọrọ Ifiwejuwe si Imọye: Itọsọna ti a ṣe ni Evidence-Based , Stern ati co-authors sọ awọn wọnyi:

Iwuwu pẹlu iyasọtọ ti idanimọ jẹ pe awọn idaniloju ajẹsara jẹ ipa ti o ni iriri ti iriri to ṣẹṣẹ, awọn iwadii ti ko ṣe pataki ko ni mọ, ati awọn onisegun maa n wọle titi de igba ti o ti ṣaṣe lori aṣiṣe ti ko tọ.

Ni gbolohun miran, paapaa awọn oniṣegun le gba ayẹwo ti sisun ni aṣiṣe.

Ṣaaju ki a to wo akojọ ti awọn eefa ti awọn oriṣiriṣi oriṣiriṣi oriṣi, a nilo lati ṣe alaye diẹ ninu awọn ọrọ ti a wọpọ lati ṣe apejuwe awọn egbo wọnyi. A yoo lo diẹ ninu awọn ọrọ wọnyi ninu akojọ ti awọn ahọn ti awọn rashes, ki o le fẹ lati tun pada si akojọ bi o ṣe ṣalaye nkan yii.

Awọn Akọtọ Ipilẹ

Awọn ọrọ dermatitis ti lo lati ṣe apejuwe kan rọrun sisu. Eyi ni awọn ọrọ ti o wọpọ lo lati ṣe apejuwe rashes.

Acne Vulgaris

Iṣeduro iṣeduro : Pustules, papules, comedones, nodules loju oju, àyà, ati pada

Opo ọjọ ori (s) : Awọn ọmọde

Ṣe : Ni idapo pẹlu awọn iyipada homonu ti ilọsiwaju. Agbon irora nṣakoso ni awọn idile. Wiwa ọna asopọ si ounjẹ jẹ agbegbe agbegbe ti iwulo.

Idagbasoke : Irorẹ maa n lọ nigba ti o jẹ agbalagba ṣugbọn iyọda wiwi ati fifun lati inu irorẹ nla le jẹ igbesi aye.

Agbara vulgaris , tabi "irorẹ," jẹ wọpọ pe a ti pe awọn ọrọ ti o kere ju "physiologic," ati irorẹ irora ko jẹ aisan tabi aisan fun o.

Eyi ni awọn igbesẹ ti o wa ninu iṣọn-fọọsi:

  1. Isọpọ ti awọn iho (comedones)
  2. Excess sebum production
  3. Iredodo
  4. Ikolu pẹlu awọn kokoro arun Propionibacterium acnes

Irorẹ ma nbeere itọju nipasẹ oniṣitagun lati dinku aibalẹ ati dinku ewu ti o gun gigun.

A gbọdọ ṣe itọju irorẹ ni kutukutu, ati pe a ma ngba irorẹ nigbagbogbo pẹlu awọn oogun miiran. Itọju tun ṣe pataki. Awọn aṣayan itọju ti o wọpọ ni awọn akojọpọ retinoid ti a lo si awọ ara, awọn egboogi, ati benzoyl peroxide. Proactive, eyi ti o jẹ imọran ti o gbajumo lori-counter, ni. benzoyl peroxide ati salicylic acid ati pe o wa ni ipolowo lati wẹ, ohun orin, hydrate, ati dabobo awọ ara lati oorun.

Atopic Dermatitis (Atopic Eczema)

Iṣeduro iṣeduro : Agbara papules, imudaniṣede, sisu lori oju ati awọn apá

Opo ọjọ ori (s) : Awọn ọmọde, awọn ọmọde

Ṣe : Ti o ṣagbe pẹlu awọn ẹro

Idalẹnu : Awọn onibajẹ ati awọn igbesẹ, diẹ ninu awọn ọmọ jade

Atopic dermatitis , tun ti a npe ni eczema atopic, yoo ni ipa laarin awọn 15 ati 20 ogorun ti awọn ọmọde ti o ngbe ni awọn orilẹ-ede ti o ni imọran. O jẹ awọ awọ ti o nira pupọ ati ṣiṣe awọn idile. Awọn ọrọ ti o ni atẹgun ti atopic dermatitis le le ṣe mu pẹlu awọn sitẹriọdu ti o loke (glucocorticoids), ti o wa lori-counter-counter. Awọn iṣẹlẹ ti o lewu julọ le ṣe mu pẹlu tacrolimus ati pimecrolimus, ti o jẹ awọn alailẹgbẹ ti a ṣe itọju nipasẹ ologun. Awọn eniyan ti o ni atẹgun ibẹrẹ yẹ ki o yẹra fun awọn allergens ti o nfa awọn ipo, bii awọn ohun ti o ni idena ati ẹranko.

Bullous Pemphigoid

Iṣeduro iṣeduro : Bullae

Opo ọjọ ori (s) : Awọn eniyan agbalagba

Fa : Autoimmune

Ẹkọ : Awọn opo tabi awọn wanes, idariji ọpọlọpọ

Pemphigoid bullous jẹ arun to ni ipalara, ipalara ti o ni ipalara ti o ni abajade awọ-ara ati awọ mucus ni awọn agbalagba agbalagba. Itoju ti pemphigoid bullous jẹ eka ati ki o nilo ifitonileti lati ọdọ awọn onimọran, pẹlu awọn ariyanjiyan, awọn ophthalmologists, ati awọn onisegun abojuto akọkọ. Itọju naa da lori itankale rẹ, ati awọn sitẹriọdu ti o wa ni ipilẹ julọ maa n munadoko. Awọn iṣẹlẹ ti o pọ julọ le nilo itọju pẹlu awọn alailẹgbẹ ti ajẹsara gẹgẹbi awọn tacrolimus ti agbegbe.

Dermatitis Herpetiformis

Iṣeduro iṣeduro : Papules ati vesicles lori awọn ẹya ara ẹrọ extensor ti awọn apá ati ese

Ilana ori ọjọ ori (s) : Laarin ọdun 30 si 40

Idaduro : Igba pipẹ ṣugbọn o le lọ si idariji, idariji jẹ asọye bi ọdun meji-siwaju sii

Dermatitis herpetiformis jẹ gbigbọn ti o gbona pupọ ti o han ni apẹrẹ itọnisọna lori awọn ẹya ara ti extensor ti ara. Awọn bumps ati awọn roro ti ipo yii dabi ikolu ti o ni kokoro afaisan. Awọn eniyan ti o ni awọn hermatiformis ti aarun ayọkẹlẹ tun ni gilau nini ailekọja, ati pe gbigbọn yii n farahan ni iwọn 10 ogorun eniyan ti o ni arun celiac. O wọpọ julọ ni awọn ọkunrin ati nigbagbogbo maa n ni ipa lori awọn eniyan ti Northern Northern European. Awọn aami aisan ti dermatitis herpetiformis maa n lẹhin lẹhin lilo ti ounjẹ ti ko ni ounjẹ gluten.

Erythema Multiforme

Iṣeduro iṣeduro : Awọn ọran ti o fojusi

Igbẹhin ọjọ ori : Awọn ọdọ agbalagba

Ṣe : Nkan aisan

Ẹkọ : Ti nwọle, 1 si 2 ọsẹ

Erythema multiforme jẹ ẹya ara ẹni ipalara ti ailopin. Irun sisun farahan bi irun pupa ati ki o ni ipa lori awọn oju, ẹnu, ati awọn ipele mucosal miiran. Ipalara ti erythema mutliforme gba awọn ọna ti awọn concentric iyika tabi awọn ọgbẹ awọn lọna.

Ipo yii jẹ iru aiṣedede ifarapa ati pe o le farahan si ikolu ti awọn herpes, awọn àkóràn inu ile, àkóràn streptococcal, tabi iko. Erythema multiforme tun le ja lati kemikali tabi awọn oogun, bii NSAIDs, allopurinol, ati awọn egboogi miiran . Níkẹyìn, erythema multiforme le ṣaisan pẹlu arun inu ifun titobi ati lupus.

Awọn oriṣi meji ti erythema multiforme. Ni akọkọ, awọn abajade kekere ti erythema multiforme ni aisan kekere ti o ni ipa lori awọ nikan ati pe o ma n fa ẹnu ẹnu. Erythema multiforme pataki bẹrẹ pẹlu awọn aami aiṣan ti o ni ipa lori gbogbo ara, gẹgẹbi awọn ọra ninu awọn isẹpo ati awọn ikọn. Egbò le jẹ diẹ to ṣe pataki ki o si ni ipa lori awọn ohun-ara, awọn opopona, ikun, tabi awọn oju.

Eyi ni diẹ ninu awọn aami aisan miiran ti o le ṣe alabapin pẹlu gbigbọn ni erythema multiforme pataki:

Ojo melo, erythema multiforme lọ kuro lori ara rẹ laisi itọju. Awọn itọju kan le wa ni abojuto pẹlu awọn sitẹriọdu, awọn egboogi, awọn egboogi, awọn apo iṣan tutu, ati awọn oogun irora. O ṣe pataki lati pa awọn egbo mọ ki o si ṣetọju ohun ti o dara fun ara ẹni lati dinku ewu ewu ikẹkọ.

Eodthema Nodosum

Atilẹjade iwosan : Ti ko ni iyatọ, awọn irora, awọn ami ti a ti ni atunṣe ti a ri ni ipele ti awọn ẹṣọ, awọn ọmọ malu, awọn apá, ati awọn itan; lori awọn ọsẹ, awọn ami naa ṣafihan ati ṣafihan ifarapa

Opo ọjọ ori (s) : Gbogbo ọjọ ori

Ṣe : Ni iwọn idaji awọn iṣẹlẹ, okunfa jẹ aimọ. Awọn okunfa miiran pẹlu awọn àkóràn ati awọn oogun, gẹgẹbi awọn egboogi. Eodusum erythema tun le waye lakoko oyun, aisan lukimia, sarcoidosis, ati ibajẹ rheumatic.

Idagbasoke : korọrun, maa n pinnu lẹhin ọsẹ 6

Eodthemu Erythema jẹ fọọmu ti panniculitis, tabi igbona ti awọ ti sanra labẹ awọ ara. Awọn ọgbẹ awọ ara akọkọ bẹrẹ bi alapin, duro, irọmu ti a fi iná, ni iwọn 1 inch ni iwọn ila opin. Awọn ipalara irora wọnyi le di igbimọ lẹhin ọjọ diẹ. Lẹhin awọn ọsẹ pupọ, awọn ọra wọnyi di awọ brown, awọn abulẹ eleto. Ni afikun si awọn ọgbẹ awọ, erythema nodosum tun le fa awọn aami aisan ti o pọju, pẹlu ibaje, alaisan gbogbogbo, ọra, ati wiwu. Itọju le da lori okunfa okunfa ati pe o le pẹlu boya itọju ti ikolu ikọlu tabi aisan tabi imukuro oogun kan. Awọn itọju miiran pẹlu awọn sitẹriọdu, awọn NSAID, awọn paati gbona tabi tutu, tabi awọn oogun irora.

Folliculitis

Iṣeduro iṣeduro : Ọpọlọpọ awọn pustules ti o ni ipa nfa oju, awọn agbekalẹ, awọn opin, ati ẹhin mọto.

Opo ọjọ ori (s) : Gbogbo ọjọ ori

Fa : Kokoro, gbogun ti, tabi olu

Dajudaju : Ojoju ipinnu

Folliculitis jẹ ikolu ti awọn follicle irun. O le jẹ boya lori oju ati ki o ni ipa nikan ni irun ori irun ori. Tabi, folliculitis le ṣiṣe awọn jinrun ati igbona ti o le ni ipa lori gbogbo ijinle apo. Ipalara ti o tobi ju le ja si õwo. Folliculitis le jẹ ti kokoro aisan, gbogun ti, tabi orisun orisun. Pẹlupẹlu, folliculitis tun le waye nipasẹ awọn aṣoju ti ko niiṣe gẹgẹbi awọn aṣọ ti o ni imura, awọn sitẹriọdu ti o wa ni oke, awọn ointents, atike, ati awọn lotions. Itoju ti pinnu nipasẹ awọn idi ti folliculitis ati pẹlu antiviral, ogun aporo, tabi awọn egbogi antifungal.

Ọgbẹrin

Atilẹgun iwosan : "Awọn ọra tutu," awọn ẹjẹ, ati awọn ọgbẹ; ninu awọn ọmọde, igbona ti awọ ti ẹnu ati awọn gums (ie, gingivostomatitis)

Opo ọjọ ori (s) : Gbogbo ọjọ ori

Fa : Gbogun ti

Dajudaju : Ojoju ipinnu

WHO ṣero pe awọn eniyan bilionu 3.7 ti o wa ni ọdun 50 ọdun ni o ni arun ti o ni simplex (HSV-1) ni 2012. Awọn kokoro HSV-1 ti wa ni nipasẹ ibaraẹnisọrọ oral. Biotilẹjẹpe awọn egbò tutu le jẹ unsightly ati ki o korọrun, wọn ko fa awọn aami miiran. Awọn ointments tabi awọn creams antiviral le ṣe iranlọwọ fun sisun, itching, ati alaafia ti o ni nkan ṣe pẹlu awọn ọra tutu.

Lori akọsilẹ ti o niiṣe, ikolu pẹlu awọn ara-itọju Herpes simplex 2 kan (HSV-2) nfa kikan arabinrin . Awọn herpes ti ara ẹni ni a gbejade lọpọlọpọ. Sibẹsibẹ, HSV-2 tun le fa awọn egbò tutu. WHO ti ṣeye pe oṣuwọn 11 ninu awọn olugbe aye ni o ni ikolu ọmọ-ara.

Herpes Zoster (Shingles)

Iṣeduro iṣeduro : Redness, vesicles

Fa : Tesiwaju awọn iṣeduro kokoro ti Varicella zoster

Opo ọjọ ori (s) : Awọn eniyan agbalagba

Idaduro : Meji si mẹta ọsẹ

Oju awọsanma, tabi shingles , jẹ ipalara ti ara ti o ni irora eyiti o ni kokoro-arun varicella zoster. Koko yi tun nfa adie adie. Ni afikun, ikolu akọkọ pẹlu varicella zoster kokoro fa ipalara adie ni ewe. Lẹhin ti adiye adiyẹ naa ti pari, kokoro naa maa duro dormant ninu awọn ẹyin ailagbara fun ọpọlọpọ ọdun. Reactivation ti kokoro nyorisi shingles.

Pẹlu ẹmi-ara rẹ, ibanujẹ bẹrẹ ni sisun. Ti wa ni pinpin pẹlu awọn iyatọ lori ẹhin, oju, oju, ọrun, tabi ẹnu. Awọn aami aisan miiran ti awọn abẹ aiṣedede herpes pẹlu ailera, iba, irora apapọ, ati awọn eegun tutu. Ko si imularada fun awọn apọju awọsanma. Awọn itọju pẹlu awọn oogun irora, awọn sitẹriọdu, awọn egboogi ti aporo, ati awọn egboogi. Oṣuwọn ajesara kan wa fun apo-ẹmi arai, ti o yatọ si ajesara adie oyinbo, ti a npe ni ajesara ọlọjẹ. Idena ajẹsara ti o nfa ni idibajẹ ewu awọn ilolu ti aisan.

Impetigo

Iṣeduro iṣeduro : Pustules, vesicles, awọ-awọ-awọ-awọ-awọ-pupa, awọn agbegbe ti o ni awọ ara ti irẹjẹ

Ilana ori ọjọ ori (s) : Awọn ọmọde laarin ọdun meji si ọdun mẹfa

Ṣe : Kokoro

Idagbasoke : I ga lẹhin ọjọ diẹ

Impetigo jẹ iru awọ ti ara julọ julọ ti ara. Impetigo jẹ nipasẹ S. aureus tabi bacteria Stretptococcus . Impetigo jẹ ran ati ti wa ni tan laarin awọn ọmọ ẹgbẹ ti kanna ìdílé. Impetigo jẹ wọpọ ni awọn agbegbe nibiti awọn eniyan ko ni wiwọle si ọṣẹ ati omi mimo, bii awọn orilẹ-ede to sese ndagbasoke. Impetigo tun wọpọ laarin awọn eniyan aini ile. A le lo awọn egbogi ati awọn egboogi roba lati loju impetigo. Ti impetigo jẹ nipasẹ MRSA, awọn kokoro arun ti o ni egbogi, lẹhinna a nilo awọn egboogi ti o gbooro. Ọna ti o dara julọ lati dena MRSA ni ṣiṣe nipasẹ ṣiṣe ti odaran ti ara ẹni daradara ati yago fun fifọ awọn aṣọ ati awọn aṣọ inura.

Lichen Simplex Chronicus

Iṣeduro iṣeduro : Plaques, lichenification

Opo ọjọ ori (s) akọkọ : Awọn eniyan ti o wa laarin ọdun 30 ati 50

Ṣe : Aimọ

Idasi : Igba pipẹ, atunṣe pẹlu itọju

Lichen simplex chronicus jẹ aruba ti o ni awọ ara ti o fa nipasẹ didan ati fifẹ. Ibanujẹ, aibalẹ, iṣoro idibajẹ aiṣanirin, ati awọn ipọnju oju oorun le ṣe gbogbo ipa pataki ninu idi naa ati ṣiṣe itọju ti onibaje ti simplex. Awọn eniyan ti o ni ẹro ati atopy ti wa ni tẹlẹ lati ṣawari si onibaje oniṣẹ-laini simplex. Gigun ni irẹwẹsi le mu awọn agbegbe ti o nipọn. Awọn egboogi-ara ati awọn sitẹriọdu le ṣee lo lati din idinku ti onibaje simplex laini lichen. Lọgan ti a ba ti ṣakoso itọju naa, onibajẹ simplex chronicus le firanṣẹ.

Pityriasis Rosea

Iṣeduro iṣeduro : Oran-ọpa Pataki, papules ati irẹjẹ (ie, papulosquamous)

Igbẹhin ọjọ ori (s) : Ọdọ-ọjọ kan ṣugbọn o ṣe deede julọ ri ni awọn eniyan laarin 10 ati 35

Ṣe : Aimọ

Idagbasoke : Ni ida ọgọta ninu awọn eniyan, irun ti nwaye ni ọsẹ mẹjọ. Ni kukuru, sisun le jasi laarin 3 ati 5 osu.

Awọn apamọ ti ikede jẹ awọn ami ti aanu ti pityiasis rosea ati ti o han loju ẹhin. Awọn apamọ ti ikede naa jẹ ọgbẹ ti o ṣofo, ologun, ẹran-tabi awọ-iru-ọsan salmon pẹlu fifun ni aala. O wa laarin 0.8 ati 4 inches ni iwọn ila opin. Ni ọsẹ kan tabi meji lẹhin ti ifarahan apata ti ikede ni ori ẹhin, ọpọlọpọ awọn egbo ti o kere ju papuquamous ṣe jade kuro ni awọn ẹgun ni apẹrẹ igi Krista. Ayafi fun awọn ifarahan ti ara, ko si awọn ami-ẹri miiran ti aanu pityriasis rosea. Ni iwọn mẹẹdogun eniyan, ipo yii jẹ igbiyanju. Pityriasis rosea pinnu lori ara rẹ ati ko nilo itọju. Sibẹsibẹ, awọn sitẹriọdu ti o wa ni oke ati awọn antihistamines le ṣe iranlọwọ lati dinku mimu.

Psoriasis

Atilẹgun iṣọngun : Papules tabi awọn ami pẹlu awọn irẹjẹ silvery (ie, papulosquamous)

Opo ọjọ ori (s) : Ọpọlọpọ awọn agbalagba ṣugbọn o le waye ni eyikeyi ọjọ ori

Fa : Autoimmune

Idasi : Igba pipẹ

Psoriasis jẹ onibaje, autoimmune, arun ti ara aiṣan ti o fa igbega, awọn ọra pupa ti o ni awọn irẹjẹ silvery. Plaque psoriasis jẹ ẹya ti o wọpọ julọ psoriasis, ṣe iṣiro fun iwọn 90 ogorun gbogbo awọn iṣẹlẹ ti aisan naa. Awọn apẹrẹ naa maa n dagba ni pẹkipẹki lori akoko ati pe o wa ni itọgba lori awọn egungun, awọn ẽkun, awọn adarọ-ori, awọn idoti, ati bẹ siwaju.

Ipo yii yoo ni ipa nipa 3 ogorun ti awọn Amẹrika. Psoriasis tun le ni ipa lori awọn isẹpo, ti o ni abajade ni arun inu psoriatic . Iwadi tuntun titun si otitọ pe psoriasis jẹ iṣọn-ẹjẹ ti o ni idaamu ti o le ṣawari ti o le mu igbega ọkan ninu ẹjẹ, pẹlu ọpọlọ, ikun okan, ati iku.

A le ṣe itọju psoriasis pẹlupẹlu pẹlu hydrocortisone tabi awọn creams miiran. Awọn psoriasis aladidi ati ti o lewu le le ṣe mu pẹlu awọn ajesara.

Rocky Mountain Spotted Fever

Iṣeduro iṣeduro : Petechiae lori awọn ọpẹ tabi awọn awọ

Opo ọjọ ori (s) : Ọdun ori

Ṣe : Ẹka kokoro-ami ti a npe ni Rickettsia rickettsii

Idaraya : Ọkan si ọsẹ meji

Rocky Mountain ti o ni ibawọn ti o ni ila ti o nni pẹlu irun, orififo, ati ibajẹ ti o waye lẹhin ti o kan ami oyinbo kan. Sibẹsibẹ, 30 si 40 ogorun ti gbogbo awọn alaisan yoo ko sọ a ikun ami, ati ọpọlọpọ awọn alaisan ko ni iriri irun.

Pẹlu ibajẹ Rocky Mountain, awọn ọmọ ti dagba ati awọn agbalagba akọkọ ndagbasoke orififo ti o tẹle pẹlu irora ati awọn iṣọn ninu awọn isan ati awọn isẹpo.

Biotilejepe a ti ri ibajẹ Rocky Mountain jakejado Orilẹ Amẹrika, o wọpọ julọ ni awọn gusu Central Atlantic ati gusu. O tun rii ni Oklahoma. Ni igbagbogbo, awọn eniyan ni o ni ikolu ti Rocky Mountain ti o ni ibawọn ni awọn osu ti o gbona nigba ọdun nigbati awọn ami si ṣiṣẹ.

Ọpọlọpọ awọn igbesẹ le ṣee mu lati dabobo awọn ajẹmọ ami pẹlu awọn wọnyi:

Ikuji jẹ akọkọ maculopapular (apapọ awọn ẹya ara ẹrọ ti awọn ohun elo ati awọn papules) ati ki o waye lori awọn ọwọ ati awọn ọkọ. Ipalara naa n tan si ara ti o farahan bi petechiae. Thrombocytopenia, tabi iyọ kekere, jẹ wọpọ pẹlu Rocky Mountain ti o ni ibawọn ti o nfa petechiae.

Ti a lo lilo oogun aporo antiotico lati tọju ikolu yii. Itoju pẹlu doxycycline jẹ julọ munadoko nigbati o bẹrẹ laarin akọkọ 3 si 5 ọjọ ti aisan. Awọn alaisan ti o ni awọn aami aiṣan ti aisan, ìgbagbogbo, awọn ami pataki ti ko ni agbara, tabi iṣẹ iṣẹ kidney ti o ni ilọsiwaju gbọdọ wa ni ile iwosan.

Rosacea

Iṣeduro iṣeduro : Redness ti ojuju ti o ni oju ati awọn pustules

Ilana ori ọjọ ori (s) : Awọn arugbo agbalagba ati agbalagba

Ṣe : Aimọ

Idagbasoke : Igba pipẹ; awọn igbunaya ina ati awọn idariji

Rosacea jẹ arun alaisan ti o mu ki o pupa ati awọn bumps ti oju ati irorẹ. Ni ifoju 14 milionu Amerika ni rosacea. O jẹ ẹya aiṣedede ti o ni ipa lori oju ati awọn oju ati pe o nlọsiwaju siwaju sii ju akoko lọ. Rosacea le fa aibalẹ oju.

O pọju akoko nyorisi si awọn atẹle:

Rosacea jẹ wọpọ julọ laarin awọn obirin funfun. Ti o da lori iru ati idibajẹ, a le ṣe itọju rosacea pẹlu awọn egboogi, ina, tabi abẹ.

Seborrhea

Atilẹjade iṣọngun : Ti a ti sọ di alailẹgbẹ, awọn aami pupa pẹlu greasy, awọn irẹjẹ awọsanma nigbagbogbo ni ayika awọ-ori, oju, iwaju, awọn ẹrẹkẹ, ati imu; tun le ni ipa lori ara

Opo ọjọ ori (s) : Awọn ọkunrin ti o wa laarin ọdun 20 ati 50

Ṣe : Aimọ

Idaduro : Igba pipẹ, atunṣe

Seborrhea jẹ onibaje, ipalara ti o ni ipa lori awọn ẹya ti oju ti o ṣe sebum. Sebum jẹ itọju yọọda ti o n gbejade nipasẹ awọn keekeke ti o nira. Awọn ọmọde le ni iṣeduro ti awọn awọ-ori (apo-ori ọmọde) tabi abojuto ti o ni ipa lori ibi ifaworanhan naa. Awọn eniyan ti o ni idapọmọra le jẹ diẹ sii ti awọ pẹlu Malassezia , iru iwukara. Biotilẹjẹpe awọn eniyan ti o ni kokoro-arun HIV ati Arun kogboogun Eedi nigbagbogbo nwaye, awọn ti o pọju eniyan ti o ni idaabobo ni awọn ilana aiṣe deede. Seborrhea ti wa ni pupọ mu pẹlu awọn oogun egbogi ti antifungal.

Tinea

Atilẹgun iṣeduro : Red, awọn awọ-ara awọ-ara ti o ni iwọn, pẹlu ila-aala atẹgun; awọn afarakan ti afinifoji le ma jẹ pupa

Fa : Fungus

Opo ọjọ ori (s) : Gbogbo ọjọ ori

Idaduro : Nigbagbogbo ṣe ipinnu lẹhin itọju ti antifungal lori-counter

Tinea ntokasi si ẹgbẹ kan ti awọn arun ti gbogbo awọn ti o fa nipasẹ fungus ti a npe ni dermatophytes. Tinea le ti wa ni tan nipasẹ awọn eniyan lẹhin ti olubasọrọ pẹlu awọn aṣọ inura, atimole yara ipakà, ati bẹ siwaju. Ọgbọn yi le ni ipa awọn ẹya oriṣiriṣi ara ati fa awọn aami aisan pato si awọn ẹkun ilu naa pẹlu:

Awọn ointents ati awọn creams lori-counter-yoo ṣe itọju tinea ni akoko kukuru. Awọn iṣẹlẹ to ṣe pataki julọ le nilo itọju pẹlu awọn oogun oogun.

Urticaria (Hives)

Iṣeduro iṣeduro : Wheals

Opo ọjọ ori (s) : Gbogbo ọjọ ori

Ṣe : Awọn itọsi si ounjẹ tabi oloro

Idaduro : Ni ipinnu pinnu lẹhin ọjọ diẹ tabi diẹ ọsẹ

Urticaria, tabi hives , ati angioedema maa n waye papọ. Angioedema n tọka si wiwu ti awọ ara. Hives ṣẹlẹ ni 20 ogorun ti awọn olugbe ni diẹ ninu awọn ojuami. Nipa oṣuwọn ọgọrun ninu awọn eniyan ni onibajẹ, tabi igba pipẹ, urticaria, eyi ti o jẹ ọrọ ti ara ẹni. A ti ṣe itọju Urticaria pẹlu awọn sitẹriọdu ati awọn egboogi aarun ayọkẹlẹ ati pẹlu yiyọ eyikeyi oògùn tabi awọn ounjẹ ti o nfa ọ.

Varicella (Chickenpox)

Ifarahan Iṣọn-ẹjẹ : Papules, vesicles, pustules ati crusting, tan jade lati aarin (ie, centrifugal)

Opo Ẹgbẹ Apapọ (s) : Awọn ọmọde

Mu : Varicella zoster kokoro

Idasi : Ti nwọle, o ni ọsẹ meji

Ipa akọkọ pẹlu kokoro varicella zoster virus maa n waye ni awọn ọmọde laarin ọdun 1 si 9 ọdun ati awọn esi ti o jẹ adie oyinbo . Ni awọn agbalagba, iṣaju akọkọ pẹlu ikolu ni igba diẹ ti o pọ julọ ti o si tẹle pẹlu ẹmi-arun. Iwọn ayẹwo ti okunfa pẹlu kokoro varicella jẹ ipalara vesicular, eyi ti o bẹrẹ bi awọn papule lẹhinna o yipada si awọn vesicles ati awọn pustules ṣaaju ki o to ni ipari crusting. Ipalara akọkọ jẹ oju, ẹhin mọto, ati scalp. Nigbamii, sisun nyara si ọna apá ati awọn ese. Awọn aami aisan ti awọn adie ti o jẹ orififo, ailera, ati isonu ti aifẹ. Itoju ti adie ti o jẹ aami aiṣan, pẹlu acetaminophen fun fun iba; fifa fifun fun hydration; ati awọn antihistamines, ipara calamine, ati awọn oṣmeal oatmeal ti a ṣe si awọ ara. Itọju ailera aporo pẹlu acyclovir le din akoko iwẹ naa ati ibajẹ awọn aami aisan naa. Abere ajesara ọmọde lodi si adi-oyinbo ni iṣeduro nipasẹ CDC.

> Awọn orisun:

> Abala 116. Imularada. Ni: Usatine RP, Smith MA, Chumley HS, Mayeaux EJ, Jr .. eds. Atlas Awọ ti Imọ Ẹbi, New York, NY: McGraw-Hill; 2013.

> Culton DA, Liu Z, Diaz LA. Abala 56. Bullous Pemphigoid. Ni: Goldsmith LA, Katz SI, Gilchrest BA, Paller AS, Leffell DJ, Wolff K. eds. Fitzpatrick's Dermatology in Medicine General, 8e New York, NY: McGraw-Hill; 2012.

> Jaffe J, Ratcliff T. Abala 42. Awọn arun pajawiri Arun. Ni: Stone C, Humphries RL. eds. AWỌN NIPA TI ỌMỌRỌ & Itọju Imọgun Oro, 7e New York, NY: McGraw-Hill; 2011.

> Leung DM, Eichenfield LF, Boguniewicz M. Abala 14. Atopic Dermatitis (Atopic Eczema). Ni: Goldsmith LA, Katz SI, Gilchrest BA, Paller AS, Leffell DJ, Wolff K. eds. Fitzpatrick's Dermatology in Medicine General, 8e New York, NY: McGraw-Hill; 2012.

> Zaenglein AL, Graber EM, Thiboutot DM. Abala 80. Egungun Agbara ati Eruptions Acneiform. Ni: Goldsmith LA, Katz SI, Gilchrest BA, Paller AS, Leffell DJ, Wolff K. eds. Fitzpatrick's Dermatology in Medicine General, 8e New York, NY: McGraw-Hill; 2012.