Kini Irulia?

Akopọ

Abulia, tun mọ bi aboulia, jẹ ipo ti o dinku idiwọ. Ni gbogbogbo, abulia n tọka si iru ailera ti o ndagba bi abajade ti aisan, arun pataki ti o ni ipa lori ọpọlọ. Diẹ ninu awọn eniyan ti o ni abulia ni oye nipa iyipada ni ipele ti iwuri, ṣugbọn o jẹ akiyesi ati aibanujẹ fun awọn ọrẹ ati awọn ayanfẹ.

Ẹnikẹni ti o ni iriri abulia le fihan awọn aami aisan ti o wa lati jẹkereke lati bori ni awọn ipele ti idibajẹ, pẹlu iyọọda (kii sọrọ) jẹ fọọmu ti o ga julọ. Abulia jẹ eyiti o wọpọ julọ pẹlu awọn iṣelọpọ tabi awọn ailera. A ṣe ipinnu pe nipa 20-30% ti awọn iyokù ti o ni ọpọlọ ni iriri iriri alaini tabi ailera.

Nigbati awọn abajade abulia lati iṣẹlẹ iṣẹlẹ kan, gẹgẹbi aisan, o le farahan lakoko tabi lẹhin igbasẹ ti iṣan. Nigbati awọn abajade abulia lati aisan ti nlọ lọwọ, bii arun Alzheimer tabi arun aisan Parkinson, o le pẹ sii ju akoko lọ.

Awọn aami aisan

Awọn nọmba ti awọn aami aisan ti o wa ni abulia wa.

Awọn aami aiṣan ti o le jẹ ki o le pẹlu eyikeyi asopọ ti awọn wọnyi:

Awọn okunfa

Ibajẹ ọpọlọ tabi iyajẹra le dabaru pẹlu iṣẹ ṣiṣe deede ninu ọpọlọ, ti o mu ki abulia. Bibajẹ si awọn ẹkun ara eegun ti awọn lobes iwaju ti ọpọlọ ti o ni ipa si eto idaamu, ni a ro pe o jẹ idi ti abulia. Awọn eto idapọ ẹya ara ẹrọ yii n ṣe apejuwe awọn ilana kemikali ti a ṣe ninu ọpọlọ ti o pese irọrun ti idunnu ati idunnu. Bayi, o ṣee ṣe pe ni kete ti awọn esi ti o dara ti wa ni idilọwọ, diẹ ni igbiyanju lati gbiyanju lati ni awọn ohun ti o mu ki eniyan 'dun.'

Ọpọlọpọ eniyan ti o ni iriri ati lati han awọn aami abulia ti abulia ti ni iriri ọkan ninu awọn ipo wọnyi:

Iyato Lati ibanujẹ

Nigba ti wọn ṣe alabapin awọn ẹya ara ẹrọ ni wọpọ, abulia ati aibanujẹ kii ṣe kanna. Abulia jẹ itọju ailera lati inu aibanujẹ ni pe awọn eniyan ti o ngbe pẹlu abulia nigbagbogbo ko ṣe ifihan awọn ami ti ibanuje tabi awọn ero buburu. Dipo, wọn ṣe aibalẹ nipa ipo wọn tabi nipa agbaye ti wọn wa.

Ṣiṣeto iyatọ laarin awọn ipo meji ati nini ayẹwo ayẹwo to ṣe pataki jẹ pataki nitori abulia ko ni ilọsiwaju pẹlu awọn oogun antidepressant, nigba ti awọn eniyan ti o ni ibanujẹ yẹ ki o ni ireti lati ni iriri ilọsiwaju awọn aami aisan pẹlu awọn antidepressants.

Imọlẹ

O le ni iyalẹnu boya o ni abulia tabi şuga tabi boya ọrẹ rẹ, alabaṣiṣẹpọ tabi olufẹ rẹ ni abulia tabi ibanujẹ. O yẹ ki o bẹrẹ nipa wiwa imọran iwosan ki o le ṣe ayẹwo awọn aami aisan ati awọn ami.

Awọn ayẹwo ti abulia le gba diẹ ninu awọn akoko. A mọ ayẹwo Abulia nipasẹ itanran iṣoogun kan ti o ṣe alaye awọn ifarahan ati awọn iṣe ti eniyan ti o le ni ikorira, ati itanran awọn akiyesi ti awọn ọrẹ ati awọn ayanfẹ ṣe.

Dokita rẹ le beere awọn ibeere siwaju sii ki o si ṣe awọn akiyesi iwosan nigba ijabọ ọfiisi. Ni awọn iṣẹlẹ ti abulia, ayẹwo aworan ayẹwo pẹlu Brain CT ọlọjẹ tabi ọlọjẹ MRI itanjẹ le fi han awọn ọgbẹ ọpọlọ bi igun-ọwọ, ọkan ninu awọn okunfa akọkọ ti abulia.

Itoju

Awọn itọju itọju diẹ wa fun itọju ati isakoso ti abulia. Awọn oogun ti o ni ipa lori ilana ti idapọ ara ti ara, eyiti o ṣubu ni abulia, ti han awọn esi rere nigbati o ba de awọn aami ti o yẹ ti abulia.

Agbara atunṣe le ṣe iranlọwọ ninu iṣagbeye awọn ero iṣaro, eyiti o le mu igbesi aye pọ. Itọju ailera ti ara le ṣe iranlọwọ pẹlu iṣeto iṣẹ-ṣiṣe ara, o ṣee ṣe iwuri fun awọn eniyan ti o ni ikolu pẹlu ipo yii. Ilana ati imọran ẹbi le mu ibaraẹnisọrọ dara ati iranlọwọ ninu didaṣe pẹlu ale.

> Awọn orisun:

> Awọn itọju lẹhin atẹgun, Jorge RE, Starkstein SE, Robinson RG. Le J Aifakaniyan. 2010 Jun; 55 (6): 350-4

Ṣatunkọ nipasẹ Heidi Moawad MD